Svaki milijarder je promašaj politike?
Jahte, vile, letovi privatnim avionima i raketama... Da li je u jednom trenutku bogatstvo groteskno i nepotrebno veliko?
Foto: Pixabay
Zagovornici ideje limitarizma kažu da jeste i da "višak" bogatstva treba iskoristiti za opšte dobro, prenosi Dojče vele.
Mnogi kažu da je para nikad dosta. Ali rastuća ekonomska nejednakost navodi sve više ljudi na misao da je ova tvrdnja pogrešna - neki ljudi zaista jesu previše bogati.
Duga je lista ekonomista, filozofa i lidera koji su se vekovima bavili preraspodelom bogatstva. Čitavi politički sistemi izgrađeni su oko ideje jednakosti i deljenja.
Šta je limitarizam?
Ekonomski limitarizam je koncept koji istražuje ideju da niko ne treba da bude preterano bogat. Fokusira se na štete i rizike postojanja super-bogatih ljudi.
U nekom trenutku, višak novca više ne doprinosi blagostanju ili dobrom životu. U većini slučajeva, kažu zagovornici ove teorije, sa nekoliko miliona dolara čovek može da živi kao bubreg u loju.
Limitarizam zato ne treba brkati sa socijalizmom ili komunizmom. Ovaj koncept ne odbacuje akumulaciju bogatstva, vlasništvo nad privatnom svojinom niti se zalaže za uravnilovku. Samo tvrdi da je imati mnogo ponekad i previše.
Trenutno teorija ne govori o posebnim brojkama. Dakle, ne utvrđuje tačno da li su ljudi previše bogati kad imaju deset miliona ili dve milijarde dolara.
Odakle ova ideja?
Vodeće ime ove teorije je Ingrid Robejns, belgijska teoretičarka koja radi na Univerzitetu Utreht u Holandiji. Robejns tamo predaje na Odseku za filozofiju, fokusirajući se na etiku, političku filozofiju i socijalnu pravdu.
Ona je prvi put predstavila ideju limitarizma na konferenciji pre deset godina, ali je bilo potrebno nekoliko godina da se pojavi njen prvi akademski rad na tu temu. Od tada neumorno priča o ovom konceptu, objavljuje radove i radi na knjizi. Ideja je izazvala različite reakcije širom sveta.
"U Evropi, moje iskustvo je da se javnost slaže sa mnogim mišljenjima po pitanju limitarizma. Ali u SAD je ova ideja veoma daleko od diskusija koje se vode u mejnstrimu", kaže Robejns za DW.
"Deo tradicionalne američke kulture je ideja američkog sna, to jest vera da će svako imati šansu da postane veoma bogat, ako je samo dovoljno posvećen", dodaje ona.
Svaki milijarder je promašaj politike?
U osnovi limitarizma je pitanje morala. Postavlja se pitanje, kada je moralno ili etički neophodno intervenisati u sistem slobodnog tržišta za dobrobit društva u celini.
Da li bogati pojedinci doprinose društvu ulaganjem u povećanu produktivnost ili samo špekulišu u svoju korist? Da li je deset automobila zaista toliko bolje od dva?
"Neki sada koriste slogan 'svaki milijarder je promašaj politike'. Smatram da je to tačno, ali i da je moralno i politički problematično da neki bogataši imaju previše, pa čak iako je manje od milijardu", kaže Robejns.
Ona tvrdi da se limitarizam zasniva na dva glavna principa: zaštiti demokratije i rešavanju hitnih potreba, kao i rešavanju problema koji zahtevaju napor celog društva poput klimatskih promena.
Kroz limitarizam se iskazuje briga da nejednakost može potkopati demokratiju. Bogati mogu da koriste novac da utiču na političare, angažuju lobiste i utiču na donošenje zakona. Ako im to ne uspe, oni mogu uticati na javno mnjenje tako što će direktno posedovati medijske kuće ili finansirati nevladine organizacije.
Veliko bogatstvo ugrožava borbu za klimu?
Ekonomski limitarizam pretpostavlja da bi ravnopravnija raspodela bogatstva dovela do boljeg ukupnog kvaliteta života u svetu. To bi moglo da pomogne onima koji žive u ekstremnom siromaštvu.
"Ako već imate deset miliona, ne znači vam previše ako dobijete još 100.000 evra ili dolara. Ali ako nemate nikakvo bogatstvo, onda je svaki prihod bitan i znači manje gladi i manje dece u siromaštvu", kaže Robejns.
Ipak, ne radi se samo o novcu. Zagovornici ekonomskog limitarizma kažu da bogati predstavljaju opasnost za životnu sredinu jer njihovo ponašanje prouzrokuje prevelike emisije ugljen-dioksida.
"Super-bogati nesrazmerno utiču na klimatske promene jer je njihov materijalni stil života mnogo raskošniji, a njihova ulaganja su ekološki štetna", ističe Robejns.
"Stoga bi bilo pošteno da se njihov višak novca iskoristi za rešavanje klimatske krize, umesto da ih pustimo da se izvlače iz ovog problema i grade luksuzne bunkere ili vile na vrhovima planina kako bi se sakrili u slučaju da klimatske promene izmaknu kontroli ili izbiju građanski nemiri", dodaje profesorka.
Bogati postaju sve bogatiji
Drugi filozofi i ekonomisti strogo se protive ideji ograničavanja bogatstva. Oni ne vide moralnu granicu za zarađeno ili nasleđeno bogatstvo.
Naprotiv, kažu, postojanje mogućnosti da se neko obogati podstiče preduzetnike da rizikuju, da razmišljaju o inovacijama i da donose promene.
Pored toga, oni tvrde da ograničavanje bogatstva neće okončati političku nejednakost. Kao bolji način da se postigne veća jednakost navode progresivni poreski sistem.
Ipak, jasno je da bogati postaju sve bogatiji. Lista milijardera za 2022. koju je objavio Forbs nabrojala je njih 2.668. Zajedno su bili teški 12,7 biliona dolara.
Robejns smatra da postoje prepreke da svet sprovede njene ideje. Prvo, gotovo je nemoguće doći do univerzalne definicije prevelikog bogatstva. Drugo, čak i kada bi postojao definisan iznos, kako bi se oduzeo višak novca?
Utehu nalazi u činjenici da su filozofi tu da postavljaju pitanja, a ne da vrše zaplenu dijamantskih ogrlica ili privatnih aviona.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
15
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Koliko trošimo na hranu: Više nego Hrvati i Slovenci
06.02.2026.•
14
Neposredno pred donošenje uredbe kojom su ograničene marže u trgovinskim lancima, prosečna srpska porodica izdvojila je samo za hranu, u avgustu prošle godine 42,5% prosečne zarade.
Evropska centralna banka ne menja kamate
05.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
13
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
14
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Ministarka Đedović: U toku pregovori MOL-a i ADNOC-a o preuzimanju NIS-a, i Srbija uključena u razgovore
04.02.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović da su u toku pregovori između mađarskog MOL-a i državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC sa Gaspromnjeftom o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Kad januar ogoli sistem
04.02.2026.•
5
Srbija se dugo hvalisala da je proizvođač sa znatnim viškovima električne energije.
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
2
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
21
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
10
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
2
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
28
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Komentari 7
B
Onda je, uz pomoc CIA i 1% najbogatijih, dosao Regan, razbio sindikate, spustio poreze i obustavio promenu anti-trust zakona donetih nakon Velike depresije.
40% bogatstva u SAD je u rukama 1%. Sto je to bitno? Prvo, SAD naredjuju najmanje 40 drzava sta da rade, pa tih 1% imaju kontrolu nad EU, britanskim dominionima i par drzava u Aziji.
Drugo, kad 38 ljudi ima vise od 3,8 milijardi ljudi, to vodi u depresiju tipa 1933.
Druga opcija za razresenje postojeceg stanja je rat i socijalni prevrat, poznat i kao revolucija. Kriza ili rat, videcemo sta ce biti.
rale
Osveta loših đaka
- kada se prihod ostvari nakon prodaje deonica
- svakih 6 meseci se prijavljuje dobit
- nakon isplate dividendi
Vaša primedba nema veze sa suštinom teksta jer su bogati prvo morali da prihoduju i samim tim prijave porez da bi imali čime da kupe deonice osim u slučaju aktivnosti oslobođenih od poreza što se razlikuje od države do države.
Takođe je interesantno gde se prijavljuje prihod itd.
Ova oblast je veoma složena i posledice mogu biti ogromne ali mi još uvek nemamo kulturu "dobrih" računovođa.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar