.jpg)
Srbija do kraja 2027. ulazi u "energetski Šengen": Šta to znači za građane?
Ministarstvo rudarstva i energetike nedavno je najavilo da će Srbija tokom leta ove godine ispuniti sve preduslove za spajanje sa energetskim tržištem Evropske unije.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Kao što putnici unutar šengenske zone prelaze granice bez pasoške kontrole, tako i evropsko energetsko tržište omogućava da se strujom i gasom slobodno trguje između zemalja, bez složenih administrativnih i regulatornih prepreka.
To u prevodu znači da će Srbija, nakon što ovog leta uskladi domaće zakone sa evropskim, a zatim završi projekte koji će ojačati mrežu za prenos struje, među kojima su Transbalkanski koridor i Panonski koridor, moći da računa na sigurno snabdevanje energijom, čak i u kriznim vremenima.
Pored toga, spajanje sa evropskim energetskim tržištem omogućiće Srbiji da bira ponuđače od kojih bi nabavljala električnu energiju i gas, a sa većom konkurencijom na tržištu očekuje se i jeftinija struja za građane i privredu.
Još jedna prednost za Srbiju zahvaljujući spajanju sa evropskim energetskim tržištem biće i to što će jača prenosna mreža privući investitore u oblasti obnovljivih izvora energije na srpsko tržište.
Time se očekuje više zelene energije i smanjenje zavisnosti od uglja koji i dalje čini više od 60 odsto proizvedene električne energije u zemlji.
Iz Ministarstva rudarstva i energetike potvrdili su za Danas da se očekuje da će Srbija postati deo ovog evropskog energetskog tržišta do kraja 2027. godine. Tačnije, očekuje se da Srbija do kraja 2026. godine spoji svoje tržište za dan-unapred (SDAC) sa tržištem EU, a do kraja 2027. godine i unutardnevno tržište (SIDC).
Šta je energetsko tržište EU?
Kako su iz Ministarstva rudarstva i energetike objasnili za Danas, energetsko tržište obuhvata trgovinu električnom energijom i gasom, gde se primenom pravila Evropske unije povećava efikasnost sistema, sigurnost snabdevanja i konkurencija među onima koji prodaju električnu energiju ili gas na tržištu.
Da bi to bilo moguće, objašnjavaju iz Ministarstva, zemlje moraju da sarađuju: da povežu svoje mreže, pravila i zakone, kako bi se stvorilo jedno zajedničko evropsko tržište bez granica.
To, zatim, pomaže i u većem korišćenju obnovljivih izvora energije (kao što su vetar i sunce), jer se višak energije iz jedne zemlje može lako poslati drugoj.
Iz Ministarstva su naveli da su u tom slučaju preduslovi za maksimalno učešće OIE:
- efikasno i regionalno integrisano funkcionisanje novog dan-unapred tržišta električne energije, uklјučujući značaj spajanja regionalnog tržišta električne energije sa evropskim tržištem električne energije,
- pojednostavlјenje i ubrzanje postupka izdavanja dozvola, digitalizacija energetskog sistema,
- unapređenje i proširenje postojeće elektroenergetske mreže i njenih interkonekcija,
- unapređenje tržišta skladištenja energije, OIE na distributivnoj mreži i resursi upravlјanja potrošnjom,
- postepena elektrifikacija i energetsko povezivanje sektora finalne potrošnje.
Energetska kriza 2021. i 2022. godine, kako su dodali iz Ministarstva, pokazala je koliko je važno da tržište bude povezano, jer tada zemlje mogu lakše da pomažu jedna drugoj i da se spreče velike razlike u cenama.
"Nepostojanje jedinstvenog tržišta električne energije je u toku energetske krize (2021. i 2022.) rezultiralo visokim cenama električne energije i velikim razlikama u ceni po pojedinim državama članicama EU i ugovornim stranama Energetske zajednice. Spajanje tržišta električne energije omogućiće koordinaciju uzajamne pomoći u slučaju poremećaja u energetskim mrežama ili spolјnih poremećaja i mogućnost stvaranja zajedničke politike trgovine energijom sa učesnicima na tržištima van EU i Energetske zajednice", naveli su iz Ministarstva.
Prednosti jedinstvenog energetskog tržišta
Spajanje sa energetskim tržištem EU pomoći će Srbiji da se električna energija efikasnije prenosi, bolje iskoriste prekogranični kapaciteti, smanji opterećenje na mreži i troškovi prenosa, naveli su iz Ministarstva.
A to će dalje, kako su dodali, doprineti stabilnijim i nižim cenama za građane i privredu, većoj sigurnosti snabdevanja i boljoj ponudi na tržištu.
Na pitanje da li će se menjati uloga državnih energetskih kompanija (npr. EPS, Srbijagas) u skladu sa pravilima o tržišnoj konkurenciji, iz Ministarstva odgovaraju da se uloga EPS-a neće menjati.
"Tržište u Srbiji je već slobodno i otvoreno, ima i drugih snabdevača električnom energijom. EPS ostaje da bude jedan od učesnika na tržištu, kao proizvođač i jedan od snabdevača električnom energijom", potvrdili su iz Ministarstva.
