Ko će smeti da pruža besplatnu pravnu pomoć?
Advokati i nevladine organizacije i dalje su u žustroj raspravi - ko će smeti da pruža besplatnu pravnu pomoć. Od ove rasprave zavisi i kada će dugoočekivani Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji se piše već 12 godina, konačno biti usvojen.
Foto: Pixabay
Piše: Gorica Nikolin
Nedavno održana tribina u Advokatskoj komori Vojvodine okupila je iskusne i manje iskusne advokate oko jedne teme - besplatna pravna pomoć.
Novi, ko zna koji u nizu nacrta ovog zakona, predviđa da i udruženja mogu da pružaju besplatnu pravnu pomoć ukoliko imaju advokate koji za njih rade. Besplatna pravna pomoć proširila se i na neke delatnosti javnih beležnika, kao i na posredovanje u rešavanju sporova.
Besplatnu pravnu podršku mogu da pružaju i notari, posrednici, kao i pravni fakulteti, ali ne smeju da se bave besplatnom pravnom pomoći. Svi pružaoci besplatne pravne pomoći biće upisani u registar, za rad će odgovarati Ministarstvu pravde, a advokatura će disciplinski odgovarati prema komorama advokata. Advokati se za pružanje besplatne pravne pomoći plaćaju po utvrđenoj tarifi koju propisuje država, a udruženja iz donacija i projekata.
Kako jedinstveno tvrde svi advokati okupljeni u Advokatsku komoru Srbije i njene ogranke, udruženja građana nisu dovoljno stručna i iskusna da se bave kvalitetno advokaturom, te građanima koji njih odaberu da ih brane neće biti omogućen jednak pristup pravdi. S druge strane, civilnom društvu nije jasno zbog čega advokat koji radi za NVO nije kompetentan.
Kako je na tribini u Advokatskoj komori Vojvodine poručila članica radne grupa za izradu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći Biljana Bjeletić, stvorio se "veštački sukob" između NVO i advokature po pitanju pružanja usluga, a sve suštinski u vezi sa jednim jedinim članom Ustava - članom 67. Ovaj član kaže da pravnu pomoć pružaju advokatura, kao samostalna i nezavisna služba i službe pravne pomoći koje se osnivaju u jedinicama lokalne samouprave. Poseban zakon treba da odredi kad je ta pomoć besplatna.
Međutim, taj zakon još uvek ne postoji, a ako se advokatura pita, u ovom tumačenju ne bi ni trebalo da se donosi.
"Član 67 je naša brana i mi nećemo od njega odstupati. Neprihvatljiv nam je način na koji mnogi tumače ovaj član u svoju korist, pa tako kažu da udruženjima, u suštini, Ustavom nije zabranjeno da pružaju besplatnu pravnu pomoć. Tome zaista nema mesta. Nažalost, ministarstvo je ili pod nekim uticajem NVO sektora, ili je ovo politička volja, pa se sada faktičko stanje sa terena prenosi u zakonski okvir, mimo ustava. U raspravama čujemo kako advokatura želi da zadrži ekskluzivitet, da polazimo od pozicije monopola i da nemamo razumevanja prema organizacijama koje besplatnu pravnu pomoć pružaju decenijama", kaže Bjeletić.
Istina je da ekskluzivitet u pružanju besplatne pravne pomoći ne postoji, jer i Zakon o azilu, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o parničnom postupku i Zakon o upravnom postupku predviđaju mogućnost da udruženja pružaju pravnu pomoć. Advokati smatraju da se na ovaj način zapravo krši Ustav, te da novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći nije ni potreban.
"Eventualno prihvatljivo rešenje za nas bi bilo da su udruženja definisana kao pružaoci besplatne pravne pomoći u smislu sastavljanja podnesaka, inicijalnih akata i to samo kad se radi o diskiminaicji, povredama ljudskih prava i onim postupcima gde po posebnim zakonima mogu da učestvuju. Govorilo se da se, osim u ovim navedenim zakonima, nigde više udruženja neće spominjati kao pružaoci besplatne pravne pomoći i to je trebalo da nam bude garancija da će pružanje ove pomoći biti isključivo u naležnosti advokature", navodi Bjeletić.
Međutim, pred Novu godinu je izašao Nacrt zakona o zaštiti podataka o ličnosti, gde se prvi put predviđa mogućnost podnošenja tužbe za naknadu štete u slučaju povrede prava ličnosti i, iz advokaturi nepoznatih razloga, u jednom članu se predviđa mogućnost da lice kome je povređeno pravo ličnosti može da ovlasti udruženje ne samo u zastupanju u pogledu krivično-pravne zaštite, već i u postupcima naknade štete.
"Jedan od razloga zašto misle da će ovo proći je to što će samo advokatura biti finansirana iz budžeta za pružanje besplatne pravne pomoći. Međutim, nacrt zakona predviđa i finansiranje putem donacija i projekata, pa će na taj način udruženja svakako moći da budu plaćena. To nije pravni argument za nas", navela je Biljana Bjeletić, inače potpredsednica Advokatske komore Vojvodine.
Njena koleginica, članica UO Advokatske komore Srbije Tanja Arsić navodi da bi ovakvo načelo bilo korak bliže da se, u budućnosti, još neki akt promeni i udruženjima se omogući finansiranje iz budžeta.
"Prema našem mišljenju, besplatnu pravnu pomoć može da pruža samo onaj ko je kvalifikovan da pruža i pravnu pomoć. Mi smatramo da su advokati u okviru civilnog sektora nekvalifikovani, te da bi građani bili dovedeni u neravnopravan položaj. Kako može u istoj poziciji da bude neko ko je angažovao nevladinu organizaciju, gde rade pravnici koji nisu odgovorni, nisu registrovani, gde nemate diciplinsku odgovornost i tamo gde pravnu pomoć pruža advokat? To je apsolutno nespojivo", smatra Arsićeva.
Ona dodaje da je Ministarstvo pravde, iz nekog razloga, na strani nevladinih organizacija, a da u civilnom sektoru smatraju da advokatura nema senzibilnost da se bavi zaštitom ljudskih prava.
"Po čemu su oni specijalisti u svojim oblastima? Ako ćemo da računamo predmete iz naših advokatskih kancelarija, mi smo hiperspecijalisti. Zanima me gde su oni dobili svoje specijalizacije i licence da se bave ovim poslom, da li se samo pozivaju na decenije rada u civilnom sektoru? Pri tome oni jesu plaćeni za svoj rad već sada, a nazivaju se aktivistima. Naša anketa na reprezentativnom uzorku advokata pokazuje da 'pro bono' radi ogroman procenat advokata, da pružaju besplatne pravne savete, zastupaju stranke na sudu i ne traže novac. Ovo više nego dovoljno govori koliko radimo pro bono", tvrdi Tanja Arsić.
Biljana Bjeletić i Tanja Arsić ocenile su da je jedan od najglasnijih zagovarača prava udruženja Milan Antonijević, predsednik Komiteta pravnika za ljudska prava Yucom. One su ocenile i nedavnu promociju vodiča za samozastupanje građana, a koji je izradio Yucom, kao neverovatnu, ocenjujući da je vrlo upitno kako neko može da preporučuje samozastupanje.
Milan Antonijević kaže za 021 da nije iznenađen ovakvim stavovima advokature i dodaje da su ti stavovi, u najmanju ruku, besmisleni. Kako dodaje, advokatura vodi kampanju protiv civilnog sektora u borbi da održi svoj monopol na tržištu, pa čak i kad su u pitanju ljudska prava. Pri tome, potreba za besplatnom pravnom pomoći je ogromna i advokatura je, kako navodi, odgovorna za ovu sabotažu donošenja zakona.
"Ako se organizacija 20 godina bavi zaštitom ljudskih prava, zaista ne mogu da verujem da bilo ko od advokata pokušava da pretvori to u nešto privatno. Mi ovde govorimo o građanima kojima je potrebna ova pomoć, kao i o zakonima koji nam već dozvoljavaju da se bavimo ovim delatnostima. Advokati zaista moraju da shvate da je ovo 21. vek i da se sada bude 'na pogrešno zvono'. Organizacije civilnog društva mogu da se bave zastupanjem i pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu, zbog čega sada gubimo energiju na ove pregovore i kompromise? Čak nam ovakva mišljenja pomenuti advokati ne iznose 'u lice', u okviru radne grupe, na raspravama gde smo prisutni, već o nama govore iza zatvorenih vrata", pita Antonijević.
On, kako kaže za 021, ne razume kako se advokatura oseća ugroženom u poziciji u kojoj će jedina dobijati novac od države za pružanje besplatne pravne pomoći.
"Očigledno je da im je ta naknada jedina bitna, ali zbog čega ugrožavati druge činioce? Mi, kao civilni sektor, nemamo nikakav materijalni interes u ovoj priči, a pri tome trenutno nemamo nijedan projekat koji se tiče zaštite ljudskih prava. Ne moram posebno da objašnjavam da je neverovatno porediti kvalifikacije i stručnost advokata - apsolutno smo jednaki, bez obzira na to da li je neko prešao da radi klasičnu advokaturu ili da radi u civilnom sektoru", navodi Antonijević.
Na zaključak advokata da će donošenje ovakvog zakona stvoriti uslov da se formira na hiljade novih udruženja koje se bave pružanjem besplatne pravne pomoći, Antonijević kaže da postoje opcije.
"Nacrtom je predviđena kontrola pružanja usluga i kvaliteta, a stranka sigurno neće odabrati organizaciju u kojoj su nestručni ljudi. Takođe, uvek postoji i mogućnost podizanja tužbe protiv organizacije koja nije pružila adekvatnu pomoć", navodi Antonijević.
Advokati na tribini Advokatske komore Vojvoine su izneli iskustva kolega, a kojima se već neko vreme javljaju stranke koje su u pružanju pravne pomoći oštetile organizacije civilnog sektora. Kako kažu, broj oštećenh građana konstantno raste.
Debata u vezi sa Nacrtom zakona o besplatnoj pravnoj pomoći neće moći još dugo da traje, jer je donošenje ovakvog propisa ključno za nastavak pregovora sa Evropskom unijom. Svi dosadašnji rokovi su probijeni, a optimisti smatraju da će zakon konačno biti donet ove godine.
Međutim, da je struka spremna da vrši pritisak na Ministarstvo kako bi ono odustalo od podrške udruženjima pokazuje i stav Biljane Bjeletić, koja je poručila da je, bez preciziranja vremenskog okvira, "advokatura zrela za štrajk upozorenja".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Vladimir Đukanović: Zaboli smo glogov kolac u srce blokadera
29.06.2026.•
0
Član Predsedništva SNS Vladiimir Đukanović naveo je da je skup koji je održala vladajuća stranka tokom vikenda u Beogradu bio "glogov kolac u srce blokaderskog pokreta".
Novo obraćanje Vučića najavljeno za danas: Poznato o čemu će pričati
29.06.2026.•
9
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je za danas, 29. jun novo obraćanje javnosti.
"Većinu birača zanima samo da li će doći do promene vlasti ili neće": Kako opozicija da nastupi na izborima
29.06.2026.•
13
Pitanje leve, desne, nacionalne ili proevropske opcije u ovom trenutku je sporedna stvar, te svakog opozicionog birača zanima samo jedno - da li će doći do promene vlasti ili neće.
Počinje upis učenika u srednje škole
29.06.2026.•
0
Upis učenika u srednje škole elektronski, preko portala Moja srednja škola, počinje danas, 29. juna u 8 časova i trajaće do 2. jula u 15 časova.
Dačić: Izručenje Miloševića na Vidovdan sraman čin u srpskoj istoriji, svako će proći kako zaslužuje
29.06.2026.•
43
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić podsetio je da je na Vidovdan, pre 25 godina, "nelegalno, protivzakonito i protivustavno izručen Haškom tribunalu Slobodan Milošević, gde je pod sumnjivim okolnostima i umro".
Kostreš: Lustracija je civilizacijski minimum za Srbiju
28.06.2026.•
12
Predsednik stranke LSV Vojvođani Bojan Kostreš izjavio je da je pobeda nad režimom preduslov za sve dalje procese demokratizacije društva, a ključni korak u tom procesu je lustracija.
Čupić: Studentski pokret napravio važan iskorak, danas su prekršili jedan princip
28.06.2026.•
16
Univerzitetski profesor u penziji Čedomir Čupić kaže da je studentski pokret napravio važan iskorak, da se prvi put kreće protiv autoriteta.
Adriana Vilagoš osvojila srebro na mitingu Dijamantske lige
28.06.2026.•
5
Reprezentativka Srbije Adriana Vilagoš osvojila je drugo mesto u bacanju koplja na mitingu Dijamantske lige u Parizu.
Rektorka Mirjana Nikolić: Skup u Kraljevu bio tematski, ove teme nisu uvek na agendi
28.06.2026.•
4
Rektorka Univerziteta Umetnosti Mirjana Nikolić, koja je prisustvovala današnjem skupu studenata u Kraljevu, rekla je da je potpuno logično što je današnji skup bio tematski, s obzirom na praznik Vidovdan.
Završen skup u Kraljevu: Glavna tema KiM, govorilo se i o represiji, korupciji
28.06.2026.•
26
Završen je skup "Sve se vidi na Vidovdan" na koji su pozvali studenti u blokadi. Na govornici na Trgu srpskih heroja smenilo se više govornika, a dominirala je tema o situaciji u kojoj žive Srbi na Kosovu i Metohiji.
Studentski vidovdanski skup u Kraljevu: Govori o korupciji, Srbima na KiM i akademskoj zajednici
28.06.2026.•
13
Skup "Sve se vidi na Vidovdan", a na koji su pozvali studenti u blokadi, održava se na više lokacija u Kraljevu.
Đilas: Jučerašnji skup SNS u Beogradu je fijasko
28.06.2026.•
23
Predsednika Stranke slobode i pravde Dragan Đilas ocenio je da jučerašnji miting pristalica Srpske napredne stranke nije bio uspešan i da je pokazao pad podrške aktuelnoj vlasti.
Muškarac stradao na bazenu "Košutnjak" u Beogradu
28.06.2026.•
0
Muškarac starosti oko 60 godina tragično je nastradao na olimpijskom bazenu "Košutnjak" u Beogradu, saopštio je Zavod za sport i medicinu sporta Srbije.
Uticaj AI na tržište rada i obrazovanju: Važan rad na razvoju ljudske stručnosti
28.06.2026.•
0
Ponekad se, u vezi sa veštačkom inteligencijom, javlja ta fatalistička ideja da ljudske veštine više neće biti vredne, pa mislimo da možemo jednostavno da odustanemo od njih.
Evroposlanik Šider pozdravio Vučićevu ostavku, Brnabić mu odgovorila "Beži bre"
28.06.2026.•
16
Evropski poslanik Andreas Šider napisao je na mreži Iks da pozdravlja "neočekivanu Vučićevu ostavku", ali i da zahteva sprovođenje temeljnih reformi, na šta je Predsednica Skupštine Ana Brbabić odgovorila "Beži bre".
Evroposlanica Van Brent: Vučić nema nameru da se odrekne vlasti, Evropa da ne ponavlja greške
28.06.2026.•
4
Poslanica u Evropskom parlamentu Katlin Van Brent objavila je nakon mitinga vladajuće SNS-a pod nazivom da predsednik Srbije Aleksandar Vučić "nema nameru da se odrekne vlasti", a da Evropa ne sme da ponavlja greške.
Vlada formirala radnu grupu za razmatranje ponuda za prugu Valjevo-Vrbnica-Bijelo Polje
28.06.2026.•
0
Vlada Srbije donela je odluku o obrazovanju Radne grupe za rekonstrukciju i modernizaciju deonice železničke pruge Valjevo - Vrbnica - državna granica - Bijelo Polje.
Komentari 14
Vojvosadjan
Parti Jeee
Hoću advokata
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar