Sledi reforma paušalnog oporezivanja, i dalje mnogo firmi u "sivoj zoni"

Borba države i građana protiv sive ekonomije u Srbiji daje prve rezultate, u pitanju je tek "prvo poluvreme", a kampanju za smanjenje "sive zone" u našoj zemlji podržava čak 90 odsto građana, ocenjeno je na današnjem predstavljanju rezulatata istraživanja NALED-a o sivoj ekonomiji "Prvo poluvreme Godine borbe protiv sive ekonomije".
Sledi reforma paušalnog oporezivanja, i dalje mnogo firmi u "sivoj zoni"
Foto: 021.rs
Predsednik Koordinacionog tela Vlade Srbije za usmeravanje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije i ministar poljoprivrede Branislav Nedimović istakao je da je pored organizacije nagradne igre u prvoj polovini 2018. usvojen niz važnih mera Nacionalnog programa među kojima su izrada nacrta zakona o naknadama, značajno su uvećane kazne za neizdavanje fiskalnih računa, pripremljen popis 2.500 procedura u cilju smanjenja birokratije i počela su s radom posebna odeljenja tužilaštva za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije i terorizma.
 
"Najznačajniji pomak ostvaren je usvajanjem Zakona o pojednostavljenom angažovanju sezonskih radnika u cilju suzbijanja rada na crno. U drugoj polovini godine očekuje nas primena programa poreskog oslobođenja početnika u poslovanju, start pilot faze sistema eInspektor, a u planu je i rad na reformi paušalnog oporezivanja i sistema fiskalizacije", naveo je Nedimović.
 
Podsetio je da u agraru ima 80 do 100 hiljada ljudi u "crnoj zoni", posebno na sezonskim poslovima, a od januara 2019. novim sistemom upisa radnika putem mobilnih telefona, ministr očekuje značajno poboljšanje na smanjenju nelegalnog rada.
 
"U zadnje dve ili tri godine, ma koliko pojedinci želeli da relativizuju rezulatate borbe protiv sive ekonomije, možemo da kažemo da smo prešli na drugi nivo. Nagradna igra 'Uzmi račun i pobedi' nas je dovela do toga da se ovaj problem stavi u fokus pažnje javnosti", rekao je Nedimović.
 
Podaci istraživanja koje je za potrebe NALED-a sprovela agencija IPSOS tokom maja na uzorku od 1.025 ispitanika pokazali su da 70 odsto građana smatra da siva ekonomija nije opravdana i 90 odsto podržava njeno suzbijanje.
 
Trećina građana istakla je da ih je nagradna igra motivisala da uzimaju fiskalne račune prilikom svake kupovine i još 13 procenata da su motivisaniji da plaćaju karticama.
 
Čak 93 odsto građana uvek ili često prilikom kupovine dobije neku vrstu računa, a da je došlo do jačanja poreske discipline pokazuje podatak da 48 procenata ispitanika zahteva račun u slučaju da ga ne dobiju (skok sa 40 odsto u odnosu na 2017.)
 
Uz to, 26 procenata građana prijavilo bi objekat u kojem ne dobiju fiskalni račun (porast sa 22 odsto u prošloj godini).
 
Predstavnica Saveza i direktorka kompanije Masterkard za Srbiju, Crnu Goru i BiH Jelena Ristić izjavila je da privreda podržava sistemski pristup suzbijanju sive ekonomije.
 
Međutim, i dalje postoji visok nivo neregistrovanih firmi u Srbiji na čemu je potrebno aktivnije raditi, istakla je Ristićeva.
 
Posebno je istakla doprinos građana razvoju bezgotovinskog društva s obzirom na to da je u prvom kvartalu zabeležen rast plaćanja karticama od 18,82 procenata i njihove vrednosti za 14,38 odsto.
 
Tokom drugog ciklusa nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" uz rekordno učešće 41 odsto građana i 11 miliona koverata, zabeležena je promena odnosa građana prema sivoj ekonomiji koja se registruje kroz jačanje poreske discipline, rast naplate poreskih prihoda i skok u korisćenju platnih kartica prilikom kupovine.
  • Crna zona

    03.07.2018 12:14
    U sivoj zoni rade oni koji prijavljuju svoje obaveze državi,ali država smatra da oni treba više da plaćaju.
    Sa druge strane one koji posluju u crnoj zoni i ništa ne prijavljuju, država ne pominje.
    Prvo svi koji rade na crno da se prijave i plate svoje obaveze..
    Prvenstveno treba istražiti rad na crno državnih uposlenika,tzv "dodatni rad u slobodno vreme" Nikakve poreze na svoje dodatne zarade ne plaćaju, a nelojalna su konkurencija legalnom privatnom sektoru.
  • Boki

    02.07.2018 18:41
    Koja siva ekonomija
    Pa ja ne znam koji to gradjanin podrzava fiskalizaciju. veliki broj ljudi na rubu egzistencije imaju dodatne prihode od prodaje svega i svacega. U normalnim zemljama poput amerike i prodaje na ebay imate mogucnost da pordajete stvari i da se bavite trgovinom na malo a da ne budete firma. Prenos novca se vrsi putem paypal.
    Najveci problem je sto se sav taj porez koji se skupi u ovoj drzavi ugura u javni sektor za odrzavanje trule kobile. To svi znamo. Umesto da se stvara zdrava klima za izvoz i potpisivanje spoljno trgovinskih ugovora, donosenje zakona koji ce stimulisati izvoz i usmeravanje monetarne politike u pravcu izvoza a ne uvoza. Dakle mi placamo porez, da bi drzavni vrh dao taj novac stranim investitorima stimulisuci starne firme a ne nase firme. U mnogo navrata smo mogli videti kako drzavni vrh ukljucujuci i predsednika kude domace izvodjace naprimer kod izvodjenja kroidora. Drzava jako sporo izvrsava izmirivanje duga prema privredi a nalpacuje porez i vrsi pritisak za napacivanje svakog potrzivanja. U prevodu, u kontinuitetu traje borba drzave protiv svog naroda i to ne staje od raspada SFRJ. beograd i ekipa iz Beograd globi ovaj narod, narod Vojvodine. Sve dok se ne dozovemo pameti.
  • Osoba M

    02.07.2018 16:49
    Jos samo da poreska uprava ne salje resenja sa dve godine zakasnjenja. Veliki uspeh

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Ruski sud zaplenio imovinu tri banke

Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.

"Esprit" bankrotirao u Nemačkoj

Poznati trgovački lanac Esprit podneo je zahtev za bankrot na sudu u Diseldorfu, javlja časopis TextilWirtschaft, prenosi Slobodna Dalmacija.