U Srbiji, BiH ili na Kosovu su iznosi još veći. To nikako nije dobra vest jer iseljavanje na dugi rok znači propast ekonomije.
Hrvatski građani u inostranstvu svake godine šalju sve više novca. Baš kao nekad u Jugoslaviji, gastarbajteri izdržavaju ili pomažu svoju rodbinu obilno. Samo u odnosu na 2016. godinu, prema podacima Hrvatske narodne banke, cifra koju su preko računa poslali u Hrvatsku povećala se za 120 miliona evra prvi put premašivši svotu od dve milijarde evra. To je daleko veća svota od one koje je Hrvatska zabeležila u direktnim stranim ulaganjima u 2016. godini od 1,7 milijardi.
No, te su doznake samo one koje beleži statistika. Tome valja pridodati da je hrvatska Vlada još pre dve godine procenila da iseljenici u gotovini u Hrvatsku donesu više od milijardu evra, a tu je i potrošnja prilikom dolaska u "stari kraj" koja se zapravo ne može izračunati.
Količina novca ne čudi u odnosu na podatak da se iseljavanje ubrzava. Sa 13.000 zvanično iseljenih 2011. godine, nakon ulaska u EU, stigli smo na više od 39.000 iseljenih prema zvaničnim podacima, dok je stvarna brojka bliža 80.000. Međutim, postoji velika razlika između Hrvatske i bivše Jugoslavije.
Sve manje rođenih
Za Jugoslaviju je ekonomska migracija bila dobra vest. Zemlja je imala višak radne snage i tako je smanjivala nezaposlenost, emigranti su slali velike količine novca, u devizama koje su bivšoj državi bile potrebne. Prema podacima koje je portal mojevrijeme.hr pronašao u izveštajima Svetske banke o globalnom razvoju iz 1981. godine, 1978. godine količina novca koji su iseljenici slali u Jugoslaviju prelazila je 51 odsto vrednosti izvoza jugoslovenske industrije.
Danas doznake gastarbajtera pokrivaju svega petnaestak odsto hrvatskog izvoza, no Hrvatska ubrzano gubi radnu snagu. Iako u iseljavanju prednjače muškarci, sve više iseljenika odlazi s porodicama ili zasnivaju porodice u inostranstvu te ne planiraju svoju budućnost u Hrvatskoj. Prošle godine je u Hrvatskoj rođeno najmanje dece u poslednjih 100 godina, svega 36.647.
Sve je to put u propast, upozorava u razgovoru za DW profesorka Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. "Dugoročni neto efekt priliva sredstava s jedne strane i gubitka ljudi s druge strane je sigurno negativan, iako u kratkom i srednjem roku ima pozitivni učinak na BDP i životni standard dela stanovništva u Hrvatskoj", kaže ona.
Penzioni sistem puca po šavovima
"Iseljavanje stanovništva dugoročno deluje na snižavanje potencijalne stope rasta BDP, nema novih investicija, smanjuje nam se ukupna produktivnost, demografska slika je iz godine u godinu sve lošija, a penzioni i zdravstveni sistemi pucaju po šavovima. Pri tome novih produktivnih ulaganja neće ni biti ako se domaće tržište stalno sužava - smanjenjem broja stanovništva koje živi, troši i privređuje u zemlji", dodaje sagovornica.
Ivanov kaže da državu čine ljudi bez kojih Hrvatska ostaje, ne radeći ništa da privuče strance iz siromašnijih zemalja na svoje tržište rada.
I druge zemlje bivše Jugoslavije u sličnoj su situaciji. Dok su prema podacima Eurostata za 2016. godinu doznake iz inostranstva u Hrvatsku činile 4,3 odsto BDP-a (a gruba računica govori da će za 2017. godinu verovatno premašivati pet odsto), doznake iseljenika iznosile su 8,4 posto BDP-a Srbije, 9,9 posto BDP-a Crne Gore i čak 14,7 posto BDP-a Kosova. Doznake 1,7 miliona ljudi rođenih u Bosni i Hercegovini, koji sada žive u 51 zemlji sveta, povećale su BDP matice za čak 10,9 odsto. A to su samo doznake koje su išle preko računa, gotovinu je nemoguće izbrojati.
.jpg "Beogradski region najrazvijeniji - a dobio najviše novca za razvoj")
Komentari 1
Обсервер
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar