Visoke marže i na "kopije" brendova: Da li su proizvodi i dalje dostupni širem stanovništvu?
Popularnost privatne robne marke na trgovačkim policama godinama raste u Srbiji, a kriza u Ukrajini i pad kupovne moći dodatno su uticali na kupce i u Evropi kada je reč o ovim proizvodima.
Foto: Pixabay
Još pre početka pandemije tržišni udeo trgovačkih brendova dostizao je rekorde u devet najrazvijenijih evropskih zemalja, a istraživanja pokazuju da je 2017. udeo ovih proizvoda u ukupnoj trgovini iznosio oko 30 procenata, piše Politika.
Kada je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković prozvala trgovce da su neopravdano podigli marže, pojedini proizvođači postavili su pitanje poskupljenja proizvoda privatne robne marke na kojima trgovci takođe znatno zarađuju.
Kako je za Politiku rekao jedan od velikih prehrambenih proizvođača, marže na ovim proizvodima su takođe previsoke, a zarade ogromne, jer su troškovi neuporedivo manji nego u slučaju premijum robe.
"Ovi proizvodi koje su kupci ranije birali jer su imali niže cene i za trećinu, sada su se cenovno približili premijum robi ili brendovima. I dalje je to jeftinije, pa potrošači nastavljaju da kupuju, ali je zarada trgovaca neuporedivo veća", navodi on.
Proizvodi privatne robne marke su artikli pod imenom brenda trgovinskog lanca koji je po pravilu jeftiniji od proizvoda drugih proizvođača iz iste robne grupe.
Trgovci napominju da je cilj razvoja ovih proizvoda koji zauzimaju sve više prostora na policama dostupnost širem sloju stanovništva.
Ceo trend je nastao u zapadnoj Evropi pre više od tri decenije kao potreba uštede kućnog budžeta prosečnog kupca i mogućnost da veliki trgovinski lanci kontrolišu svoju prodaju i profit.
Danas gotovo da nema proizvoda koji nije dobio zamenu za poznate brendove, a najveća potražnja je za uljem, mlečnim proizvodima, mesnim prerađevinama, konzerviranim proizvodima, slatkišim, sokovima, kućnom hemijom i ostalim.
Svi trgovci koji posluju u Srbiji u svom asortimanu imaju na stotine robnih marki koje su jeftinija "kopija" brenda.
Razlog je upravo cena koja je niža zbog manjih troškova koji se ostvaruju tako što mali, a sve češće i veliki proizvođači rade za trgovačke lance i za njih proizvode robu pod imenom trgovačke robne marke.
S obzirom na to da trgovci brinu o transportu, plasmanu i marketingu, to snižava troškove proizvodnje i osetno smanjuje maloprodajne cene.
U trgovinskim lancima navode da oni, koji jednom kupe proizvod određene privatne robne marke, a zadovoljni su odnosom kvaliteta i cene, nastavljaju da ga kupuju.
U velikim trgovinskim lancima danas ovi proizvodi čine i do trećine ukupnog asotrimana, a zastupljenost na policama raste iz godine u godinu.
Od početka 2023. godine došlo je do rasta učešća privatnih robnih marki na većini evropskih tržišta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
1
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
0
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
4
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
1
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
3
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
28
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
10
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
9
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
6
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Komentari 3
Dejan
Koliko sam ja primetio, država može da uvede zakon po kome je zabranjeno pešacima da noću nose crnu kesu za smeće, takođe država može da uvede zakon po kojem je žena psiholog psihološkinja, ali država ne može da uradi ništa povodom Imleka koji plati 50 dinara za litar punomasnog mleka, a onda nam prodaje litar obranog mleka za 150 dinara. Drago mi je da su nam prioriteti na mestu.
Milena iz Bolecha
Milos
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar