Prva dva meseca 2026: Veći BDP, ali veći i deficit u budžetu

Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u prva dva meseca 2026. međugodišnje je uvećan za oko 1,9 odsto, što je za 0,9 procentnih poena bolji rezultat u odnosu na isti period 2025. godine.
Prva dva meseca 2026: Veći BDP, ali veći i deficit u budžetu
Foto: Pixabay (ilustracija)
Međutim, deficit u budžetu veći je za 44,8 milijardi dinara nego u istom periodu 2025, objavljeno je u novom broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
 
Ključni izvor rasta bili su sektori: ostale usluge, građevinarstvo i neto porezi, dok je negativan doprinos potekao od industrije. 
"Industrijska proizvodnja je u februaru 2026. godini neznatno smanjena u odnosu na isti mesec prošle godine, a uzimajući u obzir sve geopolitičke izazove, probleme sa poslovanjem pančevačke rafinerije, te da je februar ove godine u odnosu na februar prošle imao jedan radni dan manje za ovakav rezultat industrije možemo reći i da je korektan", navedeno je u tekstu Ocena privredne aktivnosti. 
 
U prva dva meseca ove godine, robni izvoz je bio viši 1,6 odsto međugodišnje, a robni uvoz niži 3,5 odsto međugodišnje. 
Približno 85 odsto robnog uvoza pokriveno je, kako je navedeno, izvozom, što je osetno bolji rezultat u odnosu na godinu dana ranije (80,7 odsto). 
 
U budžetu Srbije je u prva dva meseca ove godine ostvaren deficit od 70,5 milijardi dinara, što je za 44,8 milijardi dinara veći deficit u odnosu na isti period 2025. 
 
Vrednost prometa robe u trgovini na malo u februaru 2026. bila je za 4,6 odsto realno veća nego u istom mesecu prethodne godine. 
 
U januaru 2026. godine prosečna neto zarada nominalno je međugodišnje uvećana za 10,2 odsto, a realno za 7,6 odsto. 
 
U januaru i februaru 2026. registrovana je mesečna inflacija od 0,3 odsto i 0,5 odsto, te međugodišnja inflacija od 2,4 odsto i 2,5 odsto. 
 
Inflacija se od septembra 2025. godine kreće u okvirima cilja NBS na nivou nižem od tri odsto, što je prevashodno rezultat ograničenja marži u trgovini robom široke potrošnje, koja su prestala da važe od marta 2026. godine.
 
Srbija je u februaru 2026. imala veću međugodišnju inflaciju od proseka EU. Međugodišnja inflacija je u februaru u Srbiji iznosila 2,5 odsto, a u Evropskoj uniji 2,1, odnosno u evrozoni 1,9 odsto. 
 
Od 27 zemalja članica EU veću međugodišnju inflaciju nego Srbija imalo je sedam zemalja, od kojih su najveće stope zabeležene u Rumuniji (8,3 odsto), Slovačkoj (četiri odsto) i Hrvatskoj (3,9 odsto).
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Ukratko

    12.04.2026 17:23
    Ukratko
    Bankrot. Srećan uskrs

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Pregovori o NIS-u: Postoje crvene linije

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su pregovori o preuzimanju ruskog udela u NIS-u kompleksni i da u tim pregovorima MOL i Gasromnjeft brane svoje interese.

NBS: Smanjene devizne rezerve

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS), kako je objavila danas, na kraju marta ove godine iznosile su 28,48 milijardi evra i u odnosu na kraj februara smanjene su za 1,33 milijarde evra.

NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne od 4,5 odsto i kreditne olakšice od sedam odsto