Građani u vrzinom kolu sa keš kreditima: Zadužuju se da bi otplatili dugove i preživeli
Novac na računu za samo nekoliko sati uvek zvuči primamljivo. Bilo da planirate letovanje, renoviranje stana ili samo krpite rupe u budžetu, odlazak po brzu gotovinu za neke je postao redovan finansijski potez.
Koliko se lako zadužujemo, najbolje pokazuje podatak da su ovi krediti u aprilu probili granicu od hiljadu milijardi dinara. Ali, jesmo li zbog toga nacija u dugovima do guše ili i dalje kaskamo za evropskim prosekom?
Prema najnovijem izveštaju Udruženja banaka Srbije za april ove godine, ukupan dug stanovništva po osnovu gotovinskih pozajmica premašio je cifru od osam i po milijardi evra, što je skok od gotovo 22 odsto u odnosu na prošlu godinu, piše Insajder.
Iako brojke zvuče alarmantno, deo stručnjaka objašnjava da su skokovi u zaduživanju često deo tradicionalnih godišnjih ciklusa.
"To znači priprema za letovanje, to je jedno, drugo je polazak u školu u septembru, oktobru, i onda verovatno i onaj deo gdine oko slava, proslava Nove godine i tako dalje. To su ti neki ciklusi koji su vezani za naše životne navike i kad nam ponestane novca, mi onda kucamo na vrata banke", kaže za Insajder finansijski strateg Vladimir Vasić.
Ipak, akademska zajednica nudi potpuno drugačiju i znatno mračniju sliku. Za profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđa Đukića, velika zaduženost u kešu nije znak pripreme za letovanje, već borbe za popunjavanje rupa nastalih visokim cenama.
"Godinama građani uzimaju nove kredite da bi vratili stare. Gro tog novca oni troše za egzistencijalne potrebe, a podsećam vas, korpa proizvoda koju koristi porodica sa niskim primanjima, najveći deo toga odlazi za preživljavanje", kaže Đukić.
Gotovinski krediti čine više od polovine svih pozajmica u zemlji. Ipak, cena ovog novca nije mala - prosečna kamata za dinarski keš kredit kreće se od sedam do više od 10 odsto. Iako državi odgovara veća potrošnja jer se tako puni budžet, za kućni budžet ovakvi krediti mogu biti ozbiljna zamka ukoliko se ne koriste pametno. Rešenje je, ističu stručnjaci, pozajmljivati novac sa ciljem i uložiti ga u nešto što će dugoročno smanjiti troškove.
"Gotovinski krediti su mač sa dve oštrice, vi uzmete kredit od milion dinara, tog trenutka ste srećni, ali već za mesec dana dođe rata od 40-50 hiljada dinara, a šta ste onda postigli? Onda vam, ako imate platu od 100 hiljada, ostaje 60 hiljada za život. Da li to što ste uzeli gotovinski kredit dodaje neku dodatnu vrednost u vašem životu, u vašoj porodici, šta ste vi postigli sa tim novcem?", ističe Vasić.
Da li smo onda, kao nacija, zaduženi do guše? Prema statistici, nismo. Uprkos ciframa, građani Srbije svoje rate plaćaju na vreme, uz minimalno kašnjenje od svega 1,2 odsto. U poređenju sa evropskim zemljama, Srbija makroekonomski i dalje nije u crvenoj zoni.
"Kada posmatramo sad koliko smo zaduženi, kad stavimo nekih 18 milijardi evra prema broju stanovnika, mi smo tu negde, ajde da kažemo, 25 odsto od društvenog proizvoda Srbije, ali recimo neke zemlje poput Holandije, Italije su na 70-80 odsto, tako da u tom smislu mi nismo prezaduženi", ocenjuje Vasić.
Zašto dominiraju keš krediti?
Međutim, profesor Đukić ističe da je poređenje sa Evropom iluzorno, jer se tamo građani zadužuju primarno kroz stambene, a ne kroz gotovinske kredite. Dominaciju keš kredita on vidi kao direktnu posledicu, kako kaže, "promašenih odluka" monetarnih vlasti koje su to dozvolile, uvodeći građane u začarani krug zaduživanja.
"Stambeni krediti su ključni. Keš kredite nigde nećete naći kao dominantnu stavku, to vam samo govori da su građani, zato što je monetarna vlast dopustila da se mogu zaduživati na rok duži od godinu dana, kumulirali dugove, uzimajući novi dug da bi vratili stari, da bi im deo toga ostao u džepu. I došli smo u situaciju da je došlo do eksplozije toga i građani su praktično u dužničkom ropstvu", zaključuje profesor Đukić.
Iako finansijski sistem na papiru deluje stabilno, jer građani minimalno kasne sa otplatom, stručnjaci ipak pozivaju na oprez. Trend zaduživanja očigledno ne posustaje ni na jednom frontu, pa tako podaci Udruženja banaka beleže i snažan skok stambenih kredita od 19 odsto, čiji ukupan iznos na kraju aprila dostiže 7,3 milijarde evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Stepanović: Naprednjaci napravili duplo veći javni dug nego sve bivše vlasti
28.09.2026.•
17
Urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović kazala je da su naprednjaci za 14 godina vlasti Srbiju zadužili 28 milijardi evra, što je, kako kaže, dva puta više od onog što su ostavile bivše vlasti.
Bulgargaz dobio licencu za trgovanje prirodnim gasom u Srbiji
28.09.2026.•
0
Kompanija Bulgargaz EAD je saopštila da joj je Agencija za energetiku Srbije dodelila licencu za obavljanje veleprodaje prirodnog gasa u Srbiji na period od 10 godina.
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
5
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
7
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
42
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
33
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
Komentari 25
Kris
Ne znam
Petar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar