Svemirski teleskop Džejms Veb prvi put direktno proučavao površinu egzoplanete

Astronomi koji koriste svemirski teleskop "Džejms Veb" po prvi put su direktno analizirali površinu planete van našeg Sunčevog sistema.
Svemirski teleskop Džejms Veb prvi put direktno proučavao površinu egzoplanete
Foto: NASA
Predmet proučavanja, egzoplaneta LHS 3844 b, predstavlja takozvanu "super-Zemlju", oko 30 odsto veću od naše planete i udaljenu gotovo 50 svetlosnih godina. Za razliku od većine istraživanja egzoplaneta, koja su fokusirana na atmosfere, astronomi su analizirali toplotu koju emituje površina ove planete.
 
Nalazi otkrivaju taman svet bez atmosfere koji možda podseća na Merkur. Naučnici kažu da ovakvo direktno tumačenje geologije udaljene planete predstavlja "sledeći korak u otkrivanju njihove prirode".
"Zahvaljujući neverovatnoj osetljivosti teleskopa, možemo da detektujemo svetlost koja dolazi direktno sa površine ove udaljene stenovite planete. Vidimo taman, vreo, pust kamen, bez ikakve atmosfere", rekla je Laura Krajdberg iz Instituta "Maks Plank" za astronomiju u Nemačkoj.
 
Otkrivena 2019. godine, LHS 3844 b kruži oko hladne crvene patuljaste zvezde za samo 11 sati i plimski je zaključana, što znači da je jedna njena strana stalno okrenuta prema zvezdi, dok druga ostaje u mraku. Naučnici navode da temperatura dnevne strane dostiže oko 725 stepeni Celzijusa.
Tokom 2023. i 2024. godine, Krajdberg i njen tim posmatrali su tri sekundarna pomračenja, kada se planeta pomerala iza svoje zvezde. Koristeći srednjeinfracrveni instrument (MIRI) teleskopa, merili su infracrvenu svetlost koju emituje izuzetno vrela dnevna strana planete i koristili je za proučavanje njene površine.
 
Upoređivanjem signala sa poznatim stenama i mineralima sa Zemlje, Meseca i Marsa, tim je isključio mogućnost da planeta ima koru sličnu Zemljinoj, bogatu silicijumom i granitom. Takve kore obično nastaju kroz geološke procese povezane sa vodom i tektonskim pločama, koji recikliraju stene i omogućavaju lakšim mineralima da se izdignu na površinu, navodi studija.
 
Umesto toga, podaci ukazuju na površinu kojom dominira bazalt, tamna vulkanska stena bogata gvožđem i magnezijumom, koja se često nalazi na Mesecu i Merkuru, kažu istraživači.
 
"Ova planeta verovatno sadrži vrlo malo vode", rekao je glavni autor studije Sebastijan Zieba iz Centra za astrofiziku Harvard i Smitsonijan u Masačusetsu.
 
Jedno moguće objašnjenje, prema istraživačima, jeste da LHS 3844 b ima relativno mladu površinu oblikovanu nedavnom vulkanskom aktivnošću, gde sveža lava još nije razgrađena udarima mikrometeorita. Međutim, poznato je da takva aktivnost oslobađa gasove poput ugljen-dioksida ili sumpor-dioksida, koje MIRI nije detektovao, navodi studija.
 
"Da su prisutni na LHS 3844 b u razumnim količinama, MIRI bi ih otkrio. Ipak, nije pronašao ništa", navodi se u saopštenju.
Alternativno, planeta bi mogla biti prekrivena debelim slojem tamnog, sitnozrnog materijala nastalog tokom dugih perioda pod uticajem zračenja i udara meteorita, slično Mesecu ili Merkuru. Bez atmosfere, površina bi bila posebno podložna ovom procesu, poznatom kao svemirsko trošenje, koje postepeno razgrađuje i potamnjuje stene.
 
"Ova alternativa podrazumeva duže periode geološke neaktivnosti, što zahteva uslove suprotne prvom scenariju", navodi se u saopštenju.
 
Planirana su dodatna posmatranja teleskopom Džejms Veb kako bi se preciznije odredile osobine površine planete i utvrdilo da li se sastoji od čvrste stene ili rastresitog, istrošenog materijala, navodi studija.
 
Studija je u časopisu "Nature Astronomy".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija