Šta je "boreout" sindrom?

Zaposleni izveštavaju da su zadaci koje obavljaju i sastanci koje imaju monotoni i izuzetno dosadni. Osim toga, radni dan je predug, a odnos sa šefovima pogoršan.
Šta je "boreout" sindrom?
Foto: Pixabay
Ovaj osećaj dosade i trajne demotivacije različiti stručnjaci su prepoznali kao boreout sindrom i postao je konstantna činjenica među novim generacijama.
Štaviše, prema istraživanju koje je u Meksiku sprovela platforma za zapošljavanje OCC Mundial, 75 odsto od 700 radnika reklo je da nije zadovoljno svojim zaposlenjem, a 87 odsto je u stalnoj potrazi za novim poslom.
Iza ovoga krije se duboka anksioznost i osećaj potcenjenosti, objašnjava Kamilo Arbelaez, izvršni direktor i direktor psihoterapeuta platforme Enterapia, koja već neko vreme u Meksiku pruža usluge psihoterapije preko interneta.
 
"Boreout sindrom je psihološki poremećaj uzrokovan uglavnom niskim mentalnim opterećenjem na radnom mestu, zbog nedostatka adekvatnih kvantitativnih ili kvalitativnih poslovnih zadataka. To, s druge strane, stvara kratkoročnu i srednjoročnu dosadu kod novih generacija koje dovode u pitanje neravnotežu između očekivanja koja imaju od svog posla i njihovih stvarnih napora", ističe Arbelaez.
 
Faktori koji su proizvod ovog sindroma kreću se od samih fizičkih radnih prostora koji imaju tendenciju da budu ogromni i da demorališu, do nedostatka mogućnosti za napredak u poslu.
 
Međutim, stručnjak ističe tri ključne tačke:
 
1. Nedostatak svrhe: Radnik ne oseća duboku vezu sa onim što radi i onim što može postići svojim radom.
2. Nedostatak intelektualnog izazova: Zaposleni bez napora i za kratko vreme obavlja zadatke.
3. Nedostatak izgleda za napredovanje: Saradnik uočava evidentno ograničenje u svom profesionalnom razvoju ili projekciji rada. Postoji osećaj stagnacije.
 
Boreout sindrom može uticati na produktivnost, mentalno zdravlje i emocionalno zdravlje organizacije. Ovo se takođe odrazilo na ekonomske gubitke i ljudski kapital, što predstavlja veliku vrednost za kompanije. Osim toga, postoji velika mogućnost da će zaposleni razviti simptome anksioznosti ili depresije.
 
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, Meksiko je na prvom mestu u svetu po stresu na poslu, sa 75 odsto radne snage koja radi pod stresnim uslovima. Iza Meksika slede Kina (73 odsto) i SAD (59 odsto).
 
Jedna studija otkrila je da 15 odsto kancelarijskog osoblja pati od ovog sindroma.
 
Međutim, loša organizaciona klima, dosada radnika i mogućnost smanjenja troškova koji utiču na finansije mogu se izbeći ako se postigne zdravo radno mesto i spreči razvoj psiholoških poremećaja kod radnika.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Coolg

    20.12.2021 13:48
    u potpisu jedan fizički radnik npr. iz EPS Kolubara i Obrenovac...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta

Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.

Digitalni evro je uskoro među nama

Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.

Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro

Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.