Ko će smeti da pruža besplatnu pravnu pomoć?

Advokati i nevladine organizacije i dalje su u žustroj raspravi - ko će smeti da pruža besplatnu pravnu pomoć. Od ove rasprave zavisi i kada će dugoočekivani Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji se piše već 12 godina, konačno biti usvojen.
Ko će smeti da pruža besplatnu pravnu pomoć?
Foto: Pixabay
Piše: Gorica Nikolin
 
Nedavno održana tribina u Advokatskoj komori Vojvodine okupila je iskusne i manje iskusne advokate oko jedne teme - besplatna pravna pomoć.
 
Novi, ko zna koji u nizu nacrta ovog zakona, predviđa da i udruženja mogu da pružaju besplatnu pravnu pomoć ukoliko imaju advokate koji za njih rade. Besplatna pravna pomoć proširila se i na neke delatnosti javnih beležnika, kao i na posredovanje u rešavanju sporova. 
 
Besplatnu pravnu podršku mogu da pružaju i notari, posrednici, kao i pravni fakulteti, ali ne smeju da se bave besplatnom pravnom pomoći. Svi pružaoci besplatne pravne pomoći biće upisani u registar, za rad će odgovarati Ministarstvu pravde, a advokatura će disciplinski odgovarati prema komorama advokata. Advokati se za pružanje besplatne pravne pomoći plaćaju po utvrđenoj tarifi koju propisuje država, a udruženja iz donacija i projekata.
 
Kako jedinstveno tvrde svi advokati okupljeni u Advokatsku komoru Srbije i njene ogranke, udruženja građana nisu dovoljno stručna i iskusna da se bave kvalitetno advokaturom, te građanima koji njih odaberu da ih brane neće biti omogućen jednak pristup pravdi. S druge strane, civilnom društvu nije jasno zbog čega advokat koji radi za NVO nije kompetentan.
 
Kako je na tribini u Advokatskoj komori Vojvodine poručila članica radne grupa za izradu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći Biljana Bjeletić, stvorio se "veštački sukob" između NVO i advokature po pitanju pružanja usluga, a sve suštinski u vezi sa jednim jedinim članom Ustava - članom 67. Ovaj član kaže da pravnu pomoć pružaju advokatura, kao samostalna i nezavisna služba i službe pravne pomoći koje se osnivaju u jedinicama lokalne samouprave. Poseban zakon treba da odredi kad je ta pomoć besplatna.
 
Međutim, taj zakon još uvek ne postoji, a ako se advokatura pita, u ovom tumačenju ne bi ni trebalo da se donosi.
 
"Član 67 je naša brana i mi nećemo od njega odstupati. Neprihvatljiv nam je način na koji mnogi tumače ovaj član u svoju korist, pa tako kažu da udruženjima, u suštini, Ustavom nije zabranjeno da pružaju besplatnu pravnu pomoć. Tome zaista nema mesta. Nažalost, ministarstvo je ili pod nekim uticajem NVO sektora, ili je ovo politička volja, pa se sada faktičko stanje sa terena prenosi u zakonski okvir, mimo ustava. U raspravama čujemo kako advokatura želi da zadrži ekskluzivitet, da polazimo od pozicije monopola i da nemamo razumevanja prema organizacijama koje besplatnu pravnu pomoć pružaju decenijama", kaže Bjeletić.
 
Istina je da ekskluzivitet u pružanju besplatne pravne pomoći ne postoji, jer i Zakon o azilu, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o parničnom postupku i Zakon o upravnom postupku predviđaju mogućnost da udruženja pružaju pravnu pomoć. Advokati smatraju da se na ovaj način zapravo krši Ustav, te da novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći nije ni potreban.
 
"Eventualno prihvatljivo rešenje za nas bi bilo da su udruženja definisana kao pružaoci besplatne pravne pomoći u smislu sastavljanja podnesaka, inicijalnih akata i to samo kad se radi o diskiminaicji, povredama ljudskih prava i onim postupcima gde po posebnim zakonima mogu da učestvuju. Govorilo se da se, osim u ovim navedenim zakonima, nigde više udruženja neće spominjati kao pružaoci besplatne pravne pomoći i to je trebalo da nam bude garancija da će pružanje ove pomoći biti isključivo u naležnosti advokature", navodi Bjeletić.
 
Međutim, pred Novu godinu je izašao Nacrt zakona o zaštiti podataka o ličnosti, gde se prvi put predviđa mogućnost podnošenja tužbe za naknadu štete u slučaju povrede prava ličnosti i, iz advokaturi nepoznatih razloga, u jednom članu se predviđa mogućnost da lice kome je povređeno pravo ličnosti može da ovlasti udruženje ne samo u zastupanju u pogledu krivično-pravne zaštite, već i u postupcima naknade štete.
 
"Jedan od razloga zašto misle da će ovo proći je to što će samo advokatura biti finansirana iz budžeta za pružanje besplatne pravne pomoći. Međutim, nacrt zakona predviđa i finansiranje putem donacija i projekata, pa će na taj način udruženja svakako moći da budu plaćena. To nije pravni argument za nas", navela je Biljana Bjeletić, inače potpredsednica Advokatske komore Vojvodine.
 
Njena koleginica, članica UO Advokatske komore Srbije Tanja Arsić navodi da bi ovakvo načelo bilo korak bliže da se, u budućnosti, još neki akt promeni i udruženjima se omogući finansiranje iz budžeta.
 
"Prema našem mišljenju, besplatnu pravnu pomoć može da pruža samo onaj ko je kvalifikovan da pruža i pravnu pomoć. Mi smatramo da su advokati u okviru civilnog sektora nekvalifikovani, te da bi građani bili dovedeni u neravnopravan položaj. Kako može u istoj poziciji da bude neko ko je angažovao nevladinu organizaciju, gde rade pravnici koji nisu odgovorni, nisu registrovani, gde nemate diciplinsku odgovornost i tamo gde pravnu pomoć pruža advokat? To je apsolutno nespojivo", smatra Arsićeva.
 
Ona dodaje da je Ministarstvo pravde, iz nekog razloga, na strani nevladinih organizacija, a da u civilnom sektoru smatraju da advokatura nema senzibilnost da se bavi zaštitom ljudskih prava.
 
"Po čemu su oni specijalisti u svojim oblastima? Ako ćemo da računamo predmete iz naših advokatskih kancelarija, mi smo hiperspecijalisti. Zanima me gde su oni dobili svoje specijalizacije i licence da se bave ovim poslom, da li se samo pozivaju na decenije rada u civilnom sektoru? Pri tome oni jesu plaćeni za svoj rad već sada, a nazivaju se aktivistima. Naša anketa na reprezentativnom uzorku advokata pokazuje da 'pro bono' radi ogroman procenat advokata, da pružaju besplatne pravne savete, zastupaju stranke na sudu i ne traže novac. Ovo više nego dovoljno govori koliko radimo pro bono", tvrdi Tanja Arsić.
 
Biljana Bjeletić i Tanja Arsić ocenile su da je jedan od najglasnijih zagovarača prava udruženja Milan Antonijević, predsednik Komiteta pravnika za ljudska prava Yucom. One su ocenile i nedavnu promociju vodiča za samozastupanje građana, a koji je izradio Yucom, kao neverovatnu, ocenjujući da je vrlo upitno kako neko može da preporučuje samozastupanje.
 
Milan Antonijević kaže za 021 da nije iznenađen ovakvim stavovima advokature i dodaje da su ti stavovi, u najmanju ruku, besmisleni. Kako dodaje, advokatura vodi kampanju protiv civilnog sektora u borbi da održi svoj monopol na tržištu, pa čak i kad su u pitanju ljudska prava. Pri tome, potreba za besplatnom pravnom pomoći je ogromna i advokatura je, kako navodi, odgovorna za ovu sabotažu donošenja zakona. 
 
"Ako se organizacija 20 godina bavi zaštitom ljudskih prava, zaista ne mogu da verujem da bilo ko od advokata pokušava da pretvori to u nešto privatno. Mi ovde govorimo o građanima kojima je potrebna ova pomoć, kao i o zakonima koji nam već dozvoljavaju da se bavimo ovim delatnostima. Advokati zaista moraju da shvate da je ovo 21. vek i da se sada bude 'na pogrešno zvono'. Organizacije civilnog društva mogu da se bave zastupanjem i pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu, zbog čega sada gubimo energiju na ove pregovore i kompromise? Čak nam ovakva mišljenja pomenuti advokati ne iznose 'u lice', u okviru radne grupe, na raspravama gde smo prisutni, već o nama govore iza zatvorenih vrata", pita Antonijević.
 
On, kako kaže za 021, ne razume kako se advokatura oseća ugroženom u poziciji u kojoj će jedina dobijati novac od države za pružanje besplatne pravne pomoći. 
 
"Očigledno je da im je ta naknada jedina bitna, ali zbog čega ugrožavati druge činioce? Mi, kao civilni sektor, nemamo nikakav materijalni interes u ovoj priči, a pri tome trenutno nemamo nijedan projekat koji se tiče zaštite ljudskih prava. Ne moram posebno da objašnjavam da je neverovatno porediti kvalifikacije i stručnost advokata - apsolutno smo jednaki, bez obzira na to da li je neko prešao da radi klasičnu advokaturu ili da radi u civilnom sektoru", navodi Antonijević.
 
Na zaključak advokata da će donošenje ovakvog zakona stvoriti uslov da se formira na hiljade novih udruženja koje se bave pružanjem besplatne pravne pomoći, Antonijević kaže da postoje opcije. 
 
"Nacrtom je predviđena kontrola pružanja usluga i kvaliteta, a stranka sigurno neće odabrati organizaciju u kojoj su nestručni ljudi. Takođe, uvek postoji i mogućnost podizanja tužbe protiv organizacije koja nije pružila adekvatnu pomoć", navodi Antonijević.
 
Advokati na tribini Advokatske komore Vojvoine su izneli iskustva kolega, a kojima se već neko vreme javljaju stranke koje su u pružanju pravne pomoći oštetile organizacije civilnog sektora. Kako kažu, broj oštećenh građana konstantno raste.
 
Debata u vezi sa Nacrtom zakona o besplatnoj pravnoj pomoći neće moći još dugo da traje, jer je donošenje ovakvog propisa ključno za nastavak pregovora sa Evropskom unijom. Svi dosadašnji rokovi su probijeni, a optimisti smatraju da će zakon konačno biti donet ove godine.
 
Međutim, da je struka spremna da vrši pritisak na Ministarstvo kako bi ono odustalo od podrške udruženjima pokazuje i stav Biljane Bjeletić, koja je poručila da je, bez preciziranja vremenskog okvira, "advokatura zrela za štrajk upozorenja".
  • Vojvosadjan

    06.03.2018 20:42
    Ko god da vam je pruža samo da nije lik što ovde komentariše pod nadimkom Pravnikov advokat.. u suprotnom ste naje*ali.
  • Parti Jeee

    06.03.2018 20:31
    Gori od sns botova
    Bolje nešto pametnije radite nego što ovde botujete pod različitim imenima.Od svih 13000 ne može se izabrati dva dostojna!
  • Hoću advokata

    06.03.2018 19:06
    @Gradjanin +
    Uostalom, malo ko bi pristao da ga operiše kozmetičar ili da se vozi avionom kojim pilotira vozač traktora.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pritvor zbog pranja novca za troje uhapšenih

Viši sud u Beogradu danas je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima P.D, D.P. i A.S. koji se terete za udruživanje radi vršenja krivičnog dela i pranje novca, saopštio je taj sud.