Sledeća prednost jeste što pristup ovom tržištu privlači investitore u oblasti obnovljivih izvora energije, pa se očekuje i veći porast vetroelektrana i solarnih elektrana na srpskom tržištu.
"Integracija sa tržištem EU podrazumeva primenu jasnih i stabilnih pravila za sve učesnike, što povećava poverenje investitora u obnovljive izvore energije. Povećava se likvidnost tržišta i otvara se veći prostor za plasman zelene energije, što automatski znači više tržišnih mogućnosti za njenu integraciju. To jača motivaciju investitora i spremnost finansijskih institucija da podrže nove projekte u OIE", navode iz Ministarstva.
Da li je Srbija sprema za sinhronizaciju?
Na pitanje da li je Srbija spremna za povezivanje u energetsko tržište EU, iz Ministarstva objašnjavaju da je elektroenergetski sistem Srbije već povezan sa sistemima susednih zemalja, što joj omogućava međunarodnu trgovinu električnom energijom.
Najavljuju da je u toku uspostavlјanje posebnog regulatornog okvira koji će omogućiti efikasno i funkcionisanje tržišta sa susednim državama i povezivanje sa tržištem Evropske unije.
"Regulatorni okvir će doprineti stvaranju tržišta energije koja se prenosi mrežama bez unutrašnjih granica. Propisuju su principi funkcionisanja tržišta električne energije, principi funkcionisanja organizovanog tržišta za dan-unapred i unutardnevnog tržišta električne energije, trgovina na organizovanom tržištu za dan-unapred i unutardnevnom tržištu, kao i tehnička ograničenja za formiranje ponuda na organizovanom tržištu električne energije", naveli su iz Ministarstva.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
0
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
2
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
7
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
31
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
3
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
27
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Umesto preko trezora: Građani će račune za struju plaćati na račun banke biznismena bliskog SNS-u
14.07.2025.•
78
Elektroprivreda Srbije je u junskom računu za struju obavestila korisnike da se od narednog meseca menja račun za uplatu, umesto dosadašnjeg trezorskog računa, uplate će se vršiti na tekući račun Alta banke.
Letnji dani, zimske brige: Građani već nabavljaju ogrev
13.07.2025.•
1
U jeku letnjih žega povećana je potražnja za ogrevnim drvetom.
O zatvaranju fabrika u Srbiji: "Očekivano s obzirom da taktiku vlasti"
13.07.2025.•
10
Očekivano, kako zbog krize u automobilskoj industriji i ekonomiji EU, tako i zbog sulude ekonomske politike naše vlasti, neke su od ocena sagovornika Danasa povodom sve češćih zatvaranja fabrika i otpuštanja radnika.
Koji put vodi do veće zarade: Fakultet ili zanat?
13.07.2025.•
43
Zanat ili fakultet? Da li je to uopšte dilema? Zarada zanatlija u Srbiji, utisak je, prestigla je ono što ostvare visokobrazovani poput lekara ili nastavnika.
NBS se zadužila tri milijarde evra na repo tržištu po izuzetno visokim kamatama
13.07.2025.•
6
Narodna banka Srbije se na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu.
Mogu li stranci dobiti stambeni kredit u Srbiji?
13.07.2025.•
1
Kupovina nekretnine u Srbiji, naročito kada se finansira kreditom, predstavlja veliki korak u životu, bilo da je reč o povratnicima iz dijaspore ili stranim državljanima koji žele da stvore dom u našoj zemlji.
Međugodišnja inflacija u junu iznosila 4,6 odsto
11.07.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 4,6 odsto, a mesečna 0,9 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Cene nafte skaču dok se čeka Trampova važna izjava o Rusiji
11.07.2025.•
1
Cene američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) porasle su danas na iznad 68 dolara po barelu.
U Nemačkoj i dalje raste broj preduzeća u bankrotu
11.07.2025.•
0
Nadležnim sudovima u Nemačkoj u junu je prijavljeno 2,4 odsto više bankrota preduzeća nego 12 meseci ranije, saopštio je Nemački statistički zavod (Destatis), na osnovu preliminarnih podataka.
NBS: Bruto devizne rezerve uvećane na 27,4 milijarde evra u junu
11.07.2025.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da su bruto devizne rezerve centralne banka na kraju juna ove godine bile na nivou od 27,4 miliajrde evra, što je bilo 4,7 miliona evra više nego na kraju maja.
Objavljene nove cene goriva
11.07.2025.•
9
Nove cene goriva koje će važiti od 15 časova su objavljene.
Ugostiteljske usluge poskupele za više od devet odsto, najmanja poskupljenja u Vojvodini
11.07.2025.•
5
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine.
Komentari 28
Salamander
Ali ovo je sada potpisivanje ugovora, jer zver poklanja EPS svojim zverima: kao i izvore, rudnike, oranice, Torlak, Galeniku... sve NAŠE poklanja.
Ugovore ne daju da se vide!
Salamander
Ali ovo je sada potpisivanje ugovora, jer zver poklanja EPS svojim zverima: kao i izvore, rudnike, oranice, Torlak, Galeniku... sve NAŠE poklanja.
Ugovore ne daju da se vide!
Ladovina
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar