VIDEO: Prvi put pronađen dokaz da drveće spava

Ako ste se ikad pitali spava li drveće, upravo ćete saznati odgovor.

Ne hrču, ali mogu da pucketaju tokom noći. Prvi put naučnici su uspeli da dokažu da drveće prolazi kroz fizičke promene tokom noći i da se te promene mogu povezati sa snom, ili barem danonoćnim ciklusima, koji su ranije uočeni u eksperimentima na manjim biljkama.

Naučnici su uspeli da otkriju da brezine grane padaju i do deset centimetara na vrhovima tokom noći. "To je vrlo jasan efekat i odnosi se na čitavo drvo. Dosad to niko nije uočio na nivou čitavog drveta, a naročito me je iznenadio nivo tih promena", ističe Andras Zlinski iz Centra za ekološka istraživanja Tihani u Mađarskoj.

Zlinski je zajedno s kolegama skenirao drveće u Austriji i Finskoj laserskim zracima između sumraka i zore, a tim su merenjima, koja su vrlo precizna, uspeli da izmere kretanje pojedinog drveta u tri dimenzije i na rezoluciji preciznoj u centimetrima, prenosi New Scientist. "To je prvi eksperiment te vrste", ističe Etu Putonen s finskog Instituta za geoprostorna istraživanja u Masali.

Zlinski, Putonen i kolege su uradili 11 skeniranja breze u Finskoj, odnosno jedno po satu, i čak 77 skeniranja breze u Austriji, odnosno jedno svakih deset minuta. Putonen ističe da su se odlučili za lasersko skeniranje, a ne posmatranje golim okom, jer bi veštačko svetlo moglo da utiče na konačan rezultat. Skeniranja su sprovedena u idealnim vremenskim uslovima i bez uticaja vetra i u vreme solarnog ekvinocija u obe zemlje, kako bi se osiguralo da noći otprilike isto traju u oba eksperimenta. "Sigurni smo da promene nije podstakao nikakav drugi efekat", smatra Norbert Pfajfer s Tehničkog univerziteta u Beču, koji je isto učestvovao u studiji.

Efekat klonulosti grana verovatno uzrokuje gubitak unutrašnjeg vodenog pritiska u ćelijama drveta, a fenomen koji se još naziva i "turgor pritisak". Na turgor pritisak utiče fotosinteza, a fotosinteze nema tokom noći zbog nedostatka svetla, pa to može objasniti zašto grane klonu, kaže Zlinski. Isto tako, opažanje se može zapravo interpretirati i kao "odmaranje" grana kod posmatranih breza. Tokom dana grane su zadignute pod većim uglom kako bi lišće uhvatilo što više sunčeve svetlosti, ali takva napetost noću nema smisla, jer nema sunca.

Ipak, da li je klonulost grana kod posmatranih breza aktivan ili pasivan proces, za sada se još ne može utvrditi. "To još moramo zaključiti", rekao je na kraju Zlinski.

Naredni korak biće utvrđivanje "spavaju" li i druge vrste drveća, a idealni kandidati bi bili kesten i topola, čiji genomi su dekodirani, pa bi to moglo da pomogne u otkrivanju koji geni su odgovorni za takvo ponašanje.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti