"Bakterija Konan" može da izdrži zračenje koje ubija čoveka
Bakterija pod nazivom Deinokokus radiodurans, nazvana "Bakterija Konan" zbog svoje sposobnosti da preživi najteže ekstreme, može da izdrži doze zračenja 28.000 puta veće od onih koje bi ubile ljude.
Tajna njenog uspeha, kako su ustanovili naučnici, leži u jednom antioksidansu.
Naučnici su uspeli da otkriju kako antioksidans koji ima "bakterija Konan" funkcioniše, i tako otkrili mogućnost za njegovo korišćenje u cilju zaštite zdravlja ljudi, kako na Zemlji, tako i budućih istraživača svemira.
Antioksidans se formira od jednostavne grupe malih molekula zvanih metaboliti, uključujući mangan, fosfat i mali peptid ili molekul aminokiselina, prenosi RTS.
Zajedno, ova moćna trilogija je efikasnija u zaštiti od zračenja od mangana u kombinaciji sa samo jednom od ostalih komponenti, prema novoj studiji. Prema autorima studije, ovi nalazi bi mogli da se koriste za zaštitu astronauta od visokih doza kosmičkog zračenja u budućim misijama u dubokom svemiru, prenosi CNN.
"Odavno znamo da joni mangana i fosfat zajedno čine jak antioksidans, ali otkrivanje i razumevanje 'magične' moći koju daje dodavanje treće komponente predstavlja veliki proboj. Ova studija je pružila ključ za razumevanje zašto je ova kombinacija tako moćan - i obećavajući - radioprotektant", navodi u saopštenju koautor studije Brajan Hofman, profesor hemije i molekularne bionauke na Veinberg koledžu Nortvestern univerziteta umetnosti i nauka.
Prethodna istraživanja su pokazala da deinokokus, upisan u Ginisovu knjigu rekorda kao oblik života koji je najotporniji na zračenje, može da preživi van Međunarodne svemirske stanice tri godine. Takođe može da izdrži kiselinu, hladnoću i dehidraciju.
Hofman i Majkl Dejli, profesori patologije na Vojnomedicinskom univerzitetu u Vašingtonu, takođe su pokazali neverovatnu sposobnost preživljavanja bakterije. U radu iz oktobra 2022. godine, koji je ovaj dvojac napisao u koautorstvu sa timom istraživača, pokazali su da ako je deinokokus ikada postojao na Marsu, smrznuti mikrobi bi mogli da prežive milionima godina.
Za prethodnu studiju tim je izmerio količinu antioksidanata mangana u ćelijama bakterija. Istraživači su otkrili da je količina zračenja koju bi mikroorganizam mogao da preživi direktno povezana sa količinom antioksidanata mangana. Dakle, što je više antioksidansa mangana, to je veća otpornost na zračenje.
Kada se osuši i zamrzne, deinokokus radiodurans bi mogao da preživi 140.000 jedinica iks i gama zraka, što je 28.000 puta više od količine radijacije koja može da ubije čoveka.
Za najnovije istraživanje, Hofman, Dejli i njihove kolege su koristili MDP, ili zaštitno sredstvo izvedeno iz melatonina, sintetički antioksidans po uzoru na deinococcus radiodurans koji je profesor Dejli dizajnirao. Ovaj antioksidant je korišćen u polivalentnim vakcinama inaktiviranim zračenjem, da bi uništile patogene poput hlamidije, na primer.
Istraživački tim je analizirao kako aktivne komponente MDP-a, uključujući mangan, fosfat i peptid nazvan DP1, štite ćelije i proteine od izlaganja radijaciji. Kada se peptid i fosfat vežu za mangan, stvaraju trojni ili trostruki kompleks koji je veoma efikasan u zaštiti od zračenja. Zajedno, metaboliti u MDP-u stvaraju "tajni sos", naglašava Hofman.
Dr Tatjana Milojević, sa Katedre za egzobiologiju na Univerzitetu Orlean u Francuskoj, koja nije bila uključena u ovu studiju, rekla je da ovi rezultati daju nove uvide u to kako bi metaboliti mogli da stvore radiozaštitni štit i potencijalno poboljšati u budućnosti.
"Ovo novo razumevanje MDP-a moglo bi da dovede do razvoja još snažnijih antioksidanata na bazi mangana za primenu u zdravstvu, industriji, odbrani i istraživanju svemira", ističe prof. Dejli.
Dodaje i da će astronauti u misijama u dubokom svemiru biti izloženi visokim nivoima radijacije, prvenstveno od energetskih čestica koje putuju kroz kosmos zvanih kosmički zraci.
"MDP, kao jednostavan, isplativ, netoksičan i visoko efikasan radioprotektor, mogao bi se davati oralno da bi se ublažili rizici od svemirskog zračenja", kaže profesorka.
Na Zemlji antioksidans bi se mogao koristiti za zaštitu od akcidenata radioaktivnog zračenja.
Tim naučnika sada želi da istraži i da li ovaj trostruki kompleks koji stoji iza deinokokusovog antioksidansa postoji u ćelijama drugih organizama, i ako postoji, da li je on odgovoran za njihovu otpornost na zračenje, navodi prof. Hofman.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Meta ukinula preko 750.000 naloga u Australiji nakon zabrane društvenih mreža mlađima od 16 godina
13.08.2026.•
0
Kompanija Meta saopštila je da je od decembra do juna ove godine ukinula više od 750.000 naloga na Instagramu i Fejsbuku za koje sumnja da pripadaju korisnicima u Australiji mlađim od 16 godina.
Da li bi 6G mogao da pretvori pametne naočare u stalni AI interfejs?
12.08.2026.•
0
Tehnologija 6G bi mogla da promeni način na koji koristimo nosivu tehnologiju, posebno pametne naočare.
Grokipedija Ilona Maska uopšte ne radi - a to gotovo niko nije primetio
11.08.2026.•
0
Ne bismo vam zamerili ako ste potpuno zaboravili da je Ilon Mask prošle godine pokušao da napravi alternativu Vikipediji jer je smatrao da je ona previše "woke".
Prvi put fotografisana Zemlja dok ju je zaklanjao Marsov mesec
11.08.2026.•
0
NASA-in rover Perseverance zabeležio je jedinstven prizor sa površine Marsa - trenutak kada je njegov mesec Fobos nakratko zaklonio Zemlju.
Kina planira da koristi robote-pse za izgradnju baze na Mesecu
11.08.2026.•
0
Kina planira da robotske pse pošalje na Mesec, gde bi mogli da istražuju teren, prenose materijal, pomažu u izgradnji infrastrukture i obavljaju poslove koji bi za astronaute bili previše opasni.
Nekada najpopularnija društvena mreža mogla bi da se vrati u život
11.08.2026.•
0
Vlasnici nekada najpopularnije društvene mreže na svetu Myspace najavili su da bi ova platforma mogla da se vrati u život, na talasu nostalgije i zamora od algoritama.
Pet naučnika koji su spasili najviše ljudskih života
11.08.2026.•
3
Nauka je značajno produžila životni vek i poboljšala kvalitet života širom sveta zahvaljujući lečenju bolesti, razvoju novih medicinskih postupaka i unapređenju ishrane.
Astronomi posmatrali proces umiranja zvezde 30 puta veće od Sunca
11.08.2026.•
0
Astronomi su imali retku priliku da od početka do kraja posmatraju eksplozivnu smrt džinovske zvezde i steknu nova saznanja o tom kosmičkom fenomenu.
NASA produžila životni vek vremešnog Voyagera 2
11.08.2026.•
5
Nakon gotovo 50 godina jurnjave kroz svemir, starost počinje da uzima danak svemirskim letelicama Voyager, a njihova komunikacija sa Zemljom na ogromnoj udaljenosti sve je teža.
VIDEO: Japan uspešno lansirao raketu sa satelitom Mičibiki
11.08.2026.•
0
Japanska agencija za istraživanje svemira (JAKSA) uspešno je jutros u 4.23 časa lansirala raketu H3 sa satelitom za pozicioniranje Mičibiki 7 iz svemirskog centra Tanegasima u prefekturi Kagošima.
Sutra potpuno pomračenje Sunca: Biće vidljivo i iz Srbije, evo kada Novosađani da gledaju u nebo
11.08.2026.•
4
U sredu, 12. avgusta, dogodiće se jedno od najiščekivanijih astronomskih dešavanja ove godine - potpuno pomračenje Sunca, koje će biti vidljivo iz pojedinih delova Evrope.
VIDEO: Kina nije uspela da lansira u svemir raketu sa satelitom, letelica eksplodirala
11.08.2026.•
0
Lansiranje kineske rakete sa komunikacionim satelitom sinoć nije uspelo, objavili su državni mediji, dodavši da je pokrenuta istraga.
Opservatorija NASA-e pada na Zemlju, a njeno spasavanje izmaklo kontroli
09.08.2026.•
0
Misija spasavanja jedne od ključnih NASA-inih svemirskih opservatorija od pada na Zemlju naišla je na ozbiljne probleme, ali još postoji nada da će misija uspeti.
Jupiterov mesec Evropa možda krije znakove života - ali pitanje da li čovek može do njih
09.08.2026.•
0
NASA-ina letelica Europa Clipper trenutno je na putovanju dugom 1,8 milijardi milja ka Jupiteru, sa zadatkom da proceni da li ledeni mesec po kojem je dobila ime, Evropa, može da podrži život.
VIDEO: Novi AI četbot zapravo je jedan premoreni čovek koji ručno odgovara na svaku poruku
09.08.2026.•
0
Na tehnološkoj sceni pojavio se novi "AI" - ali ne onakav kakav biste očekivali.
Veštačka inteligencija dizajnirala potpuno nove viruse
09.08.2026.•
0
Američki istraživači saopštili su da je veštačka inteligencija iskorišćena za dizajniranje potpuno novih virusa koji su u potpunosti funkcionalni i mogu da se razmnožavaju u laboratoriji.
Mlečni put možda sadrži čak 170 miliona crnih rupa
09.08.2026.•
2
Crne rupe veoma je teško otkriti. Osim kada počnu intenzivno da usisavaju okolni materijal i pritom snažno zrače, gotovo ih je nemoguće uočiti.
Veliki asteroid će 2029. za dlaku promašiti Zemlju, ali postoji jedan problem
09.08.2026.•
0
U aprilu 2029. godine redak posetilac proći će kroz prostor u blizini Zemlje. Asteroid 99942 Apofis - svemirska stena duga oko 370 metara - proleteće na manje od 32.000 kilometara od Zemlje.
VIDEO: Južnokorejska letelica snimila krater koji je raketa SpaceX napravila na Mesecu
09.08.2026.•
0
Južnokorejska lunarna letelica Danuri snimila je krater koji je nastao nakon što je gornji stepen rakete Falcon 9 kompanije SpaceX udario u površinu Meseca u sredu ujutro.
Ukinuto ograničenje tekstualnih poruka za besplatni ChatGPT
09.08.2026.•
5
Američka kompanija za razvoj veštačke inteligencije OpenAI najavila je da će svi korisnici besplatne verzije alata ChatGPT dobiti neograničen broj tekstualnih razgovora, čime se ukida dosadašnje ograničenje.
Kako rešiti problem otpada na međuplanetarnim letovima: Rusi razvijaju novi sistem
08.08.2026.•
0
Ruski naučnici razvijaju novi sistem za odlaganje čvrstog otpada u svemiru, neophodnog za međuplanetarne svemirske letove.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar