Građevinski materijal svake nedelje ima novu cenu: To se prenosi i na cene stanova
Cene građevinskog materijala u Srbiji ubrzale su rast u ovoj godini, posebno od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, ali i zahvaljujući velikim potrebama za Ekspo 2027 i uopšte daljoj ekspanziji gradnje u Srbiji.
Foto: 021.rs
Ovo su za Biznis.rs potvrdili sagovornici u nekoliko distributivnih kompanija koje snabdevaju naše tržište, preko svojih domaćih i stranih dobavljača, materijalom za gradnju, od cementa do opeke.
U jednom od najvećih distributera, koji u svom asortimanu ima 15.000 proizvoda, navode da se cene menjaju na nedeljnom nivou i da situacija umnogome podseća na onu iz perioda korone kada je zbog prekida lanaca snabdevanja došlo do naglog rasta cena praktično svega.
Pritisak na cene trenutno dolazi od velike potražnje sa jedne strane, ali i nedostatka određenih sirovina zbog sukoba u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza, zbog čega dolazi i do deficita određenih građevinskih materijala.
Određeni uticaj se oseća i zbog toga što je država ograničila uvoz pojedinih proizvoda na period od januara do jula ove godine donošenjem Uredbe o uvođenju privremene mere za obezbeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti za ekonomiju zemlje.
Uredba obuhvata pet grupa proizvoda, portland cement, toplo valjane i hladno valjane proizvode od čelika, rebrasti betonski čelik, toplo valjanu žicu u koturu i rebrasti betonski čelik u šipkama.
Uredba propisuje da se nakon popunjavanja tarifnih kvota čiji je ukupan obim 421.094 tona, a od čega je najveći deo namenjen uvozu cementa, 250.350 tona, na uvoz pomenutih proizvoda primenjuje carina od 50 odsto. Uvozne kvote najviše se odnose se na Evropsku uniju, Tursku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Severnu Makedoniju, Ukrajinu, Kinu i Belorusiju.
Distributeri uglavnom sva poskupljenja prenose dalje na potrošače kako bi maržu održali na istom nivou, a potražnja im omogućava da zbog rasta cena nisu primorani da smanjuju svoju zaradu.
Ipak, prodaja je opala, ali zbog toga što pojedine robe nedostaje, odnosno rokovi isporuke su mnogo duži, jer proizvođači ne uspevaju na vreme da zadovolje porudžbine. Trenutno vlada nestašica gips kartonskih ploča, materijala koji je u širokoj upotrebi za izradu pregradnih zidova, spuštanje plafona, oblaganje starih zidova i izradu dekorativnih elemenata.
Nema izgleda da će cene pasti
Distributeri sa kojima su novinari ovog portala razgovarali kažu da je ranije od momenta naručivanja do isporuke ovog materijala bilo potrebno dva dana, a šleperi su stizali najčešće iz Severne Makedonije, Hrvatske i Bugarske. Sada je potrebno tri nedelje, pa i mesec dana, a prednost imaju oni koji plate avansno.
Iz stovarišta građevinskog materijala koje posluje preko četiri predstavništva u zemlji kazali su da je od početka godine ubedljivo najviše poskupeo stiropor, najpre za 25 odsto, a zatim za dodatnih osam procenata, što u zbiru daje poskupljenje veće od 30 odsto.
Razlog leži u tome što se sirovine koje se koriste za proizvodnju stiropora i stirodura uglavnom nabavljaju na Bliskom istoku i u Grčkoj. S obzirom na dešavanja u tom delu sveta, Grčka je postala jedini dobavljač i jednostavno nema kapaciteta da podmiri sve potrebe.
Zbog toga je došlo i do smanjenja proizvodnje i do smanjenja količina u prodaji, a cena je naglo porasla. Sada se situacija malo smiruje, pa očekuju da se na jesen cena delimično vrati u normalu.
Ekseri su, na primer, poskupeli od 10 do 15 odsto, a onda posledično raste cena i gvožđu i armaturi koja je koštala 690 evra po toni na početku godine, a sada je stigla do 800 evra.
Slična je situacija i sa domaćim proizvođačima, a distributeri kao primer navode proizvođače opeke koji su do sada u ovoj godini menjali cene već u tri navrata.
Prema njihovoj oceni, postoje realni razlozi za poskupljenja, ali i oni za koja nikako nema opravdanja, pa se mogu opisati kao korišćenje prilike.
Zbog toga je generalna ocena distributera da cene sigurno neće padati, a da se to prenosi i na cene građevinskih radova, pa na kraju i na više cene stanova.
Indeks proizvođačkih cena u građevinarstvu (Construction Producer Price Index), koji na kvartalnom nivou objavljuje Evropska centralna banka (ECB) za 21 državu članicu, dostigao je na kraju prvog kvartala ove godine vrednost od 125,7 ili za 1,6 indeksnih poena više nego na kraju 2025.
Ovaj rast jasno ukazuje na trend ubrzanog skoka cena u koji još nisu uključeni efekti sukoba na Bliskom istoku, pa je za očekivati da vrednost na kraju drugog kvartala dodatno snažno poraste.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zalihe gasa u Evropi samo na 63 odsto, počinje zimska briga
30.08.2026.•
0
Zalihe gasa u Evropskoj uniji krajem avgusta bile su popunjene oko 63 odsto, što je znatno ispod prosečnih 80 odsto za ovo doba godine i među najnižim nivoima zabeleženim krajem avgusta.
"Čeka nas teška zima": Suša i nizak vodostaj utiču na cenu struje
29.08.2026.•
13
Niski vodostaji evropskih reka drastično smanjuju rad hidroelektrana, dok je suša uzdrmala snabdevanje i pokrenula berzanski rast cena električne energije u regionu.
SAD će kontrolisati 65 milijardi barela venecuelanske nafte
29.08.2026.•
10
Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum sa Venecuelom o kontroli više od 65 milijardi barela njenih dokazanih rezervi nafte, saopštio američki predsednik Donald Tramp.
Produžena OFAK-ova licenca MOL-u za nastavak pregovora sa NIS-om
29.08.2026.•
4
Mađarska kompanija MOL objavila je da je dobila licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) da nastavi pregovore o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije.
Milanović (Fiskalni savet) o novcu koji Vučić "deli" građanima: Vraćaće ga kroz veći javni dug i kamate
29.08.2026.•
30
Povećanje budžetskog deficita sa tri na 3,5 odsto znači i veću potrebu za finansiranjem, koja će biti pokrivena zaduživanjem, kaže Marko Milanović iz Fiskalnog saveta, govoreći o novim jednokratnim davanjima građanima.
Gorivo u Srbiji i dalje najskuplje u regionu: Pogledajte koliko košta u komšiluku
28.08.2026.•
21
Nakon objavljivanja najnovijih cena goriva, građani Srbije će i dalje plaćati najskuplji dizel i benzin u regionu.
Gorivo ponovo poskupelo
28.08.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Od 1. septembra nova pravila za promenu PDV osnovice
28.08.2026.•
4
Od 1. septembra poreske obveznike očekuju nova pravila u vezi sa naknadnim promenama poreske osnovice za PDV.
Viz er: Nastavićemo dijalog sa srpskim vlastima kako bi se pronašlo rešenje
27.08.2026.•
5
Kompanija Viz er saopštila je da je tokom juna, jula i avgusta obavila više od 3.000 letova iz Srbije i prevezla skoro 700.000 putnika.
Propala prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku
27.08.2026.•
6
Prva prodaja JAT apartmana na Kopaoniku i privatizacija tog državnog preduzeća propala je zbog toga što niko nije dostavio validnu ponudu od minimum 5,1 milion evra, kolika je bila početna cena.
Besplatno obrazovanje samo na papiru: Koliko roditelje zaista košta početak školske godine?
26.08.2026.•
11
Bliži se prvi septembar, mali korak za đake, ali veliki udar na novčanike roditelja.
Poskupljenje goriva: Ratuj globalno, plaćaj lokalno
26.08.2026.•
11
Ljute se ovih dana vozači zbog poskupljenja cena goriva.
Srbija se prošle godine zadužila 5,2 milijarde evra: Poznato za šta sve
26.08.2026.•
11
Srbija se u 2025. zadužila direktno za 5,2 milijarde evra, pokazuju podaci iz Završnog računa budžeta.
Ekonomista Arsić: Država se prvo zadužila, a sad od toga građanima isplaćuje pomoć
26.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je rebalans budžeta koji podrazumeva širenje budžetskog deficita, a nauštrab javnih projekata bitnih za kvalitet života svih građana.
Odakle nam novac za 6.000 dinara: Mali kaže od "neočekivane" milijarde, "ispumpavanje privrede" za ekonomiste
25.08.2026.•
15
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da je država u proteklih sedam meseci oporezivanjem prikupila "neočekivanih" dodatnih milijardu evra.
Rate kredita u Srbiji uskoro će da porastu
25.08.2026.•
5
Rast troškova zaduživanja na evropskim tržištima obveznica i najavljeno zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) direktno će uticati na cenu kredita u Srbiji, gde je privreda izuzetno zavisna od ev
"Ekonomski Dan D": Amerika uvodi sankcije svima koji imaju bilo kakve veze s Iranom
25.08.2026.•
10
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da proširuje sekundarne sankcije koje može da uvede entitetima i zemljama koje održavaju poslovne veze sa Iranom širom sveta.
Fiskalni savet: Jednokratne isplate građanima daju veoma ograničene efekte, a mogu podstaći inflaciju
24.08.2026.•
2
Rebalans budžeta za 2026. donosi primetno i ekonomski neopravdano povećanje fiskalnog deficita sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno za 59 milijardi dinara, naveo je Fiskalni savet.
Tramp: Od 1. januara carine na sve automobile i auto-delove iz Kanade biće povećane na 50 odsto
24.08.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp je danas, posle neuspelih trgovinskih pregovora sa Otavom, izjavio da će od 1. januara carine na sve automobile, kamione i automobilske delove iz Kanade biti povećane na 50 odsto.
Koliko se mladih u Srbiji ne školuje, ne radi, niti ide na obuke?
24.08.2026.•
9
Za razliku od Nemačke, Luksemburga, Danske i Austrije koje u protekloj deceniji beleže rast broja mladih koji ne rade, ne obrazuju se, niti pohađaju obuke, u Srbiji se ovaj procenat - takozvana NEET stopa - smanjuje.
Minimalac od januara 600 evra: Prema državi - to je dovoljno da se pokriju osnovni troškovi
24.08.2026.•
32
Minimalna cena rada u Srbiji od 1. januara 2027. godine iznosiće 405 dinara po satu, što će na mesečnom nivou biti oko 70.000 dinara, ili 600 evra, odlučila je Vlada.
Komentari 17
Miloš
Nebojša
Jovan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar