Poreske stope niske, ali siva ekonomija veoma prisutna

Dok se privatnici žale na visoke namete, stručnjaci ocenjuju da poreska politika Srbije pogoduje privredi, odnosno da su porezi među najnižim u regionu.
Poreske stope niske, ali siva ekonomija veoma prisutna
Foto: 021.rs
Kako prenosi RTS, stručnjaci privrednicima savetuju da više investiraju, a na to najviše utiče uređenost sistema i sprovođenje zakona.
 
"Koliko god bio mali, onome ko plaća porez taj porez je uvek veliki", ističe Saša Ranđelović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
 
To je i pozicija privrednika u Srbiji. Investiraju milijardu evra manje nego njihove kolege iz regiona, a nedostatak ulaganja pravdaju velikim izdacima.
 
"Mi dajemo 50 odsto prometa na poreze i doprinose. To su nenormalne cifre. Ako želimo da povećamo investicije u relativno kratkom roku – smanjimo porez, ostavimo novac kod ljudi i kompanijama, oni će taj novac investirati", kaže direktor kompanije "Mona" Tomislav Momirović.
 
Struka odgovara statistikom – porezi i doprinosi na zarade i PDV su niži nego u regionu, dok se porez na dobit uklapa u prosek. Manjak investicija iz realnog sektora vide u slabostima sistema i sivoj ekonomiji koju procenjuju na 30 odsto BDP-a.
 
"Zemlje regiona – Srbija, Bugarska i Makedonija koje imaju najmanje poreske stope, imaju najveću sivu ekonomiju. I tu opet dolazite na vladavinu prava, jačinu institucija, pre svega poreske uprave koje očigledno nisu na nivou zadatka", navodi član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov
 
Zato najavljeno smanjenje nameta na plate sa 62 na 61 odsto smatraju jedinom opravdanom fiskalnom olakšicom. Procenjuju da će tako državna kasa biti lakša za 10 do 12 milijardi dinara, ali i da je mogla da istrpi i više.
 
"Ali je politička procena bila da se taj prostor ne iskoristi za smanjenje opterećenja rada gde bi korist išla svim zaposlenima i poslodavcima, već da se veći deo iskoristi za povećanje zarada gde korist imaju samo zaposleni u javnom sektoru", kaže Ranđelović.
 
Oni koji su u privatnom, a kapital donose iz inostranstva, imaju svoja očekivanja od države – stabilan i predvidiv poreski sistem.
 
"Problem je transparentnost u donošenju propisa i dijalog i mogućnost javnosti i poslovne zajednice da ima uvid u to što se radi da bi mogli da daju konstruktivne predloge i da se izbegnu problemi ako je propis neadekevatno napisan ili ga je teško implementirati", ističe Dragan Drača iz Saveta stranih investitora.
 
Za ozbiljan i održiv privredni rast neophodna su i javna ulaganja, podsećaju stručnjaci. Da bismo na tom polju dostigli region, država bi, procenjuju, trebalo da uloži oko 400 milijardi dinara više na godišnjem nivou, pre svega u infrastrukturu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Zov

    29.09.2019 01:25
    Polako nam ponestaje zemalja u regionu sa kojima se povoljno poredimo...
  • Predragg

    27.09.2019 22:56
    Procitajte na novaekonomijatackacom o subvencijama. Slika nase privrede i kriminala.
  • Hoho

    27.09.2019 20:02
    Svi ovi sto vicu da je nisko svi cede drzavnu drenovinu po jkp jbt neverovatno

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.