Merenje srednje brzine na autoputu već daje rezultate?

Merenje srednje brzine vozila na autoputu već daje rezultate, navode novinari Tanjuga koji su prošli deonicu od Beograda do Niša, na kojoj, kako kažu, nije bilo uobičajenog divljanja.
Merenje srednje brzine na autoputu već daje rezultate?
Foto: Pixabay
Dočekala ih je iznenađujuća situacija - lagana vožnja čak i automobila sa velikom kubikažom, koji mogu da razviju više od 200 kilometara na sat. Ipak, poneko vozilo i to uglavnom sa stranim tabilicama išlo je vidno brže od dozvoljenih 120 kilometara na sat.
 
Na svim naplatnim rampama trenutno se prilikom naplate putarine izračunava srednja brzina. Putevi Srbije dokumentuju ulazak i izlazak vozila na naplatnoj rampi i u zavisnosti od toga da li je vozilo prekoračilo brzinu kretanja dostavljaće MUP-u sve potrebne podatke.
 
- Merenje srednje brzine vozila na autoputu nema za cilj kažnjavanje građana, već smanjenje broja stradalih - poručio je danas zamenik načelnika Uprave saobraćajne policije Boban Milinković.
 
Kaže da se trenutno prosečna brzina samo meri, a da će kažnjavanje počinilaca prekršaja početi za nekoliko nedelja. Objašnjava da nije moguće odjednom pokriti sve deonice na autoputu, te najavljuje da će narednih nedelja obaviti detaljne analize na kojim se deonicama najviše prekoračuju brzine, gde su najveća prekoračenja i u zavisnosti od toga počeće kontrola deonicu po deonicu, odnosno kažnjavanje počinilaca prekršaja.
 
Najavljuje u drugoj polovini avgusta i povećan broj vozila presretača, ali i ručnih radara, kojim se može meriti brzina na pogodnim mestima, kao što je nadvožanjak na autoputu, pri čemu se onda vozila zaustavljaju na naplatnim rampama.
 
Upitan kako će se procesuirati vozači automobila sa stranim registracijama Milinković je ukazao da će se paralelno raditi da se dokumentovanje prekršaja izvede u onlajn režimu kako bi se strani državljani mogli zaustaviti na naplatnoj stanici.
 
- To nije jednostavan posao i moramo da budemo svesni da se radi o sistemu za automatsku detekciju prekršaja. U državama EU ti sistemi ne procesuiraju tek tako strane državljane već se to radi na osnovu bilateralnih sporazuma, odnosno razmene podataka sa državama u kojoj je vozilo registrovano. U nekom trenutku će problem stranaca biti rešen - poručuje Milinković.
 
Što se tiče vozača koji koriste TAG prilikom prolaska naplatne rampe, kaže da se na naplatnoj stanici očitava registarska tablica na vozilu.
 
- Ako postoji bilo kakva sumnja, uvek će se izvršiti kontrola preko fotografija sa ulaza i izlaza na kojima se jasno vidi registracija automobila. Bilo kakva priča da će zbog TAG-a biti neko optužen da je počinio prekršaj a nije, ne stoji - naveo je.
 
Sistem merenja srednje brzine na autoputu koristi se već dugi niz godina u više evropskih zemalja.
 
"Sekšn kontrol", radarski sistem za kontrolu ograničenja brzine na jednoj deonici, veoma uspešno disciplinuje vozače u Austriji već 14 godina. Prvi fiksni "Sekšn kontrol" instaliran je septembra 2003. u tunelu Kajzermilen na bečkom autoputu A22, a cilj je bio da se nateraju vozači da poštuju ograničenje brzine od 80 km/č u tunelu koji ide ispored jednog dela glavnog grada. Statistike pokazuju da je broj udesa na ovoj deonici smanjen za čak 50 odsto, a od njegovog postavljanja nije bilo više nijednog udesa sa smrtnim ishodom čiji je uzrok bilo prekoračenje brzine.
 
U Švajcarskoj je prva kontrola ograničenja brzine na jednoj deonici uvedena januara 2011. godine na A2 u Arisdorftunelu u kantonu Bazel.
 
U Velikoj Britaniji se već duže koristi nadziranje ograničenja brzine na jednoj deonici i tamo nosi naziv SPECS. SPECS kamere su gotovo sve poznate javnosti i objavljene su na zvaničnoj internet stranici. One se nalaze pretežno na sredini puta na plavom stubu, a kamere su žute.
 
U Italiji se ovaj sistem nosi naziv "Tutor" i najviše liči na austrijski. I u Holandiji postoji sistem nadzora ograničenja brzine na jednoj deonici i tamo se zove "Trajectcontrole", a snima svako vozilo infracrevenim blicem od pozadi.
 
Nemačka je krajem januara 2009. započela diskusiju o uvođenju takvog sistema, ali i pored najavljenog početka pilot projekta u blizini Hanovera, koji je trebalo da krene početkom 2016, za sada nema takvih kontrola. Očekuje se da će Nemačka prve Sekšn kontrol uređaje pokrenuti u ovoj godini.
 
Takođe i u Poljskoj pokrenuta je diskusija o uvođenju takvog sistema, pre svega u gradovima.
  • Недељко

    03.08.2017 09:37
    Десна страна
    Само се држите десне траке и не брините за нас. Није свако рођен да вози брзо, али требало би да знате којом траком се вози а којом претиче. Дивљање није вожња од 160 него претицање са десне стране, али још горе зауставном траком. Можда је неком повређен понос што мора да се склони да бржи прођу, али научите да живите са тиме. Какав напредак даје мерење? Турци сада неће заспати за воланом? Или ће заспати при 120км/ч? КОлико видим углавном су вести о саобраћајкама на месним путевима, а не на аутопутевима. Дакле маните се замлаћивања и радите нешто озбиљније.
  • neko_iz_mase

    03.08.2017 09:00
    Da možda NE
    Nije mi jasno o čemu vi to? Ako ste na naplatnoj rampi BG ušli u 12:30h na naplatnoj rampi NS pr maksimalnoj brzini na autoputu od 120km/h bićete u 13:10h. Ako se pojavite na naplatnoj rampi u 12:55h nema ko šta da priča sa vama nego dobijate kaznu. Dodatne kontrole su uvedene da nebiste stali na neku pumpu i popili kafu 15tak minuta pa to vreme iskoristili za prosečno dok ste na autoputu divljali sa 250km/h. Vremena su irelevantna jer nikada stvarno nisam merio koliko treba sa 120km/h od jedne do druge naplatne rampe ali suština je jednostavna... Amin!
  • betmen

    03.08.2017 08:16
    @bugy

    Kad udjem na naplatnoj rampi Ruma, do autoputa idem 60-70 tih par stotina metara. Ubrzam do 140 u narednih par stotina i zatim u kontinuitetu mogu da vozim do Sida istom brzinom. Preticanje kamiona koji voze 100 obavljam sa npr. 150. Usporavanje pred rampu gde nema cekanja, 500m i to je to. Znaci bez ikakvih cimanja, ugrozavanja drugih ili divljanja postizem srednju brzinu od 130+ kmh.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija