Ko lakše podnosi boravak u svemiru: Muškarci ili žene

Poznato je da produženi periodi provedeni u mikrogravitaciji utiču na ljudsko telo.
Ko lakše podnosi boravak u svemiru: Muškarci ili žene
Foto: Pixabay
To uključuje atrofiju mišića, gubitak gustine kostiju i promene u kardiovaskularnom, endokrinom i nervnom sistemu. Ali za žene astronaute postoji i veći rizik od razvoja krvnih ugrušaka, sugerišu nedavni nalazi.
 
Većina studija o ljudskom zdravlju u svemiru uključivala je muške astronaute. Ali kako broj žena astronauta nastavlja da raste, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se rešili potencijalno zdravstveni rizici povezani sa polom, prenosi RTS.
 
To je i bila motivacija za novu studiju koja ispituje kako mikrogravitacija utiče na zgrušavanje krvi, posebno kod žena. Ona se sastojala od 18 žena koje su učestvovale u petodnevnom testu kako bi se procenio rizik od razvoja potencijalno opasnih krvnih ugrušaka.
Rezultati podržavaju postojeće dokaze da su žene u većem riziku od venske tromboembolije i identifikovali su hiperkoagulaciju kao potencijalni ključni mehanizam.
 
Istraživanje je vodio tim iz Laboratorije za vazduhoplovnu fiziologiju Univerziteta Sajmon Frejzer (SFU), koji sarađuje sa Kanadskom svemirskom agencijom (CSA) i međunarodnim svemirskim agencijama kako bi proučio efekte istraživanja svemira na astronaute.
Problem krvnih ugrušaka
 
Na Zemlji, krvni ugrušci se često povezuju sa starenjem, ali mogu uticati i na mlađe ljude. Zbog Zemljine gravitacije, krvni ugrušci se generalno formiraju u venama nogu, gde blokiraju protok krvi i dovode do bola i otoka. U nekim slučajevima, mogu doći do pluća, uzrokujući po život opasnu plućnu emboliju, srčani udar ili moždani udar.
 
Činjenica da se formiraju u nogama daje osobi više vremena da potraži lečenje i da se ugrušak ukloni, ili da ga telo samo razgradi. Ali u mikrogravitaciji, krv se nakuplja u glavi, a ponekad i u stopalima, stvarajući uslove u kojima je veća verovatnoća stvaranja ugrušaka.
 
"Otkrili smo da se u svemiru krvni ugrušci češće formiraju u jugularnoj veni. Odatle, ne mora da putuje daleko da bi stiglo do pluća ili srca i pokrenulo ozbiljan medicinski događaj. Svemir nije mesto gde želite da se ove stvari dešavaju", navodi se u nalazima tima istraživača.
 
Prvi nagoveštaji da bi astronautkinje mogle biti izložene većem riziku od zgrušavanja pojavili su se 2020. godine kada je astronautkinja na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) razvila neočekivani ugrušak u jugularnoj veni.
 
Tim je ispitivao reakcije zgrušavanja u realnom vremenu kod 18 zdravih žena tokom pet dana u prostoru simulirajući bestežinski položaj. Zatim su analizirali učesnice koristeći rotacionu tromboelastometriju (ROTEM), kako bi izmerili brzinu kojom su se krvni ugrušci formirali i napredovali.
 
Ova brza metoda testiranja krvi procenjuje funkciju koagulacije i uzroke krvarenja u realnom vremenu. Takođe su analizirali krv na ženske hormone, za koje je utvrđeno da nemaju uticaja na zgrušavanje krvi.
 
Ključni nalazi studije ukazuju na to da je vreme potrebno za stvaranje krvnih ugrušaka (vreme koagulacije) u mikrogravitaciji duže, ali da kada proces počne, ugrušci se formiraju brže. A kada se jednom formiraju, ugrušci su pokazali veću čvrstoću i stabilnost od onih koje se tipično primećuju kod pacijenata na Zemlji.
 
"Znamo da se na Zemlji zgrušavanje kod muškaraca i žena može razlikovati sa godinama, ali imamo malo informacija o tome da li će se to razlikovati kada su u svemiru. U ovom okruženju mikrogravitacije, otkrili smo da je učesnicama trebalo duže da im se krv počne zgrušavati. Ali kada je to zgrušavanje počelo, formiralo se brže i bilo je stabilnije, što je otežalo razgradnju", navodi se u nalazima istraživanja.
 
Kako do Meseca i Marsa
 
Nalazi studije izazivaju zabrinutost za posade astronauta koje će biti daleko od medicinske ili hitne pomoći. Takođe ukazuju na to da su potrebna dalja istraživanja kako bi se procenili potencijalni rizici za posade na dugotrajnim misijama.
Ovo uključuje posade koje rade na Mesecu kao deo Nasinog programa Artemis i na budućim misijama na Mars, gde će astronauti provoditi mesece u tranzitu. Tim istraživača sada analizira i upoređuju svoje rezultate sa studijama koje uključuju muške dobrovoljce.
 
Te analize će pomoći u informisanju budućih medicinskih procedura praćenja i lečenja potrebnih za duže misije u svemir.
 
U međuvremenu, svemirske agencije već osiguravaju da astronauti na MSS redovno dobijaju ultrazvuk gornje šuplje vene što ista metoda kojim je slučajno identifikovan ugrušak kod astronautkinje 2020. godine.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Acta Astronautica".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

NASA planira misiju na Mesec početkom aprila

Američka agencija za svemir (NASA) saopštila je da je na dobrom putu da lansira svoju misiju "Artemis II" početkom aprila, u kojoj će astronauti leteti oko Meseca prvi put posle više od 50 godina.

VIDEO: Meteoriti pogodili kuću u Nemačkoj

Evropska svemirska agencija saopštila je da istražuje vatrenu kuglu koja je preletela nebom iznad Evrope tokom vikenda pre nego što je navodno probila rupu veličine fudbalske lopte u krovu jedne nemačke kuće.

Otkrivena najudaljenija "galaksija meduza"

Naučnici su, koristeći podatke svemirskog teleskopa Džejms Veb, identifikovali "verovatno najudaljeniju" do sada zabeleženu takozvanu "galaksiju meduzu", čija svetlost do Zemlje putuje oko 8,5 milijardi godina.