Srpski učenici sve lošiji na PISA testiranju - to bi znatno moglo da košta ekonomiju

Poslednje PISA testiranje pokazalo je da Srbija sve više obrazovno zaostaje jer je svaki treći petnaestogodišnjak funkcionalno nepismen.
Srpski učenici sve lošiji na PISA testiranju - to bi znatno moglo da košta ekonomiju
Foto: Pixabay
Za vršnjacima iz zemalja članica Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kaskaju više od jedne školske godine.
 
PISA je Međunarodni program procene učeničkih postignuća, a testiranja učenika u oblastima čitalačke, matematičke i naučne pismenosti sprovode se svake tri godine. Osim što pokazuje kakav je kvalitet obrazovanja i ukazuje na smernice za reforme u školstvu, PISA testiranje je ozbiljan indikator o tome koliko su postignuti rezultati u korelaciji sa ekonomskim rastom jedne zemlje.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Nemanja Vuksanović za Biznis.rs kaže da postoji čitav pravac istraživanja u okviru ekonomije obrazovanja koji se bavi vezom između obrazovnih dostignuća učenika i važnih elemenata kada govorimo o ekonomiji. 
 
To se, kako navodi, odnosi na vezu tih obrazovnih postignuća kasnije sa zaposlenošću, zaradama tih pojedinaca na tržištu rada, zatim su tu veze sa opštom i nejednakošću u dohocima i konačno veze sa višim stopama ekonomskog rasta.
Vuksanović kaže da postoji značajan broj studija koje su se bavile povezanošću kvaliteta obrazovnog sistema u smislu rezultata učenika na međunarodnim standardizovanim testovima i stopa privrednog rasta.
 
"Pokazalo se u tim istraživanjima da ono što jeste značajno kada govorimo o samom obrazovanju jeste kvalitet obrazovanja koji se vezuje za ova obrazovna dostignuća pre nego kvantitet obrazovanja u smislu broja godina školovanja", kaže on.
 
Vuksanović ističe da je jedna poznata studija OECD iz 2010. godine putem različitih simulacija ukazala da povećanje obrazovnih postignuća učenika na nivou OECD zemalja za 25 PISA poena, što otprilike odgovara polovini školske godine, doprinosi povećanju BDP-a oko 115.000 milijardi američkih dolara.
 
"To je jako velika cifra", navodi on.
 
Poslednje PISA istraživanje pokazuje da su rezultati učenika iz Srbije značajno ispod proseka OECD u sva tri domena, dok se u okviru grupe zemalja Centralne i Istočne Evrope nalazi u donjem delu raspodele.
 
U odnosu na Estoniju koja se nalazi na evropskom vrhu, đaci iz Srbije zaostaju 84 PISA bodova u čitanju, 91 u matematici i 98 u nauci. To je rezultat ostvarenja po kojem se svaki drugi učenik iz Srbije nalazi ispod osnovnog nivoa u čitanju, a više od polovine u matematici.
Da postoji jasna veza između postignutih rezultata testiranja na međunarodno standardizovanim testovima postignuća učenika, kakav je i PISA, i razvoja ekonomije ukazali su autori knjige "Kapital znanja nacija" Erika Hanušeka (Eric Hanushek) i Ludgera Vesmana (Ludger Woessmann). Njihov rad se zasniva na konceptu kapitala znanja koji definišu kao realne kognitivne veštine populacije, a ne samo formalno vreme provedeno u školi.
 
Kako navode, političari širom sveta decenijama su uspeh obrazovnih sistema merili kroz kvantitet, odnosno prosek godina školovanja ili stopu upisanih na fakultete, ali kada se u ekonomski model uključi stvarni kvalitet znanja, uticaj samog broja godina provedenih u školi na ekonomski rast gotovo potpuno nestaje.
 
"Sedenje u klupi bez usvajanja funkcionalnih veština ima nultu ekonomsku vrednost", navode oni.
 
Ceo tekst Biznis.rs čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

PISA

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija