"Da li će stadion u okviru Expo-a biti dovoljno korišćen": Ekonomista o isplativosti megalomanskog projekta
Megaprojekti poput Expo-a retko kad ostaju u okvirima planiranog budžeta, dok se njihovi pravi efekti mere tek godinama nakon završetka manifestacije.
Upravo zato se i u slučaju Expo 2027 otvara pitanje da li će velika ulaganja u infrastrukturu doneti dugoročnu korist ili postati dodatni teret za javne finansije.
Ekonomista i nekadašnji član Saveta za borbu protiv korupcije Danilo Šuković ocenjuje za Insajder da Expo može imati pozitivne kratkoročne efekte, ali upozorava da će konačan bilans zavisiti pre svega od privrednog rasta i sposobnosti države da infrastrukturu nakon izložbe stavi u funkciju.
"Expo kao planetarna izložba može da doprinese promociji privrede Srbije i srpske kulture. Efekti na kratak rok bi mogli biti pozitivni, ali pitanje je dugog roka, jer se efekti moraju posmatrati u dužem periodu", kaže Šuković.
Kako objašnjava, ključni problem nije sama organizacija događaja, već sudbina velikih investicija nakon njegovog završetka.
"Uložena su značajna sredstva u infrastrukturu - od stadiona, preko sajamskih objekata, do stambenih kapaciteta. Pitanje je da li će ti objekti, nakon što izložba traje svega tri meseca, zaista služiti svojoj svrsi", upozorava on.
Posebno ističe rizik nedovoljne iskorišćenosti.
"Da li će stadion biti dovoljno korišćen da opravda ulaganja? Da li će sajamski objekti imati dovoljno događaja tokom godine da pokriju troškove i donesu dobit? Isto važi i za stanove koji će se graditi", navodi Šuković.
Prema njegovim rečima, ishod ne zavisi samo od upravljanja projektom.
"To u velikoj meri zavisi i od šire ekonomske konjunkture. Ako bi privredni rast bio visok, i ako bi institucije bile sposobne da razviju i povežu taj biznis na lokalnom i međunarodnom planu, onda bi projekat mogao da da određene rezultate", zaključuje sagovornik Insajdera.
Šuković upozorava da ključni rizik nastaje ukoliko privredni rast ne bude dovoljno visok da "ponese" investicije vezane za Expo.
"Ukoliko bi stopa rasta bila niska, kao što je sada, a sve ispod pet odsto je za Srbiju nisko, onda će efikasnost i rentabilnost tih ulaganja biti pod velikim znakom pitanja. Postoji realna opasnost da veliki deo tih objekata posle ostane prazan", kaže Šuković.
On dodaje da takvi scenariji nisu nepoznati u praksi.
"To nije slučaj samo u Srbiji - imali smo primere i u drugim zemljama koje se nisu proslavile sa takvim projektima", navodi on.
U tom slučaju, kako kaže, trošak se neminovno prebacuje na javne finansije.
"Neko će morati da ih otplati, a to znači budžet, jer se država već zadužila. U ekonomiji nema besplatnog ručka: ako se dugovi ne mogu pokriti prihodima, oni se pokrivaju iz budžeta", objašnjava on.
Kako dodaje, posledice takvog scenarija najčešće snose oni najslabiji.
"I sad, da stvar dovedem do kraja, obično se dešava tako da na kraju sirotinja ostane kratkih rukava. Oni ne izbegavaju poreze, oni ih plaćaju, a socijalna politika koja bi trebalo da pomogne siromašnom delu stanovništva, siromašnim penzionerima i svima koji žive ispod linije siromaštva, nije takva da im omogući pristojan život, bez ponižavajućeg standarda. I to se onda, nažalost, na njih i reflektuje", zaključuje on.
Kako ističe, procene o efektima Expo-a opterećene su velikom neizvesnošću.
"Možemo da procenjujemo i predviđamo, ali sve zavisi od miliona faktora. Teško je davati pouzdane procene, jer postoje dve grupe faktora - globalni i domaći", kaže Šuković.
Kao primer globalnih rizika navodi aktuelne geopolitičke tenzije. Sa druge strane, ukazuje i na unutrašnje okolnosti koje utiču na ekonomiju.
"Srbija je već duže vreme u političkoj krizi i to se odražava na ekonomiju. Sve te faktore izmeriti i predvideti je jednostavno nemoguće", navodi Šuković.
Zbog toga se, kako kaže, može govoriti samo o pretpostavkama.
Nisu sve investicije podjednako rizične
Na opasku da se procene često svode na "šta bi bilo kad bi bilo", Šuković kaže da to i jeste suština ovakvih projekcija.
"Jeste, tačno tako. Sve je vezano za konjunkturu, za rast", navodi Šuković.
Kako objašnjava, ključni uslov za isplativost ovakvih investicija jeste snažan i održiv privredni rast.
"Srbija je siromašna zemlja sa niskim nivoom GDP-a po stanovniku i njene stope rasta moraju biti pet odsto i više da bi mogla da sustiže standard Evropske unije. Mi kasnimo decenijama - bar četiri, pet decenija", kaže on.
Prema njegovim rečima, upravo takav rast stvara uslove za ekonomsku "propulzivnost" koja generiše tražnju.
"Tek u takvim uslovima, u toj ekspanziji i razvoju, stvaraju se pretpostavke da objekti izgrađeni za Expo budu racionalni", navodi Šuković.
Ipak, ukazuje da nisu sve investicije podjednako rizične.
"Ima stvari koje će imati trajne efekte, poput železnice i veze sa aerodromom. To su ulaganja koja ostaju i imaju smisla. Ali objekti poput stadiona, sajamskih prostora i stanova - oni su pod velikim znakom pitanja", zaključuje u razgovoru za Insajder ekonomista i nekadašnji član Saveta za borbu protiv korupcije Danilo Šuković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Sledi li novi talas poskupljenja hrane: Šta Srbiju čeka zbog suše i niskog vodostaja?
14.08.2026.•
4
Dok u Evropskoj uniji ocenjuju da će suša ove godine skoro pa poništiti sav rast privrede koju su očekivali, u Srbiji je situacija, kao i uvek, malo drugačija.
Objavljene nove cene goriva
14.08.2026.•
22
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
"Višak novca se ubacuje u nekretnine": Rastu cene stanova, a građevina sve skuplja
14.08.2026.•
39
U prvom kvartalu 2026. godine vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji iznosila je oko dve milijarde evra.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou: I dalje 5,75 odsto
13.08.2026.•
1
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (sedam odsto).
Evropska centralna banka upozorila na trend potiskivanja gotovinskog plaćanja
13.08.2026.•
3
Anketa Evropske centralne banke pokazala je da gotovo 92 odsto preduzeća u evrozoni, i to uglavnom maloprodaja, restorani i hoteli, prihvata plaćanje gotovinom, ali je trend bezgotovinskog, digitalnog plaćanja sve veći.
Kineski Xingyu ulaže 77 miliona evra u novu fabriku automobilske rasvete u Nišu
13.08.2026.•
3
Kineska kompanija Xingyu Automotive Lighting Systems planira da uloži 77 miliona evra u novu fabriku automobilske rasvete u Nišu, uz državne podsticaje od 8,2 miliona evra.
Parfimerija Jasmin iz Beograda preuzima parfimeriju Jasmin iz Skoplja
13.08.2026.•
1
Parfimerija Jasmin iz Beograda namerava da preuzme kontrolu nad Jasmin parfimerijom DOOEl iz Skoplja, čiji je jedini vlasnik firma Matoss grupa, objavio je Forbs Srbija.
Đedović: Snabdevanje strujom stabilno, proizvodnja onolika koliko dozvoljavaju uslovi
12.08.2026.•
5
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je danas da je vodostaj Dunava na istorijskom minimumu, kao i proizvodnja električne energije u hidocentrali Đerdap.
Kakve nas cene avio-karata čekaju kad odu Vizer i Rajaner: Manje konkurencije, skuplji letovi
12.08.2026.•
40
Osim što iz Srbije praktično ne možete nigde vozom u inostranstvo osim do Crne Gore, od ove godine će napeto stanje u avio-industriji naterati građane da dva puta mere pre nego što krenu da razmišljaju o putovanju.
Novi kredit za Dunavski koridor koji godinama kasni: Srbija se zadužuje još pet milijardi dinara
12.08.2026.•
8
Srbija planira novo zaduživanje, ovog puta pet milijardi dinara za projekat Dunavski koridor, koji će povezati Beograd sa Golupcem.
Izmene zakona o zaštiti potrošača za ugostitelje: Jasnija naplata dodatnih usluga
12.08.2026.•
4
Od 1. avgusta nova pravila za ugostitelje donose jasniji okvir za formiranje cena i naplatu dodatnih usluga.
Telefon, računar ili bela tehnika su vam se pokvarili? Nova platforma nalazi servise za vas u rekordnom roku
12.08.2026.•
0
Traženje servisa za pokvareni uređaj često oduzima vreme, a platforma FixUp omogućava da se jednim zahtevom kontaktira više servisa i na jednom mestu uporede njihove ponude, cene i rokovi popravke.
Rekordne devizne rezerve Srbije: Na kraju jula iznosile 30,5 milijardi evra
11.08.2026.•
11
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju jula ove godine iznosile oko 30,5 milijardi evra i u odnosu na kraj juna povećane su za 893 miliona evra, saopštila je danas NBS.
SPC, Expo, sportski savezi: Na šta Srbija troši milione iz budžetske rezerve?
11.08.2026.•
2
Vlada Srbije je od početka 2026. godine donela više od 130 rešenja o upotrebi novca iz budžetske rezerve, pokazuje analiza Radija slobodne Evrope (RSE).
Kineski električni automobili osvajaju Evropu uprkos carinama
10.08.2026.•
3
Prodaja električnih automobila kineskih proizvođača u Evropi od januara do maja dostigla je rekordni nivo uprkos visokim carinama, što dodatno pojačava pritisak na evropsku automobilsku industriju.
Cene u hotelima i restoranima u Vojvodini porasle više nego na republičkom nivou
10.08.2026.•
11
Ugostiteljske usluge su u julu ove godine bile za 5,6 odsto skuplje nego u istom mesecu 2025. godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Vozači kamiona Zapadnog Balkana u utorak o problemu ograničenog boravka u Šengen zoni
10.08.2026.•
3
Profesionalni vozači kamiona u međunarodnom transportu iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije održaće sastanak sutra, 11. avgusta.
Bez dogovora: Sindikati pitaju gde se izgubilo obećanje da će minimalac biti 650 evra, a prosečna plata 1.400
10.08.2026.•
23
Trenutna minimalna zarada u Srbiji iznosi 550 evra, a na današnjem sastanku država je predložila povećanje na 600 evra.
Život u Srbiji: Što se tiče standarda - standardno siromaštvo
10.08.2026.•
27
Više od godinu i po dana živi se u atmosferi svakodnevnih protesta i izliva nezadovoljstva.
Holandska banka: Ekstremne vrućine mogu da izbrišu rast EU
10.08.2026.•
1
Suša i ekstremne vrućine koje su pogodile velike delove Evrope mogle bi da ponište značajan deo očekivanog ovogodišnjeg ekonomskog rasta u regionu, upozorila je holandska banka Triodos u novom izveštaju.
Počinju pregovori o minimalnoj zaradi: Koliki je minimalac u drugim zemljama
10.08.2026.•
9
Pregovori vlade Srbije, poslodavaca i reprezentativnih sindikata o minimalnoj zaradi za 2027, koja bi prema obećanjima predsednika Vučića, trebalo da iznosi 650 evra, počinju danas, 10. avgusta.
Komentari 50
Nikada
Nebz
Trebalo se okrenuti košarci, vaterpolu, rukometu, odbojci, rvanju, atletici... Sve je pametnije od našeg bednog fudbala...
Маша
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar