VIDEO: Osa nazvana po Dejvidu Atenborou na njegov 100. rođendan

Naučnici su novu identifikovanu vrstu ose nazvali po Dejvidu Atenborou kako bi odali počast legendarnom prirodnjaku i televizijskom voditelju povodom njegovog 100. rođendana.
VIDEO: Osa nazvana po Dejvidu Atenborou na njegov 100. rođendan
Foto: Screenshot (Youtube/Natural History Museum)
Osa, nazvana Attenboroughnculus tau, nalazila se u kolekciji Prirodnjačkog muzeja u London još od 1983. godine nakon što je otkrivena u provinciji Valdivija na jugu Čilea.
 
Nije neuobičajeno da primerci provedu dugo vremena u muzejskim arhivama pre nego što budu pravilno analizirani ili klasifikovani, prema rečima Gavina Broda, glavnog kustosa za insekte u Prirodnjačkom muzeju u Londonu. Brod je vodio studiju o ovoj vrsti koja je objavljena u četvrtak u časopisu "Journal of Natural History".
 
"Taksonomska otkrića ponekad su veoma brza - pronađete nešto i odmah ga opišete. Ali ponekad su prilično spora i jednostavno metodično prolazite kroz kolekcije koje su drugi ljudi sakupljali tokom godina", rekao je on, prenosi CNN.
Avgustin De Ketelaere, volonter i koautor studije, primetio je Attenboroughnculus tau tokom pregleda muzejskih ihneumonskih osa - velike i geografski rasprostranjene grupe parazitskih osa koja sadrži oko 25.000 identifikovanih vrsta, dok se procenjuje da još oko 75.000 tek treba da bude imenovano.
 
Detaljno ispitivanje 43 godine starog primerka otkrilo je da nije reč samo o prethodno nepoznatoj vrsti, već i o prethodno neidentifikovanom rodu - višem taksonomskom nivou koji se odnosi na grupu srodnih vrsta.
 
"Pogledali smo ga i pažljivo proučili sve njegove srodnike i shvatili smo da ima kombinaciju karakteristika koja znači da se ne uklapa nigde. Zato smo morali da opišemo novi rod kako bismo smestili ovu divnu malu vrstu", rekao je Brod.
Osa je dugačka 3,5 milimetra, ima tanak, zakrivljen abdomen i pripada maloj potporodici osa poreklom iz Čilea, Argentine, Australije i Papue Nove Gvineje.
 
"To je zaista čudna rasprostranjenost, jer su ovo ostaci vremena kada je još postojao superkontinent zvan Gondvana. Ove male ose opstale su na onome što je nekada bila Gondvana i verovatno su izumrle u ostatku sveta", rekao je Brod, misleći na kopnenu masu koju su činili današnja Južna Amerika, Afrika, Arabija, Madagaskar, Indija, Australija i Antarktik, a koja je počela da se raspada pre oko 180 miliona godina.
 
Inspiracija za mnoge
 
Karl fon Line osmislio je sistem za imenovanje vrsta, nazvan binomna nomenklatura, tokom 1750-ih godina. On koristi dve latinske ili latinizovane reči: prva identifikuje rod, a druga vrstu. U slučaju Attenboroughnculus tau, počast prirodnjaku nalazi se u nazivu roda, dok naziv vrste tau upućuje na oznake na abdomenu insekta koje podsećaju na slovo T ili grčko slovo tau.
 
 
Taksonomija je važna ne samo kao osnova biologije, već i zato što vrsta ne može biti zaštićena od izumiranja ako nije imenovana. Trenutno postoji stalni nedostatak taksonomista, uz veliki broj vrsta koje čekaju da budu imenovane.
 
Međutim, imenovanje vrste nije naročito komplikovano.
 
"Nema mnogo pravila - taksonomija je prilično otvorena u tom smislu. Postoji mnogo smernica, poput toga da ne imenujete stvari po zaista užasnim ljudima ili po sebi, jer to jednostavno izgleda loše. Imenovanje roda po nekome je prilično posebno, jer je rod teže pronaći - većinu smo već opisali, ali većinu vrsta još nismo. Dejvid Atenboro zaslužuje jedan rod. Mislim da bi se svi složili sa tim", rekao je Brod.
Atenborov rad je ono što je prvobitno probudilo Brodovo interesovanje za nauku. 
 
"Odrastao sam gledajući 'Life on Earth' i 'Living Planet' i čitajući njegove knjige, i zahvaljujući Dejvidu Atenborou sam na neki način znao šta je taksonomista. Kako se približavao 100. rođendan ser Dejvida, pomislio sam da je ovo sjajna prilika da po njemu nazovemo jedan rod. Malo je komplikovano izgovoriti Attenboroughnculus, ali nadam se da mu to neće previše smetati", rekao je on.
 
Kao odgovor na vest o novoimenovanoj osi, Atenboro je Brodu poslao rukom napisanu zahvalnicu. Prirodnjak već ima više od 50 vrsta nazvanih po njemu, uključujući ribe, pauke, ptice, guštere, tvrdokrilce, puževe, kao i mnoge vrste biljaka i osa.
 
U većini slučajeva naziv vrste samo upućuje na Atenborovo prezime, kao u slučaju Zaglossus attenboroughi, vrste ugrožene ehidne pronađene u Papui Novoj Gvineji. Međutim, ponekad je počast manje očigledna, kao u slučaju Syracosphaera azureaplaneta, vrste okeanskog fitoplanktona čiji naziv predstavlja latinizovanu verziju "The Blue Planet", čuvenog dokumentarca o morskim ekosistemima u kom je Atenboro bio narator 2001. godine.
 
Postoji i nekoliko rodova nazvanih po Atenborou, kao u slučaju čileanske ose, uključujući Sirdavidia, rod drveća pronađenog u Gabonu, i Attenborosaurus, rod izumrlih morskih gmizavaca iz jure.
 
"Atenboro nam je dao mnogo bolje razumevanje kako izgleda život na Zemlji. Jedna od njegovih serija zove se 'The Private Life of Plants', i mislim da to govori sve - otvorio nam je toliko različitih grupa organizama, biljaka i životinja, i pokazao šta zapravo rade tamo napolju. A u poslednje vreme postao je neverovatan zagovornik ugroženih vrsta, govoreći nam da treba nešto da preduzmemo kako bismo zaustavili uništavanje prirodnog sveta", rekao je Brod.
 
Rođen 8. maja 1926. godine u Ajlsvortu u Engleskoj, Atenboro je debitovao na BBC-ju 1954. godine serijom pod nazivom "Zoo Quest". Dva puta je proglašen vitezom, poseduje više od 30 počasnih diploma, a 2011. godine, kada je imao 84 godine, postao je jedan od najstarijih ljudi koji su posetili Severni pol tokom snimanja serije "Frozen Planet". On nastavlja da radi i danas, pošto je nedavno bio narator u seriji o divljem svetu u britanskim dvorištima pod nazivom "Secret Garden".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja