- Prema preliminarnim podacima, priliv po osnovu doznaka, odnosno ličnih transfera, tokom osam meseci 2018. godine iznosio je 2,3 milijarde evra, što je 20,8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Po osnovu registrovanih doznaka stigle su 1,2 milijarde evra, dok je procenjena vrednost neregistrovanih doznaka, van bankarskog računa i brzog transfera novca, iznosila oko 1,1 milijardu evra. Priliv je relativno stabilan i njegovo učešće u bruto domaćem proizvodu kreće se na nivou oko osam odsto, što očekujemo i u ovoj godini - kažu u centralnoj banci.
Preko bankarskih računa i brzog transfera novca za osam meseci ove godine izvršeno je 1,284 miliona transakcija, a prosek slanja je oko 930 evra. Najveći priliv doznaka bio je u avgustu: 365,3 miliona evra.
Podaci Svetske banke, koja doznake obračunava u američkoj valuti, pokazuju da su naši ljudi iz inostranstva u poslednjih deset godina poslali 41,5 milijardi dolara, što, proračunato po sadašnjem kursu, iznosi 36,5 milijardi evra. U proseku oni nam godišnje šalju tri milijarde evra, što je znatno više nego što su u istom periodu uložili strani direktni investitori. To potvrđuje i prof. dr Vladimir Grečić, član Srpske akademije ekonomskih nauka i ekspert za migracije.
- U 2016. godini, priliv doznaka bio je 36 odsto veći od priliva stranih direktnih investicija u Srbiju. Dijaspora je u 2017. godini poslala više od 3,6 milijardi dolara, a podaci Svetske banke pokazuju da je to povećanje od 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na BDP doznake migranata iznosile su 8,4 odsto - kaže Grečić, dodajući da su praktično dve trećine doznaka, odnosno u 64 odsto slučajeva, stizale su iz zemalja EU.
Od evropskih zemalja najviše šalju ljudi iz Nemačke, u 39,4 odsto slučajeva, i iz Švajcarske, 23 odsto. Najveći deo priliva doznaka - oko 80 odsto - realizuje se u evrima.
Nije Srbija izuzetak po tome što joj radnici spolja "šalju" više para. Aprilski izveštaj Sveteske banke ukazuje da se povećava priliv doznaka u manje razvijene zemlje, što je logično, jer je broj migranata sve veći. Zato se može zaključiti da sada odlaze obrazovanija radna snaga, pa oni u Srbiju šalju više para.
- Ne može se reći da obrazovani migranti poslali više para nego manje obrazovani. Možda šalju više da bi nadoknadili porodicama finansiranje svog obrazovanja, ali oni često u inostranstvo vode i porodicu, pa šalju manje, kaže Grečić.
Istraživanja pokazuju da gotovo polovina indijskih lekara koji rade u Velikoj Britaniji šalje deo svojih zarada u zemlju porekla, a taj deo u proseku je iznosio 16 odsto njihovog prihoda. Mnogo je slučajeva da radnici sa niskim kvalifikacijskim odlaze u inostranstvo da skupe dovoljno ušteđevine za samozaposlenje i preduzetništvo, dodao je on.
A kuda idu te silne milijarde? U potrošnju. Na hranu, na odeću, lečenje, kupovinu kuća, stanova, renoviranje postojećih, kupovinu zemljišta, traktora, automobila...
Za stručnjake, problem je kako se doznake koriste. Dobro je, kaže Grečić, što doznake doprinose povećanju opšte potrošnje stanovnika i smanjuje stopu siromaštva, ali je loše što se veoma mali deo ulaže u proširenje materijalne osnove rada i što povećava zavisnost srpskog društva od rođaka i prijatelja iz dijaspore. Samo mali procenat doznaka koristi se za štednju i otvaranje novih radnih mesta, kao što su male proizvodne poslovne firme.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 13
Zoltan
Igor
Dule
No medjutim , kako to nije slucaj , ova sirota zemlja ce robovati kod stranih kaitalista pored sopstvenog kapitala koje je enormno. Muka je to.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar