Srbija do kraja 2027. ulazi u "energetski Šengen": Šta to znači za građane?
Ministarstvo rudarstva i energetike nedavno je najavilo da će Srbija tokom leta ove godine ispuniti sve preduslove za spajanje sa energetskim tržištem Evropske unije.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Kao što putnici unutar šengenske zone prelaze granice bez pasoške kontrole, tako i evropsko energetsko tržište omogućava da se strujom i gasom slobodno trguje između zemalja, bez složenih administrativnih i regulatornih prepreka.
To u prevodu znači da će Srbija, nakon što ovog leta uskladi domaće zakone sa evropskim, a zatim završi projekte koji će ojačati mrežu za prenos struje, među kojima su Transbalkanski koridor i Panonski koridor, moći da računa na sigurno snabdevanje energijom, čak i u kriznim vremenima.
Pored toga, spajanje sa evropskim energetskim tržištem omogućiće Srbiji da bira ponuđače od kojih bi nabavljala električnu energiju i gas, a sa većom konkurencijom na tržištu očekuje se i jeftinija struja za građane i privredu.
Još jedna prednost za Srbiju zahvaljujući spajanju sa evropskim energetskim tržištem biće i to što će jača prenosna mreža privući investitore u oblasti obnovljivih izvora energije na srpsko tržište.
Time se očekuje više zelene energije i smanjenje zavisnosti od uglja koji i dalje čini više od 60 odsto proizvedene električne energije u zemlji.
Iz Ministarstva rudarstva i energetike potvrdili su za Danas da se očekuje da će Srbija postati deo ovog evropskog energetskog tržišta do kraja 2027. godine. Tačnije, očekuje se da Srbija do kraja 2026. godine spoji svoje tržište za dan-unapred (SDAC) sa tržištem EU, a do kraja 2027. godine i unutardnevno tržište (SIDC).
Šta je energetsko tržište EU?
Kako su iz Ministarstva rudarstva i energetike objasnili za Danas, energetsko tržište obuhvata trgovinu električnom energijom i gasom, gde se primenom pravila Evropske unije povećava efikasnost sistema, sigurnost snabdevanja i konkurencija među onima koji prodaju električnu energiju ili gas na tržištu.
Da bi to bilo moguće, objašnjavaju iz Ministarstva, zemlje moraju da sarađuju: da povežu svoje mreže, pravila i zakone, kako bi se stvorilo jedno zajedničko evropsko tržište bez granica.
To, zatim, pomaže i u većem korišćenju obnovljivih izvora energije (kao što su vetar i sunce), jer se višak energije iz jedne zemlje može lako poslati drugoj.
Iz Ministarstva su naveli da su u tom slučaju preduslovi za maksimalno učešće OIE:
- efikasno i regionalno integrisano funkcionisanje novog dan-unapred tržišta električne energije, uklјučujući značaj spajanja regionalnog tržišta električne energije sa evropskim tržištem električne energije,
- pojednostavlјenje i ubrzanje postupka izdavanja dozvola, digitalizacija energetskog sistema,
- unapređenje i proširenje postojeće elektroenergetske mreže i njenih interkonekcija,
- unapređenje tržišta skladištenja energije, OIE na distributivnoj mreži i resursi upravlјanja potrošnjom,
- postepena elektrifikacija i energetsko povezivanje sektora finalne potrošnje.
Energetska kriza 2021. i 2022. godine, kako su dodali iz Ministarstva, pokazala je koliko je važno da tržište bude povezano, jer tada zemlje mogu lakše da pomažu jedna drugoj i da se spreče velike razlike u cenama.
"Nepostojanje jedinstvenog tržišta električne energije je u toku energetske krize (2021. i 2022.) rezultiralo visokim cenama električne energije i velikim razlikama u ceni po pojedinim državama članicama EU i ugovornim stranama Energetske zajednice. Spajanje tržišta električne energije omogućiće koordinaciju uzajamne pomoći u slučaju poremećaja u energetskim mrežama ili spolјnih poremećaja i mogućnost stvaranja zajedničke politike trgovine energijom sa učesnicima na tržištima van EU i Energetske zajednice", naveli su iz Ministarstva.
Prednosti jedinstvenog energetskog tržišta
Spajanje sa energetskim tržištem EU pomoći će Srbiji da se električna energija efikasnije prenosi, bolje iskoriste prekogranični kapaciteti, smanji opterećenje na mreži i troškovi prenosa, naveli su iz Ministarstva.
A to će dalje, kako su dodali, doprineti stabilnijim i nižim cenama za građane i privredu, većoj sigurnosti snabdevanja i boljoj ponudi na tržištu.
Na pitanje da li će se menjati uloga državnih energetskih kompanija (npr. EPS, Srbijagas) u skladu sa pravilima o tržišnoj konkurenciji, iz Ministarstva odgovaraju da se uloga EPS-a neće menjati.
"Tržište u Srbiji je već slobodno i otvoreno, ima i drugih snabdevača električnom energijom. EPS ostaje da bude jedan od učesnika na tržištu, kao proizvođač i jedan od snabdevača električnom energijom", potvrdili su iz Ministarstva.
Sledeća prednost jeste što pristup ovom tržištu privlači investitore u oblasti obnovljivih izvora energije, pa se očekuje i veći porast vetroelektrana i solarnih elektrana na srpskom tržištu.
"Integracija sa tržištem EU podrazumeva primenu jasnih i stabilnih pravila za sve učesnike, što povećava poverenje investitora u obnovljive izvore energije. Povećava se likvidnost tržišta i otvara se veći prostor za plasman zelene energije, što automatski znači više tržišnih mogućnosti za njenu integraciju. To jača motivaciju investitora i spremnost finansijskih institucija da podrže nove projekte u OIE", navode iz Ministarstva.
Da li je Srbija sprema za sinhronizaciju?
Na pitanje da li je Srbija spremna za povezivanje u energetsko tržište EU, iz Ministarstva objašnjavaju da je elektroenergetski sistem Srbije već povezan sa sistemima susednih zemalja, što joj omogućava međunarodnu trgovinu električnom energijom.
Najavljuju da je u toku uspostavlјanje posebnog regulatornog okvira koji će omogućiti efikasno i funkcionisanje tržišta sa susednim državama i povezivanje sa tržištem Evropske unije.
"Regulatorni okvir će doprineti stvaranju tržišta energije koja se prenosi mrežama bez unutrašnjih granica. Propisuju su principi funkcionisanja tržišta električne energije, principi funkcionisanja organizovanog tržišta za dan-unapred i unutardnevnog tržišta električne energije, trgovina na organizovanom tržištu za dan-unapred i unutardnevnom tržištu, kao i tehnička ograničenja za formiranje ponuda na organizovanom tržištu električne energije", naveli su iz Ministarstva.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo finansija: Javni dug Srbije 39 milijardi evra na kraju januara
10.03.2026.•
0
Javni dug Srbije na kraju januara ove godine bio je 39 milijardi evra, odnosno 41,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Folksvagen planira da otpusti 50.000 radnika
10.03.2026.•
0
Nemački automobilski gigant Folksvagen grupa planira da do 2030. godine ukine oko 50.000 radnih mesta u Nemačkoj.
Ona je ta: Glas koji pokreće, odluke koje traju
10.03.2026.•
0
U mesecu kada se obeležava Dan žena, kompanija Univerexport odlučila je da ponosno kaže "Ona je ta", kampanjom koja osvetljava žene koje vode timove, pokreću promene i postavljaju standarde.
Pala cena nafte nakon Trampove izjave da će se rat sa Iranom završiti "vrlo brzo"
10.03.2026.•
3
Referentna cena nafte pala je danas nakon što je američki predsednik Donald Tramp rekao da će se rat sa Iranom završiti "vrlo brzo".
Vučić u planu "Srbija 2030" najavio platu od 1.320 evra i veći BDP: Profesor Arsić o tome da li su to bajke
10.03.2026.•
29
Na predstavljanju strategije "Srbija 2030", koju je prethodnog vikenda predstavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, moglo se čuti kako će ona biti ostvarena uz određene preduslove.
Srbija u trostrukom naftnom obruču, a nafta sve skuplja: To će uticati i na cene hrane
10.03.2026.•
23
Cene nafte juče su vrtoglavo skočile do 120 dolara, da bi se tokom dana cena vratila na nivo ispod 100 dolara za barel, što je i dalje znatan skok u odnosu na cene od petka.
MAT: Kriza oko NIS-a "pojela" rast BDP-a
09.03.2026.•
0
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u januaru 2026. međugodišnje je uvećan za oko 1,3 odsto, navodi se u danas objavljenom izdanju "Makroekonomske analize i trendovi".
Zabrana izvoza nafte: Koliko Srbija izvozi naftnih derivata i u koje zemlje?
09.03.2026.•
10
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže da je za sedam do 10 dana cena nafte na svetskom tržištu skočila za 50 odsto.
Inflacija više pogađa siromašnija domaćinstva
09.03.2026.•
9
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima.
Mart u znaku kasko osiguranja – do 35% popusta u DDOR-u
09.03.2026.•
0
Mesec mart u DDOR-u posvećen je kasko osiguranju, uz posebne pogodnosti za vlasnike vozila.
Vredi li 100 dinara više od jednog dolara: Jedno loše poređenje
09.03.2026.•
24
Omar Licandro je na Kopaonik biznis forumu uporedio srpsku i američku ekonomiju, i pokušao da pokaže da razlika nije toliko velika.
Januarska inflacija u Srbiji veća od proseka Evropske unije
09.03.2026.•
2
Srbija je u januaru imala veću međugodišnju inflaciju od proseka Evropske unije (EU).
Barel nafte premašio 110 dolara zbog poremećaja na tržištu
09.03.2026.•
3
Cene nafte premašile su danas 110 dolara po barelu zbog poremećaja u snabdevanju, prenosi Trejding ekonomiks.
Skoro 20 odsto manje žena zaposleno na Zapadnom Balkanu u odnosu na muškarce
08.03.2026.•
0
Povodom Međunarodnog dana žena Savet za regionalnu saradnju (RCC) skreće pažnju na ukorenjene razlike u zapošljavanju i platama žena i muškaraca na tržištu rada u celom regionu Zapadnog Balkana.
Teškoće privrede SAD za koju je Tramp tvrdio da "grmi"
08.03.2026.•
3
Predsednik SAD Donald Tramp je obećao da će 2026. biti godina velikog ekonomskog rasta, ali je počela gubitkom radnih mesta, rastom cena goriva i većom neizvesnošću za budućnost Amerike.
Profesor Lukić: Treba proceniti koliko državnih davanja u ceni goriva može da se koriguje
08.03.2026.•
8
U jeku rasta cena energenata, pažnja svetske javnosti ponovo je usmerena ka Persijskom zalivu.
Siniša Mali ne isključuje mogućnost smanjenja akciza na gorivo
08.03.2026.•
16
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da Srbija ima mehanizme da ublaži posledice jedne od najvećih kriza u svetu.
Čekaju se mere države zbog skoka cena goriva: Ima li Srbija prostora za smanjenje akciza
08.03.2026.•
16
Priča o akcizama ponovo je aktuelna zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu, uzrokovanog sukobima na Bliskom istoku, što preti da drastično poveća i cene goriva u Srbiji.
Dinarski krediti iznenada poskupeli u januaru: Ovo su razlozi
08.03.2026.•
3
Vest da su dinarski krediti u Srbiji u januaru poskupeli i za privredu i za stanovništvo mogla bi se nazvati iznenađenjem s obzirom na to da je referentna kamatna stopa na istom nivou duže od godinu i po.
Kuvajt zbog "više sile" smanjio proizvodnju nafte
07.03.2026.•
1
Kuvajtska naftna korporacija (KPC) aktivirala je danas klauzulu o višoj sili (force majeure) i počela da smanjuje proizvodnju sirove nafte, javlja agencija Rojters.
Minimalne akcize za cigarete 245 dinara po paklici
07.03.2026.•
11
Vlada Srbije donela je Odluku o iznosima prosečnih ponderisanih maloprodajnih cena i minimalnih akciza na duvanske prerađevine koje danas stupaju na snagu.
Komentari 28
Salamander
Ali ovo je sada potpisivanje ugovora, jer zver poklanja EPS svojim zverima: kao i izvore, rudnike, oranice, Torlak, Galeniku... sve NAŠE poklanja.
Ugovore ne daju da se vide!
Salamander
Ali ovo je sada potpisivanje ugovora, jer zver poklanja EPS svojim zverima: kao i izvore, rudnike, oranice, Torlak, Galeniku... sve NAŠE poklanja.
Ugovore ne daju da se vide!
Ladovina
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar