Kina nudi male modularne reaktore u Srbiji: Prodavanje magle ili potencijalno rešenje?
Priča o mogućoj izgradnji nuklearne elektrane u Srbiji sve je intenzivnija, što se može videti i kroz pripreme u vidu tehničkih, pravnih i kadrovskih kapaciteta.
Ipak, razgovor o elektranama sada ide u paketu sa razgovorom o malim modularnim reaktorima (SMR), novoj tehnologiji koja se u svetu razmatra kao potencijalno rešenje za rastuću potrošnju električne energije, posebno u eri veštačke inteligencije, piše Insajder.
Iako su SMR sistemi i dalje u ranoj fazi razvoja, a njihova komercijalna primena tek ulazi u razmatranje, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je tokom nedavne posete Kini da je Srbija od tamošnjih partnera dobila ponudu za izgradnju malih modularnih elektrana uz "povoljne uslove, kratke rokove izgradnje, kao i obuku i trening kadrova".
Ponuda iz Kine, međutim, nije jedina. U trci za razvoj nuklearne energetike u Srbiji su i Francuska, dok je, prema rečima predsednika Srbije, u razmatranju i Rusija.
"Razgovaraćemo i dalje, znate da imamo sporazum sa francuskim EDF-om, razgovarali smo i sa Rusima takođe, koji su veoma uspešni po tom pitanju. Dobijali smo ponude i od drugih azijskih zemalja, pa ćemo razmatrati šta je za Srbiju najbolje, ali ovo je bilo veoma konkretno", rekao je Vučić 27. maja.
Prvu nuklearnu elektranu Srbija bi mogla da dobije do 2040. godine, a konkretne pripreme započete su još ukidanjem moratorijuma na nuklearnu energiju 2024. godine. Ubrzo potom resorno ministarstvo je sklopilo saradnju sa Elektroprivredom Francuske (EDF), jednom od najvećih nuklearnih kompanija na svetu.
Pre dva meseca francuski EDF objavio je i preliminarnu tehničku studiju o mirnodopskoj primeni nuklearne energije u Srbiji, što predstavlja jednu od ključnih etapa u nizu koraka koji bi morali da budu ispunjeni kako bi se zadovoljili međunarodni standardi za eventualnu izgradnju nuklearne elektrane.
Šta su mali modularni reaktori?
Dok je sav fokus javnosti na velikim elektranama, gotovo ispod radara prolazi da se tu i tamo pomenu i mali modularni reaktori. U pitanju je tehnologija koja je tek ranoj fazi razvoja i koja još uvek nema komercijalnu primenu.
U sažetku Preliminarne tehničke studije EDF-a navodi se da su u pitanju reaktori koji se mogu montirati na postojećim lokacijama, elektranama ili implementirati na udaljenim industrijskim područjima.
"Ovaj modularni pristup poboljšava predvidljivost troškova, smanjuje vreme izgradnje i minimizira rizike projekta", navodi EDF.
Pilot projekti i neproverene tehnologije
Profesor Mašinskog fakulteta Miloš Banjac objašnjava da u celoj toj priči postoji nekoliko problema, od saradnje sa Francuskom do neproverenih tehnologija.
"Mi smo sa Francuzima otišli već dosta daleko vezano za potpisivanje, ali i za izgradnju nuklearnih elektrana. Potpisali smo neki memorandum o razumevanju, preliminarnu tehničku studiju sa Francuzima, znači neki predugovor smo napravili da ćemo sa njima radimo. Ono što se tiče malih modularnih elektrana, po onome kako je trenutno stanje, Međunarodna agencija za nuklearnu energiju, neće da dozvoli novim zemljama da rade neke neproverene programe", kaže Banjac.
Dodaje da bi, prema tim parametrima, bila dozvoljena isključivo izgradnja nuklearne elektrane koja je već proverena i u upotrebi u drugim zemljama, ocenjujući da je takav pristup u ovom trenutku potreban i Srbiji.
"Mislim da ta opcija malih modularnih reaktora ne dolazi u obzir, reč je o nekoj četvrtoj generaciji koja je još neproverena, dakle toga nema u svetu, svega nekoliko, ali više kao pilot postrojenja, nego što je neka standardna procedura", kaže Banjac.
Da je izgradnja malih modularnih reaktora u Srbiji malo verovatna smatra i stručnjak za energetiku Milun Babić koji kaže da su takve najave samo "prodavanja magle", ako se to prihvati, onda će Srbija biti opet jedno "eksperimentalno zamorče".
Potrebna velika nuklearna elektrana, a ne parcijalna rešenja
Babić objašnjava da mali modularni reaktori funkcionišu po istom principu kao velike nuklearne elektrane, samo u znatno manjem obimu, a njihova primena i dalje je ograničena zbog nedostatka dovoljno praktičnih iskustava.
Dodaje i da takvi reaktori imaju gotovo sve ključne komponente kao i velike nuklearne elektrane, uključujući reaktor, sisteme za hlađenje i stroge bezbednosne procedure, ali da i proizvode manje energije.
"Reaktor mora da se hladi, što podrazumeva korišćenje vode u značajnim količinama. Održavanje mora da bude veoma strogo i precizno, kao i kod velikih nuklearnih elektrana", naveo je Babić.
Kao jedan od najvećih izazova u primeni ove tehnologije, Babić je izdvojio nedostatak iskustava u njihovoj široj upotrebi, ali i to što "jedna mala atomska elektrana ne bi mogla da zadovolji tržište Srbije".
Profesor Banjac navodi da se mali reaktori koriste za stvari poput nuklearnih podmornica, brodova ili nosača aviona.
"Dakle, to postoji, ali naše energetske potrebe uopšte ne treba da se svedu na te modularne nuklearne. Nama treba jedna klasična velika nuklearna elektrana sa velikom snagom. Mi moramo veliki kapacitet termoelektrana da izbacimo u narednih 10 do 15 godina, nama treba veliki kapacitet, a ne tako nešto pomalo", kaže on.
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
4
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
3
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
7
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Komentari 25
Maxa
Branislav
ja ne bot
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar