Javni dug Japana 235 odsto BDP-a: Pogledajte spisak ostalih država
Kada se objavljuju podaci javnog duga neke zemlje, osim njegovog apsolutnog iznosa i rasta u određenom vremenskom periodu, kao relevantan podatak uzima se odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Sve to radi se sa ciljem tumačenja pozitivnog ili negativnog uticaja po celokupnu ekonomiju.
Ovaj odnos pokazuje koliko je država zadužena u odnosu na ukupnu vrednost svega što proizvede na godišnjem nivou. Na primer, ako dug iznosi 100 odsto BDP-a, to znači da bi cela godišnja vrednost privrede neke zemlje jedva pokrila njena dugovanja, piše Biznis.rs.
Prema usvojenim kriterijumima iz Mastrihta, članice Evropske unije u teoriji bi trebalo da poštuju pravilo da javni dug ne prelazi 60 odsto BDP-a kao preporučenu granicu, no u praksi to često nije slučaj.
Potrebno je istaći i da razvijene ekonomije često imaju ovaj odnos daleko iznad preporučenog, u kom slučaju se posmatra najpre njihova sposobnost da taj dug i otplate. Najbolji primer ovde predstavljaju Japan – sa javnim dugom od čak 235 odsto BDP-a, i Sjedinjene Američke Države, sa dugom koji je dostigao 123 odsto BDP-a.
Ove dve zemlje izdaju dug u sopstvenim valutama i imaju fleksibilnost u njegovom upravljanju tako što štampaju više novca. Ipak, čak se i one suočavaju sa rastućim troškovima kamata kako se nivo duga povećava.
Odnos srpskog javnog duga prema BDP-u iznosio je u februaru 44,3 odsto, prema podacima Ministarstva finansija, i po tome je naša zemlja dobro kotirana u svetskim, ali i u evropskim okvirima.
Međutim, kako bi se ocenilo da li je dug neke države previsok ili ne, pored apsolutnog iznosa i odnosa prema BDP-u, zarad dublje analize trebalo bi ispratiti i troškove servisiranja kamata na dug u odnosu na budžetske prihode (pokazatelj koliki deo prihoda država mora da odvoji na otplatu kamata, te ako je previsok, dug postaje teret), samu strukturu duga i trendove (da li dug raste brže od BDP-a), kao i kreditni rejting posmatrane zemlje.
Razvijene zemlje zaduženije
Ovom prilikom pozabavićemo se ipak prvim pokazateljem – odnosom javnog duga prema BDP-u, a prema najnovijim zbirnim statističkim podacima iz godišnjeg izveštaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
"U 2025. godini javni dug ostaće goruće pitanje za mnoge zemlje, a vlade širom sveta se suočavaju sa fiskalnim izazovima u svetlu pandemije, geopolitičke nestabilnosti i ekonomskog usporavanja", navodi se u izveštaju MMF-a.
Ekonomije u razvoju u proseku pokušavaju da se izbore sa dugom koji iznosi oko 110 odsto BDP-a, u poređenju sa 74 procenata BDP-a za zemlje u razvoju.
Kada se posmatra pojedinačni učinak, na neslavnom prvom mestu je Sudan sa javnim dugom od 252 odsto BDP-a, vođen produženim unutrašnjim sukobima i teškim ekonomskim izazovima. Ova afrička zemlja preskočila je Japan kao zemlju sa najvećim odnosom duga prema BDP-u 2023. godine kada je u njoj izbio građanski rat.
Japan ima najveći teret duga među razvijenim zemljama, sa pomenutih 235 odsto BDP-a, ali takođe i sa upornim fiskalnim deficitom i starenjem stanovništva koje takođe doprinosi rastu duga. Uz Japan, među najzaduženijim razvijenim zemljama su Singapur (175 odsto), Bahrein (141 odsto) i Italija (137 odsto).
Francuska ima dug od 116 odsto BDP-a, Kanada 113, Belgija 106, Velika Britanija 103, Španija 101 procenat, Kina 96, Hrvatska 56, Holandija 43 odsto, Bosna i Hercegovina 34, a Rusija tek 21 odsto. Od zemalja grupe G7, Nemačka ima najniže opterećenje dugom – sa 65 odsto BDP-a.
Kao zemlje sa najmanjim dugom MMF navodi Specijalni autonomni region Makao, sa nula procenata, Brunej i Tuvalu sa dva i pet odsto, respektivno.
Obično se odnos duga prema BDP-u povećava nakon perioda recesije ili ekonomskih šokova, kao što su finansijska kriza iz 2008. ili pandemija korona virusa – dobar primer za ovo poslednje bila je ekonomija Crne Gore, čiji dug se tada popeo na 105 odsto, da bi početkom ove godine ponovo bio na relativno prihvatljivom nivou od 61 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
2
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
5
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
0
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
3
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
5
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
3
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Cena nafte pala
27.07.2026.•
3
Cene akcija su se danas uglavnom povećale, a cene nafte opale za skoro 7% jer su se SAD i Iran uzdržali od sukoba dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom sporazumu o prekidu vatre.
Srpski startap postao prvi domaći "jednorog" - vredi više od milijardu evra
27.07.2026.•
7
Srpska startap kompanija Ominimo zatvorila je investicionu rundu Serije B, uz učešće investicionog ogranka Evropske banke za obnovu i razvoj, dostigavši tržišnu vrednost od 1,6 milijardi dolara.
Menja se zakon: Više neće biti ograničenja od 20 odsto za smanjenje akciza na gorivo
27.07.2026.•
4
Ministarstvo finansija radi na izmeni Zakona o akcizama, a najveća promena bila bi ukidanje ograničenja umanjenja akciza od 20 odsto - što je po važećem zakonu maksimalni procenat za koliko Vlada može da smanji akcize.
Frilenserima stižu poreska rešenja za 2021. i opomene za 2023. godinu
27.07.2026.•
7
Frilenseri u Srbiji počeli su da dobijaju poreska rešenja za prihode ostvarene tokom 2021. godine, ali i opomene koje se odnose na neizmirene obaveze iz 2023. godine.
Komentari 1
Penzos iz Pezosa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar