Srbija se zadužila još 15 milijardi dinara, ali interesovanje za državne obveznice sve manje
Od početka godine Srbija je najavila izdavanje dinarskih obveznica s rokom dospeća od 10,5 godina.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Dok je interesovanje bilo ogromno u januaru sa procentom realizacije od skoro 93 odsto, kasnije dve aukcije beleže značajno smanjenje interesovanja za ove hartije. U martu je realizacija bila na ispod 37 odsto, a na jučerašnjem zaduživanju 34,38 odsto. Razlog su možda visoke kamate, ali i ovog puta smanjeni prinosi, piše Nova ekonomija.
Ukupan obim tražnje iznosio je malo više od 22 milijarde dinara. Realizovano je 1.495.874 komada državnih obveznica, ukupne nominalne vrednosti od skoro 15 milijardi dinara.
Državne obveznice su prodate po stopi prinosa od 5,16 odsto na godišnjem nivou, odnosno po ceni 10.227,38 dinara. Isplata kupona u iznosu od 5,25 odsto vršiće se polugodišnje i to svakog 27. januara i 27. jula do datuma dospeća.
Stopa prinosa u februarskoj aukciji bila neznatno viša - 5,20 odsto.
Ovo nije sve od zaduženja koja nas očekuju u ovoj godini, jer analitičari Erste Grupe najavljuju "aktivnosti refinansiranja koje treba da ostanu relativno dobro diversifikovane, uključujući emisiju evroobveznica (do dve milijarde evra), domaće emisije (do 2,1 milijarde evra) i zajmove iz komercijalnih izvora (do 3,1 milijarde evra)".
To je dodatnih 7,2 milijarde evra opterećenja za budžet, ali i javni dug koji je i dalje na relativno visokom nivou.
Aukcije i emisije obveznica su prodaja hartije od vrednosti kojima se država zadužuje. Po isteku zaduživanja, onaj ko je emitovao dug, mora i da vrati celokupnu uzajmljenu sumu, osim što isplaćuje i kuponske stope (kamate) u međuvremenu.
S obzirom da je inflacija uporna i da ekonomski analitičari ne prognoziraju da će se do kraja godine smiriti, Srbija se za sada zadužuje po uslovima koji su nepovoljniji nego ranijih godina.
Pojedini eksperti su već i najavili rebalans budžeta za ovu godinu, pa će se tek videti koliko će Ministarstvo finansija eventualno korigovati svoje originalne planove, s obzirom da su očekivanja većine finansijskih institucija za bruto domaći proizvod (BDP) Srbije korigovana naniže.
Javni dug je u martu bio na 44,3 odsto BDP-a.
S obzirom da se udeo javnog duga u BDP-u menja sa rastom ili padom privrede, a da je Narodna banka Srbije danas smanjila prognozu rasta BDP-a za ovu godinu na 3,5 odsto, za ceo procentni poen, tek će se videti koliko će i udeo javnog duga narasti do kraja godine. U tom slučaju čekaće se odluka Ministarstva finansija da li da nastavi sa planom zaduživanja ili da se odrekne nekih projekata.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mađarski MOL dobio licencu OFAC za pripremne transakcije u vezi sa akvizicijom NIS-a
05.11.2026.•
0
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) odobrila je kompanijama MOL i MOL Serbia Investment Kft. dodatnu licencu u vezi sa potencijalnom akvizicijom vlasničkog udela u NIS-u.
Google otpušta radnike u pet novih zemalja zbog većeg ulaganja u AI
05.11.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija google, u vlasništvu Alphabeta, proširila je ove godine program dobrovoljnog odlaska zaposlenih na još pet zemalja, kako bi kontrolisala troškove zbog ulaganja u veštačku inteligenciju.
Mađarska do 11. decembra preuzima ruski udeo u NIS-u? Budimpešta kaže da je to rok
05.11.2026.•
2
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je da ta zemlja očekuje dogovor o preuzimanju ruskog udela u NIS-u do 11. decembra.
Bank of America: Promena vlasti u Srbiji ne nosi rizik po ekonomsku stabilnost
05.11.2026.•
1
Politička promena u Srbiji ne bi trebalo da dovede do slabljenja fiskalne discipline, rasta javnog duga ili promene monetarne politike.
Odeon Željka Mitrovića u minusu 246 miliona dinara: Rashodi 14 puta veći od prihoda
04.11.2026.•
6
Teatar Odeon, čiji je vlasnik Željko Mitrović, zabeležio je u 2025. godini neto gubitak od 246,6 miliona dinara, pokazuju finansijski izveštaji Agencije za privredne registre (APR).
Gorivo na pumpama uskoro skuplje
04.11.2026.•
49
Retko kada su potrošači imali toliko svojevrsne dobiti od izbora kao što je bilo od ovogodišnjih oktobarskih.
Banka Poštanska štedionica: Stabilni smo i likvidni, počela isplata penzija iz Alta banke
04.11.2026.•
2
Predstavnik Banke Poštanske štedionice Ivan Bojčić izjavio je da je ta banka stabilna i likvidna, te da je, u saradnji sa RFZO, penzionerima koji su primanja dobijali preko Alta banke obezbedila preusmeravanje isplata.
Davor Macura, Alta banka i "nestali" novac: Da li je moguće iz zemlje izneti milione u kriptovaluti?
04.11.2026.•
8
Vlasnik Alta banke Davor Macura sumnjiči se da je iz trezora banke izneo više od 380 miliona evra.
Gigatron prodat slovenačkoj kompaniji
04.11.2026.•
17
Najveći srpski trgovac potrošačkom elektronikom Gigatron i Grupa Big Bang ulaze u strateško partnerstvo.
Slučaj Davora Macure i IMT-a: Kako je država izgubila mnogo novca
04.11.2026.•
10
Prodaju jednog od najaktraktivnijih kompleksa za gradnju na Novom Beogradu, 35 hektara zemljišta IMT-a u stečaju, pre četiri godine pratio je niz spornih transakcija.
EPS, Pošta, NIS, Ekspo: Državna i javna preduzeća koja imaju račune u Alta banci
04.11.2026.•
18
Alta banka je otišla u stečaj, a sa njom je, bar za sada, ostao zarobljen i deo novca pojedinih državnih i javnih preduzeća.
Radak: NBS morala da zna šta se dešava u Alta banci, građani bi štednju mogli da čekaju godinama
03.11.2026.•
1
Narodna banka Srbije apsolutno snosi odgovornost za dešavanja u Alta banci, jer je nadležna za nadzor bankarskog sektora i morala je da uoči promene u poslovanju te banke, ocenio je urednik Forbes Srbija Ivan Radak.
Banka Poštanska štedionica će isplatiti novac deponentima Alta banke
03.11.2026.•
10
Upravni odbor Agencije za osiguranje depozita izabrao je Banku Poštanska štedionica za banku isplatioca osiguranih iznosa deponentima Alta banke.
Otvoren stečaj nad Alta bankom
03.11.2026.•
5
Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad Alta bankom, objavila je Agencija za osiguranje depozita.
Intesa Invest negira da ulagači u fondove neće imati dobit zbog zatvaranja Alta banke
03.11.2026.•
4
Društvo za upravljanje investicionim fondovima Intesa Invest demantovalo je navode da ulagači u fondove neće imati dobit od uloga, jer je deo njihovog novca uložen u Alta banku.
Ekonomisti: Strane firme počele da odlaze iz Srbije još za vreme vlasti SNS, građanin Vučić diže paniku
03.11.2026.•
12
Strane firme već dve godine za vreme Srpske napredne stranke odlaze iz Srbije u potrazi za jeftinijom radnom snagom, a ne zbog promene vlasti i neizvesnosti kako tvrdi bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kompanija Dizni planira da otpusti na hiljade ljudi
03.11.2026.•
1
Kompanija "Volt Dizni" priprema se za ukidanje hiljada radnih mesta, pri čemu je od pojedinih menadžera zatraženo da planiraju smanjenje godišnjih troškova za 20 odsto.
Profesor Đukić o tome može li se ući u trag novcu iznetom iz Alta banke: "Može, ali..."
03.11.2026.•
30
Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukić ocenio je da je moguće ući u trag novcu Alta banke, ali da je skeptičan kako kako to učiniti ukoliko je u međuvremenu korišćena kriptovaluta.
Bivši revizor NBS: Postavlja se pitanje da li je Macura izneo novac iz trezora bez znanja rukovodstva NBS
03.11.2026.•
18
Ako je Davor Macura izveštavao Narodnu banku Srbije o izvlačenju novca iz trezora Alte banke, onda krivičnu odgovornost snose i najodgovorniji u NBS, od direktora kontrole banaka do viceguvernera i guvernera.
Intesa Invest ulagala novac u Alta banku, investitori ostaju bez zarade
03.11.2026.•
5
Intesa Invest (deo grupacije Intesa Sao Paolo) oštećena je krahom Alta banke, potvrđeno je na njihovom portalu u ponedeljak uveče.
Učinak naprednjačke vlasti
02.11.2026.•
13
Promene su se, napokon, dogodile i izborni pobednici bi trebalo da što pre upravljačke poluge uzmu u svoje ruke.
Komentari 5
zztop
dacic
w/e
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar