Novi ekološki porez: Koliko bi pogodio privredu i građane ako se uvede?
Od oktobra uvoznici nekih proizvoda u EU moraće da prijave koliko je CO2 emitovano u procesu njihove proizvodnje, a od 2026. počeće da plaćaju i takse EU, koje će zavisiti od količine emitovanog CO2.
Foto: Pixabay
One će se fazno uvoditi, da bi do 2034. godine dostigle iznos karbonskih taksi u EU, koje trenutno iznose 80 evra po toni emitovanog ugljen dioksida, piše "Danas".
Ovaj faktički, ekološki porez, pod nazivom CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) će se primenjivati na uvoz gvožđa, čelika i proizvoda napravljenih od njih, aluminijuma, cementa, veštačkih đubriva i električne energije.
Prema analizi Svetske banke iz redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan, prema podacima za 2022. godinu, oko 10 odsto izvoza će biti pogođeno ovim mehanizmom, a više od polovine se odnosi na gvožđe i čelik, odnosno na izvoz železare u Smederevu u vlasništvu kineskog Hbisa.
Osim toga, najpogođeniji bi bio izvoz električne energije i u nešto manjoj meri aluminijuma i veštačkih đubriva.
U prošloj godini izvoz ovih proizvoda iz Srbije u EU iznosio je oko dve miijarde dolara.
"Nova taksa u praksi znači i da će naši proizvodi biti skuplji na tržištu EU. U perspektivi to može destimulisati investiranje, naročito stranih kompanija koje su i najveći izvoznici. Istovremeno, negativne efekte će podneti i EU, premda će svi pomenuti proizvodi koji dolaze sa tržišta Kine, Rusije, Turske i ostalih trećih zemalja dodatno poskupeti što ne ide u prilog aktuelnoj borbi sa inflacijom", navodi ekonomista Ivan Nikolić, urednik Makroekonomskih analiza i trendova.
Procena Svetske banke je da bi CBAM uticao na BDP Srbije skromno, sa oko 0,23 procentna poena.
Međutim, na stolu je i predlog da Srbija uvede sopstveni sistem naplaćivanja karbonskih emisija kako bi pogurala zelenu tranziciju, izbacivanje uglja iz energetskog miksa i smanjenje emisija gasova staklene bašte.
Osim toga SB u svom izveštaju ukazuje i da su sve zemlje ZB već prihvatile da implementiraju EU zakone o energiji klimatskim promenama potpisivanjem Sofijske deklaracije o zelenoj agendi i svim kasnijim dokumentima u okviru energetske zajednice, a među kojima je i uvođenje nacionalnih taksi na karbonske emisije.
Njihova procena je da bi uvođenje domaćih karbonskih taksi uticala na smanjenje BDP-a od 0,4 odsto u prvim godinama nakon uvođenja, da bi "potpuno usklađivanje sa EU karbonskim taksama doprinelo rastu BDP-a za 0,1 odsto iznad projektovanog rasta bez ovog sistema".
Istovremeno bi to donelo od 270 miliona do milijardu evra godišnje za budžet, iznose procene objavljene u izveštaju.
Međutim, stručnjaci ističu da tek treba videti sve efekte primene karbonskih taksi, ali da bi uvođenje našeg sistema karbonskih taksi povećalo inflaciju.
Analitičar Bogdan Petrović ističe za "Danas" da CBAM neće puno pogoditi našu privredu, jer Srbija nema veliki izvoz struje, a neće ga ni imati u narednih deset godina.
"Mi smo ove godine puno izvozili struje jer je bila blaga zima, a i zbog proizvodnje struje iz ruskog gasa, a ne iz naših resursa. Pitanje je koliko to može još da traje. U normalnim okolnostima mi nemamo veliki izvoz struje, a naše potrebe će još rasti. Cement ne izvozimo, veštačko đubrivo jako malo, a jedino što će značajnije biti pogođeno je gvožđe i čelik što proizvode samo Kinezi. Nek Kinezi biraju da li će da plaćaju taksu za izvoz u EU ili će da prodaju na primer u Afriku gde nema karbonskih taksi. Zašto bismo mi uvodili naše takse i opterećivali celo stanovništvo", napominje Petrović.
On ističe da bi uvođenjem karbonske takse posebno bila pogođena naša građevinska industrija.
"Ako bi poskupeli cement, gvožđe i čelik. Još ako bi i EPS morao da plaća to bi podiglo inflaciju", upozorava Petrović.
Prema računici stručnjaka, ako bi Srbija uvela karbonsku taksu od 80 evra po toni CO2, koliko je u EU, EPS bi morao državi da plaća oko 60 evra po megavatsatu proizvedene struje za tu taksu.
Trenutno EPS prodaje struju stanovništvu po 45 evra, a privredi po oko 100 evra po megavatsatu.
Ukoliko bi Srbija naplaćivala karbonsku taksu u istom iznosu kolika je u EU onda kompanije koje izvoze u EU ne bi morale da je plaćaju. Ukoliko bi plaćale manju od EU takse, onda bi plaćali samo razliku.
U izveštaju Svetske banke navodi se da se može očekivati da od 2025. godine zemlje ZB imaju taksu od četiri do 26 evra po toni ugljendioksida i da bi se postepeno povećavale do 80 evra kao što je u EU do 2040. godine.
EPS je u martu saopštio da zajedno sa drugim elektroenergetskim kompanijama iz regiona razgovara o uvođenju regionalnih elektroprivreda u EU sistem trgovine emisijama ugljen-dioksida (ETS) i korišćenja namenskih fondova za finansiranje izgradnje zamenskih kapaciteta.
Crna Gora je već uvela nacionalni ETS i naplaćuje taksu od 24 evra po toni.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Naled: Sistem ePlati će od sledeće godine sam popunjavati sve podatke, institucije da ubrzaju evidenciju
25.06.2026.•
0
Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) saopštila je danas da joj je cilj da od 2027. godine proces elekronskog plaćanja taksi putem sistema ePlati bude potpuno automatizovan.
Veruju li investitori u Ilona Maska?
25.06.2026.•
5
Početkom juna bilo je prilično mirno na berzi u Njujorku.
Ilon Mask izgubio status bilionera
25.06.2026.•
5
Bogatstvo američkog tehnološkog milijardera Ilona Maska palo je ispod granice od bilion dolara nakon globalnog pada vrednosti tehnoloških akcija, koji je umanjio njegovu imovinu za oko 500 milijardi dolara.
Cene nafte na najnižem nivou u poslednja četiri meseca
24.06.2026.•
6
Cene nafte na svetskim tržištima i danas su pale, dostigavši najniže nivoe od kraja februara, pa je međunarodno referentna nafta Brent bila ispod 74 dolara za barel, a američka WTI nafta se kretala oko 70 dolara.
Bajatović: Gasni aranžman sa Rusijom produžen za tri meseca
24.06.2026.•
7
Direktor "Srbijagasa" i poslanik Socijalističke partije Srbije Dušan Bajatović izjavio je danas da je gasni aranžman sa Rusijom produžen za naredna tri meseca, kao i da će ga uskoro produžiti i do Nove godine.
Skuplja struja noću - može i to da se desi
24.06.2026.•
7
Širom Evropske unije neprekidno niču nove solarne i vetroenergane, trenutno blizu 56 odsto ukupne potrošnje struje potiče od obnovljivih izvora.
Marković: Ključno da NIS bude uklonjen sa liste sankcija
24.06.2026.•
4
Stručnjak za energetiku iz Saveza energetičara Srbije Željko Marković rekao je da je najvažnije da NIS bude uklonjen sa liste sankcija, kao i da je za Srbiju ključno jačanje energetske bezbednosti.
Veliki AVIA International Meeting u Beogradu
23.06.2026.•
0
AVIA International predstavlja najveće i najpoznatije udruženje nezavisnih naftnih kompanija u Evropi i okuplja oko 90 kompanija u 15 zemalja Evrope i broji preko 3.200 benzinskih stanica pod AVIA brendom.
Mićović: Nema potrebe za ograničavanjem cena goriva, iznećemo argumente za to
23.06.2026.•
9
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović najavio je da će udruženja u narednih 60 dana izneti argumente zašto više nije potrebno regulisati cene goriva.
Košarkaški savez Srbije po ko zna koji put dobio milione iz budžetske rezerve, a evo kome je još dat novac
23.06.2026.•
6
Iz budžeta Srbije, tačnije iz budžetske rezerve za ovu godinu, izdvojeno je ukupno 349.900.000 dinara za različite namene.
SpaceX prvi put emituje obveznice: Raspolaže sa 100,8 milijardi dolara gotovine
23.06.2026.•
0
Svemirska kompanija SpaceX pokrenula je svoju prvu emisiju obveznica nakon nedavnog rekordnog izlaska na berzu, dok prema najnovijim podacima raspolaže sa oko 100,8 milijardi dolara gotovine i gotovinskih ekvivalenata.
Džefri Saks: Sankcije NIS-u nezakonite, SAD ne mogu da kažu Srbiji s kim će sarađivati, a s kim ne
23.06.2026.•
22
Ekonomista i profesor Kolumbija univerziteta Džefri Saks izjavio je da su američke sankcije uvedene Naftnoj industriji Srbije zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji nezakonite i jednostrane.
Dijamant zvanično promenio vlasnika: Forten predao kompaniju MK Grupi
22.06.2026.•
4
MK Grupa postala je vlasnik kompanije Dijamant, koja je do sada bila u vlasništvu Fortenova Grupe.
Biznis i finansije: Banke su u prvih 100 kompanija u Srbiji po zaradama
22.06.2026.•
4
Globalni potresi nisu ozbiljnije uzdrmali poslovanje vodećih finansijskih igrača na našem tržištu, navedeno je u najnovijoj ediciji Finansije Top 2025/26, koju svake godine izdaje ekonomski mesečnik Biznis i finansije.
Vlada Srbije povećala akcize na gorivo
22.06.2026.•
14
Vlada Srbije povećala je iznose akciza na derivate nafte za oko 12,5 odsto u odnosu na prošlu nedelju, objavila je eKapija.
Gorivo u Srbiji pojeftinilo prošlog petka: Ovo su razlozi zašto se to verovatno neće ponovo desiti
22.06.2026.•
7
Cene nafte na svetskim berzama pale su posle potpisivanja sporazuma o postizanju mira između SAD i Irana.
Svetski kongres ekonomista od danas u Beogradu
22.06.2026.•
1
Svetski kongres ekonomista, u organizaciji Međunarodne ekonomske asocijacije (IEA), održaće se od danas, 22. juna do petka, 26. juna u Beogradu.
Registracija u APR kao objavljen oglas: Kako banke i knjigovođe dolaze do podataka klijenata?
21.06.2026.•
5
Od trenutka upisa preduzetnika u APR, počinju često da stižu pozivi, meljovi, ponude bankarskih usluga. Građani se u ovakvim situacijama s pravom ljute, a privrednici na to, kaže zakon, nemaju pravo.
Najskuplji stan u Srbiji prodat za 2,6 miliona evra u Beogradu, rast prometa i u Novom Sadu
20.06.2026.•
17
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji dostigla je približno dve milijarde evra, što predstavlja najvišu zabeleženu vrednost za prvi kvartal od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti.
Tržište nekretnina usporilo, ali kvadrat ne pojeftinjuje: Šta je razlog?
19.06.2026.•
44
Rast cena kvadrata u Srbiji više se ne izražava u dvocifrenim stopama kao prethodnih godina, ali pad za sada nije na vidiku. Nekretnine su i dalje prvi izbor za ulaganje.
NBS: Internet plaćanja u Srbiji nastavljaju snažan rast
19.06.2026.•
2
Broj plaćanja karticama i elektronskim novcem putem interneta nastavio je da beleži rast i u prvom tromesečju 2026. ukupan broj onlajn-kupovina povećan je za 39,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Komentari 12
Dejan
Ja
Reatest
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar