Kažnjene kozmetičke kuće zbog dogovaranja cena

Grčka komisija za konkurenciju kaznila je šest kozmetičkih firmi, uključujući američku Este Loder i francuske firme Loreal i Kristijan Dior, sa ukupno oko 19 miliona evra zbog dogovaranja o cenama.
 Kažnjene kozmetičke kuće zbog dogovaranja cena
Foto: Pixabay
Grčka komisija je saopštila da je otkrila antikonkurentske dogovore između trgovaca na veliko luksuznih kozmetičkih proizvoda s namerom da se utvrde cene na malo.
 
Filijala kompanije Este Loder u Grčkoj mora da plati 5,4 miliona evra, dok su ogranci Loreala i Kristijan Diora kažnjeni sa 2,6 miliona, odnosno 1,8 miliona evra.
 
Kažnjene su još tri grčke grupe - Sarantis sa 1,9 miliona evra, Notos kom s četiri miliona i Gerolimatos kozmetiks sa tri miliona evra.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Zivan

    06.10.2017 08:55
    Svi bi da izbegnu konkurenciju i dogovorom cena oleše kupce. Ipak, neće moći...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Imamo li alternativu ruskom gasu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče tokom obraćanja javnosti povodom sankcija NIS-u, postavio i ultimatum Rusiji u vezi sa gasnim ugovorom - ali imamo li mi alternativu za ruski gas?

Suša preti da ukine proizvodnju mleka u Srbiji

Do pre desetak godina Srbija je bila izvoznik mleka i mlečnih proizvoda, tek 40 odsto proizvodnje završavalo je na domaćem tržištu, dok je uočljivo veći deo, obično preko mlečnih proizvoda, plasiran u inostranstvo.