Kada ćemo biti spremni da pravilno upravljamo otpadom?

Srbija je na samom dnu evropskih zemalja po pitanju upravljanja otpadom koje se postavlja kao jedno od važnijih pred naše buduće učlanjenje u Evropsku uniju, a procene su da gubimo desetine miliona evra svake godine zbog nemara.
Kada ćemo biti spremni da pravilno upravljamo otpadom?
Foto: 021.rs

Nesanitarne i divlje deponije su među najvećim zagađivačima životne sredine, a ima ih svaka opština u Srbiji. Razlozi su brojni, od nedostatka finansijskih i administrativnih kapaciteta za izgradnju sanitarnih deponija (u Srbiji ih ima samo 10), zatvaranje i sanacija postojećih, do neefikasne kaznene politike prema zagađivačima - neodgovornim građanima i privrednim subjektima.

EU strogo zabranjuje odlaganje otpada na nesanitarnim deponijama i sankcioniše stvaranje divljih. Odlaganje otpada na sanitarne deponije se po pravilu plaća, a brojne države imaju i uvedene eko takse za deponovanje. Evropska unija deponovanje destimuliše propisivanjem visokih ciljeva za ponovno iskorišćenje i reciklažu, koje su države članice dužne da ispune ukoliko žele da izbegnu plaćanje milionskih kaznenih penala.

Najbolje rezultate u ponovnom iskorišćenju otpada imaju stare države članice EU, predvođene skandinavskim zemljama, u kojima je dobro organizovan sistem primarne selekcije iz domaćinstava, ili pak imaju uveden depozit (povratnu naknadu) na ambalažu. Postrojenja za termički tretman otpada u kombinaciji sa razvijenom reciklažnom industrijom omogućavaju da se i do 80% otpada efikasno iskoristi, bilo za kreiranje novih proizvoda, goriva ili stvaranje energije.

Međutim, uprkos pričama koje se protežu godinama, primarna selekcija otpada (odvojeno sakupljanje otpada iz domaćinstva) kod nas je slabo gde zaživela, pa ne čudi podatak da se u Srbiji reciklira manje od 5% komunalnog otpada. Dok 95% komunalnog otpada završava uglavnom na nehigijenskim deponijama, domaća reciklažna industrija zbog nedostatka sirovine uvozi otpad iz inostranstva.

S druge strane, u zemljama Evropske unije gde postoji uređen sistem upravljanja otpadom, mnogo se polaže na edukaciju najmlađih u širenju ekološke svesti. Koliko zaostajemo za EU članicama govore i vrlo egzaktni podaci o tome koliko se od otpada može zaraditi i iskoristiti u neke druge svrhe.

Na koji način će se rešiti problem upravljanja otpadom, kakvo je stanje regionalnih deponija, kolika su ulaganja potrebna, kako obezbediti novac i kako uticati na izuzetno nizak nivo ekološke svesti pojedinca, neke su od tema o kojima će se govoriti na tribini koja će biti održana u ponedeljak 25. septembra, u Radio kafeu.

Učestvuju:
- Nemanja Erceg, pomoćnik pokrajinskog sekretara za Sektor čistije proizvodnje, obnovljive izvore energije i održivi razvoj
- Igor Jezdimirović, predsednik udruženja "Inženjeri zaštite životne sredine"
- Goran Čabradi, narodni poslanik i predsednik Zelene stranke
- Kristina Cvejanov, predsednica Srpske asocijacije reciklera ambalažnog otpada

Tribina u Radio kafeu (Miletićeva 45) počinje u 17 časova i otvorena je za sve građane.

Projekat se realizuje u saradnji sa Beogradskom otvorenom školom, u okviru programa "Civilno društvo za unapređenje pristupanja Srbije Evropskoj uniji", uz podršku Švedske.

  • Milutin

    23.09.2017 18:52
    Komposišta
    Ovo je veliki problem savremene civilizacije. Plastične kese treba zameniti biorazgradivim. Organske ostatke kompostirati, sav ostali otpad obraditi. Otpad zagađuje vazduh, vodu i tlo. Ne žaliti novac. Pozitivno u svemu je to da primećujem veliki porast ekološke svesti kod svih građana.
  • NS49

    22.09.2017 05:14
    Najlonske vrećice koje nemilice i beskrajno dobijamo i trošimo su veliki problem ali molim vas samo pogledajte kako pazarimo po samouslugama trpajući teške stvari u njih a bez da smo od kuće poneli ambalažu. Kažu da je prosečan vek upotrebe vrećice 6 minuta ali je zato rok njenog raspadanja više decenija. Kao da sve što nije naše a u stvari jeste jer mi smo deo prirode a samtramo da možemo da radimo šta god hoćemo sa njom pa čak naaprimer da ostavimo upaljen motor automobila i baš nas briga što se nepotrebno zagađuje atmosfera a svi mislimo da od mojih nekoliko vrećica, otpada ili izduvnih gasova prirodi neće biti ništa a kako to govore milijarde ljudi i svi isto čine priroda ubrzano odumire a to sve ubrzano deljue na promenu klime a sami vidite šta se sve dešava.
  • danica

    20.09.2017 09:58
    zdravlje
    Kad ćemo već jedno shvatiti da zdravlje zavisi od stanja u životnoj sredini? Da nema zdrave nacije sa zagadjenim rekama, tlom i vazduhom? Svo to djubre na deponijama se cedi u zemlju, a onda podzemne vode to raznose kilometrima okolo, stižu da naših bašta. Jedemo zatrovano voće i povrće a nismo toga ni svesni.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti