Naučnici otkrili "svemirske meteorološke stanice" koje mogu pomoći u potrazi za nastanjivim planetama

Neobični signali sa udaljenih zvezda mogli bi da otkriju da li planete oko njih mogu da podrže život, pokazuje novo istraživanje.
Naučnici otkrili "svemirske meteorološke stanice" koje mogu pomoći u potrazi za nastanjivim planetama
Foto: Pixabay
Kako prenosi ScienceDaily, naučnici su otkrili da misteriozni padovi u sjaju pojedinih mladih zvezda zapravo potiču od ogromnih prstenova plazme koji kruže u njihovim magnetnim poljima. 
 
Ove strukture funkcionišu kao svojevrsne prirodne "svemirske meteorološke stanice", omogućavajući istraživačima da proučavaju kako čestice visoke energije utiču na planete u njihovoj blizini.
Istraživanje vodi Luk Bouma iz Karnegijevog instituta za nauku, a rezultati su predstavljeni na skupu Američkog astronomskog društva.
 
Crvene patuljaste zvezde, poznate kao M patuljci, manje su, hladnije i tamnije od Sunca, ali većina njih ima bar jednu stenovitu planetu veličine Zemlje. Ipak, mnoge od tih planeta smatraju se nepovoljnim za život - mogu biti previše tople, bez stabilne atmosfere ili izložene čestim erupcijama i snažnom zračenju.
"Zvezde utiču na svoje planete - to je očigledno. To čine kroz svetlost, koju možemo lako da posmatramo, ali i kroz čestice, odnosno svemirsko vreme, poput zvezdanih vetrova i magnetnih oluja, koje je mnogo teže proučavati na velikim udaljenostima", objasnio je Bouma.
 
Pošto nije moguće postaviti instrumente u blizini udaljenih zvezda, istraživači su tražili alternativne načine za proučavanje ovih pojava. Fokusirali su se na posebnu grupu mladih, brzo rotirajućih M patuljaka kod kojih dolazi do periodičnih promena u sjaju.
Detaljnom analizom utvrđeno je da ovi padovi u sjaju nisu posledica "pegavosti" zvezde, već oblaka relativno hladne plazme zarobljene u njenom magnetnom polju. Ova plazma formira strukturu nalik prstenu, poznatu kao torus, koja kruži zajedno sa zvezdom.
 
"Kada smo to shvatili, ovi neobični signali prestali su da budu misterija i postali su svojevrsna stanica za praćenje svemirskog vremena", rekao je Bouma.
 
Prema procenama istraživača, najmanje 10 odsto M patuljaka u ranoj fazi razvoja poseduje ovakve strukture, što otvara mogućnost da se njihovim proučavanjem bolje razume kako svemirsko okruženje utiče na planete.
 
Naredni korak naučnika biće da utvrde poreklo materijala koji čini ove prstenove - da li potiče direktno sa zvezde ili iz spoljašnjeg okruženja.
 
Iako još nije poznato da li planete oko M patuljaka mogu biti nastanjive, istraživači ističu da bi upravo svemirsko vreme moglo igrati ključnu ulogu u davanju odgovora na to pitanje.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

OpenAI gasi aplikaciju Sora

Kalifornijska kompanija Open AI saopštila je da će ugasiti svoju popularnu aplikaciju Sora za pretvaranje teksta u kratke video-snimke.

NASA gradi bazu na Mesecu

NASA je otkazala planove o postavljanju svemirske stanice u lunaroj orbiti i umesto toga će iskoristiti njene komponente da u narednih sedam godina izgradi bazu vrednu 20 milijardi dolara na površini Meseca.

NASA rover otkrio drevnu rečnu deltu na Marsu

Koristeći georadar NASA-e, rover Perseverans otkrio je podzemne ostatke drevne rečne delte na Marsu, što je jedan od uverljivijih dokaza da je voda nekada tekla po površini te planete.