Kompjuterski sistemi građane stavljaju na "crnu listu"

Građane na "crne liste" loših platiša zbog sitnih dugova ne stavljaju bankari, nego njihovi kompjuterski sistemi, tvrdi Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.
Kompjuterski sistemi građane stavljaju na "crnu listu"
Foto: Pixabay
Kreditni biro, inače, funkcioniše po automatizmu - svakodnevno "usisava" podatke o dugovima građana iz bankarskih sistema i ne pravi razliku da li je reč o jednom dinaru ili hiljadama i milionima dinara duga. Tako je i svako kašnjenje u plaćanju dospele rate, duže od 60 dana, upisano u izveštaj Kreditnog biroa.
 
Upisane docnje u Kreditni biro zbog dugova simboličnog iznosa, prema Dugalićevim rečima, najčešće nastaju iz tehničkih razloga, poput obračuna kamate ili deviznog kursa koje bankarski sistemi računaju na četiri decimale i slično.
 
- Uvek kada zatvaraju kreditnu partiju ili tekući račun, građani treba da traže potvrdu od banke da su namirili sva dugovanja. U slučaju da se posle toga pojavi upisana docnja u izveštaju Kreditnog biroa, on lako može da dokaže da duga nema. Banka to potom ispravi i već u sledećem izveštaju docnje neće biti - objašnjava Dugalić.
 
Da bi bili sigurni da ih banke ne duže za dug od dva, tri dinara po otplaćenom kreditu ili zatvorenom računu, građani treba da uzmu svoj lični izveštaj iz Kreditnog biroa. Prvi lični izveštaj u jednoj godini je besplatan i dobija se na šalteru bilo koje banke, uz podnošenje lične karte. Ukoliko tada vidi bilo kakvu nejasnoću, treba da se obrati svojoj banci i da to razjasni - savetuje Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, pri kojem posluje i Kreditni biro.
 
Narodna banka Srbije je, inače, posle pisanja "Novosti", najavila dodatne analize i rešavanje problema u okviru svojih nadležnosti koje imaju građani upisani u Kreditni biro zbog simboličnih dugovanja, za koja najčešće nisu ni znali. Problem sa dugovima u visini od dva, tri dinara, najčešće nastaju prilikom zatvaranja tekućih računa, kreditnih kartica i prevremene otplate kredita. Klijent biva ubeđen da je sve dugove namirio, što mu je obično i rečeno na šalteru, ali "sistem" naknadno pronađe i obračuna još nekoliko dinara duga. Ukoliko za njega ne zna, i ne plati ga na vreme ili zahteva od banke da ga izbriše, 60 dana kasnije ovaj dug će biti upisan u izveštaj Kreditnog biroa.
 
Sa upisanom docnjom on postaje loš platiša i više ne može da dobije nijedan zajam, kreditnu karticu ili dozvoljeni minus. - Treba praviti razliku između docnje upisane u Kreditni biro koja je nastala zbog toga što korisnik kasni više od 60 dana sa plaćanjem rate i docnje od nekoliko dinara koja nastaje zbog tehničkih razloga. Prva ostaje zapisana u izveštaju Kreditnog biroa naredne tri godine, a docnja koja je u banci nastala iz tehničkih razloga i koju banka obriše, više se neće videti u Kreditnom birou, ukazuje Veroljub Dugalić. 
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • DOO

    24.07.2018 13:04
    Kako treba sa njima
    Odgovor banci na nezakoniti ultimatum
    "Overom administrativne zabrane prihvatili smo sve zakonske obaveze u vezi uredne otplate kredita, te ne vidimo potrebu prikrivene pretnje stavljanja na crnu međubankarsku listu klijenata. Međutim, i među klijentima postoje crne liste banaka, a obzirom da ne saradjujemo sa vama, znate na kojoj ste listi."
  • blankar

    24.07.2018 08:23
    Kad smo kod banaka, automat komsinici izbacio hiljadarku a ona ukucala 3000!? Naravno za vreme kada banka nije radila pa zena nije mogla da prijavi. Nakon mesec dana pisanja zahteva od banke do banke njoj je na kraju iznos isplacen u celosti. Realno moze da se desi problem ali da te na kraju kuliraju mesec dana!? Strasno. Jedina najgora na svetu banka je nasa. Sad vidim i Dinu reklamiraju...pa lakse je programirati lovu nego stampati. Sns je kao sps sa znanjem ofisa.
  • Limanac

    24.07.2018 08:14
    Kada udruženje banaka propiše, banke će bez problema sprovesti nalog da se ne šalju dugovi od 2, 5 ili 10 dinara.
    Do tada, jedini odgovoran za ovu praksu je gospodin koji je dao izjavu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta za Srbiju znači stopiranje prodaje Lukoila?

Prošlonedeljna najava ruske naftne kompanije "Lukoil" da namerava da proda svoju podružnicu u inostranstvu švajcarskoj kompaniji "Gunvor" zbog američkih sankcija, donela je Evropi i Srbiji samo kratkoročno olakšanje.

Rat za retke minerale

Do pre pola veka samo su fizikohemičari znali za elemente poput galijuma ili telura čija je upotreba i na globalnom planu, samim tim i potražnja, bila minimalna.

BDP Srbije veći dva odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u periodu od januara do septembra 2025. međugodišnje je uvećan za oko dva odsto, a najveću zaslugu za to ima rast industrijske proizvodnje.

Banka broj 1 za oročenu deviznu štednju

AikBank, najveća domaća privatna banka u Srbiji, još jednom opravdava svoju reputaciju banke broj jedan za oročenu deviznu štednju građana i u Nedelji štednje.