Očekuje se skora prodaja NIS-a: Ovo su greške koje ne smeju da se ponove
Dok se polako troši rok koji su SAD postavile za prenos ruskog vlasništva u NIS-u, pregovori o ulasku mađarskog MOL-a u strateško partnerstvo sa Srbijom ulaze u završnu fazu.
Foto: 021.rs
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je cilj da se pregovori većinskih vlasnika NIS-a i mađarskog MOL-a o prodaji ruskog udela završe pre kraja ove nedelje i da bude potpisan obavezujući sporazum. Najavila je i potpisivanje međudržavnog sporazum o saradnji u oblasti energetike i partnerstvu u NIS-u.
Nije, međutim, samo važno ko će zameniti Gaspromnjeft, već pod kojim uslovima će se to desiti.
Stručna javnost upozorava da bi puka zamena jednog dominantnog stranog vlasnika drugim, bez suštinske promene strukture upravljanja, Srbiju ponovo dovela u podređen položaj, piše Nedeljnik.
Da bi se razumelo šta Srbija ne sme da potpiše sa Mađarima, neophodno je da se podsetimo šta je potpisano sa Rusima. Energetski sporazum ratifikovan u Skupštini Srbije 2008. godine, koji je važio kao osnova za prodaju 51 odsto NIS-a za 400 miliona evra, sadrži klauzule da će ruska strana u novoosnovanim kompanijama imati udeo od najmanje 51 odsto, dok je srpska strana bila limitirana na najviše 49 procenata.
Tu je i stavka koja je Gaspromnjeftu garantovala pravo na operativno upravljanje NIS-om, uz obavezu Vlade da štiti tržište derivata.
Sporazum je potpisan na period od 30 godina, uz automatsko produženje za pet godina ukoliko nijedna strana ne najavi raskid.
Promeniti model strateškog partnerstva
Naučni saradnik Instituta ekonomskih nauka Aleksandar Matković izričit je u stavu da se model strateškog partnerstva mora korenito promeniti. On smatra da, ukoliko se žele izbeći greške iz prošlosti, država ne sme prepustiti kormilo novom partneru bez zaštitnih mehanizama.
"Ako je naučena lekcija iz aranžmana sa Rusijom, Gaspromom i Gaspromnjeftom, onda prvi uslov novog sporazuma mora biti da država Srbija zadrži ili poveća efektivnu kontrolu nad NIS‑om i ključnom energetskom infrastrukturom, a ne da je predaje drugom monopolisti uz politički marketing o strateškom partnerstvu", ocenjuje Matković.
Precizira da to podrazumeva potpunu transparentnost svih obaveza, bez tajnih aneksa i klauzula, sa obaveznim objavljivanjem ugovora. Prema njegovim rečima, neophodne su jasne garancije da strateške odluke o cenama, investicijama i pravcu dalje diversifikacije snabdevanja donosi Srbija u javnom interesu, a ne akcionari u Budimpešti, Moskvi ili bilo kom drugom centru moći.
Matković posebno upozorava na konkretne klauzule koje bi mogle biti štetne po dugoročne interese zemlje.
"Ono što nipošto ne sme da se nađe u tim sporazumima jesu odredbe koje nas dugoročno vezuju za jednog dobavljača ili jednu rutu snabdevanja, kao i bilo kakve klauzule kojima se Srbija odriče prava da poveća svoj vlasnički udeo, preispituje ugovor ili uvede strožu regulaciju u slučaju zloupotrebe tržišne moći. Bez mogućnosti da država poveća svoj udeo u NIS‑u i bez zakonski zagarantovanog prava da menja pravila u korist javnog interesa, opet ćemo završiti u poziciji taoca kao što je bilo sa Gaspromom, samo sa novim imenom partnera", naglašava Matković.
Geopolitički pritisak
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto potvrdio je da Vlada Mađarske podržava nameru MOL-a da otkupi akcije u NIS-u jer bi to obezbedilo ogroman iskorak u pogledu bezbednosti snabdevanja Centralne Evrope.
U isto vreme demantovao je da MOL razmatra zatvaranje rafinerije u Pančevu i najavio da bi međunarodni sporazum sadržao sve strateške elemente saradnje.
Međutim, nad čitavim procesom nadvija se senka postojećeg međudržavnog sporazuma sa Rusijom. Predsednik Rusije Vladimir Putin krajem decembra je izjavio da Rusija ima ideje o tome kako, na koji način i u kom pravcu bi moglo da se krene napred (u vezi rešavanja situacije sa NIS-om koji je pod sankcijama SAD), ali je i upozorio na pravne obaveze Srbije.
Putin je podsetio da postoji međuvladin sporazum sa Srbijom (iz 2008. godine) u vezi sa usvajanjem bilo kakvih ograničenja u vezi sa tom kompanijom.
"Pretpostavljamo da će prijateljsko rukovodstvo Srbije imati ovo na umu i ispuniti svoje obaveze. U suprotnom, postavlja se pitanje: kako možemo da uložimo novac u ekonomiju zemlje i gde su garancije bezbednosti ako čak ni međuvladini sporazumi ne funkcionišu", rekao je Putin.
Institucionalni vakuum
Dodatni rizik u procesu sklapanja novog ugovora predstavlja potpuna praznina kada je reč o kontrolnim institucijama, upozorava Matković, , koji je nedavno na tu temu objavio knjigu "Mehanizam za kontrolu stranih direktnih ulaganja" sa predlogom zakona za uspostavljanje takvog tela u Srbiji.
"Mi nemamo ni osnovne institucije koje su eksplicitno namenjene bezbednosnoj proveri stranih ulaganja, poput mehanizma za kontrolu stranih ulaganja, čiji je posao da proveri da li jednu kompaniju kontroliše strana država, služba ili matična kompanija na način koji šteti Srbiji", ističe sagovornik Nedeljnika.
NIS je, prema njegovim rečima, primer koji očigledno dokazuje potrebu za takvom institucijom.
"U njegovom slučaju su se te tri stvari preplele, sve na štetu Srbije. Mi čak nismo ništa ni znali o pregovorima (o preuzimanju većinskog vlasništva) jer Rusi nisu hteli nikakve informacije da dele, što je ponižavajuće za jednu zemlju", zaključuje Matović.
Ministarka energetike izjavila je i da će posle potpisivanja obavezujućeg sporazuma o prodaji ruskog udela u NIS-u biti poslat zahtev SAD-u za produženje licence za rad te kompanije. SAD su inače dale rok do 24. marta za prenos ruskog vlasništva u NIS-u.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vasalo: Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni za predvidivo poslovno okruženje
16.11.2026.•
1
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije su ključni za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija.
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
1
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
7
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
3
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
13.11.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Srbije u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je danas da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja po hektaru za biljnu proizvodnju.
Firma brata Davora Macure kupila vilu na Dedinju kreditom Alta banke
13.11.2026.•
12
Firma ALStone u vlasništvu Dubravka Macure kupila je vilu kreditom koji joj je odobrila ALTA banka, svega nekoliko meseci pre nego što je banka završila u stečaju.
Vlada Srbije danas odlučuje o produženju smanjenja akciza na derivate nafte
13.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas će na sednici u 15 časova odlučivati o produženju privremenog smanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto, rečeno je Beti u Ministarstvu finansija.
JANAF još nije počeo sanaciju naftovoda
13.11.2026.•
7
Kompanija NIS zatražila je od Vlade Srbije u tehničkom mandatu da joj, zbog privremenog prekida dopremanja sirove nafte naftovodom Janaf nakon oštećenja cevovoda, omoguće korišćenje sirove nafte i dizela iz rezervi.
NBS povećala kamatnu stopu: Ekonomisti se pitaju "zašto baš sada"
13.11.2026.•
7
Narodna banka Srbije je, posle punih 26 meseci, povećala referentnu kamatnu stopu, sa 5,75 na šest odsto.
U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita Alta banke, u Novom Sadu na sedam mesta
13.11.2026.•
5
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju počeće danas u ekspoziturama Poštanske štedionice.
Komentari 7
Boba NS
Srbija nije potisnik kuoprodajnog ugovora ovaj put. Bilo bi lepa da se NIS vratio pod okrilje Srbije ali ocigledno nije bilo volje, znanja, novca... Ne znam cega ali ocigledno ce i ova prilika biti prpustena.
Paja
Ilija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar