Čovek je bukvalno napravljen od zvezdane prašine
Mi ljudi smo napravljeni od zvezdane prašine. To u prvi mah zvuči poetski, ali je zapravo bukvalno tačno.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Zašto je to tako? Naučnici koriste kosmičku prašinu da bi bolje razumeli nastanak našeg univerzuma.
Ljudsko telo se najvećim delom sastoji od vode, proteina, masti i mineralnih materija. A te materije se sastoje od hemijskih elemenata kao što su vodonik, kiseonik, ugljenik i azot, kako objašnjava Nemački centar za vazduhoplovstvo i svemirska istraživanja (DLR), a piše Dojče vele.
Elementi od kojih je naše telo izgrađeno nastali su pre milijardi godina u unutrašnjosti zvezda. Kada su te zvezde na kraju svog životnog ciklusa eksplodirale, izbacile su svoje sastojke kao finu zvezdanu prašinu u svemir.
Deo tog materijala kasnije je dospeo na Zemlju. Danas su naučnici u stanju da otkriju takve sićušne tragove iz svemira i iz njih izvuku važna saznanja o istoriji nastanka naše planete i univerzuma.
Supernove ostavljaju tragove na Zemlji
Kako objašnjava hemičar i fizičar Dominik Kol iz Helmholcovog centra Drezden-Rosendorf, u tim česticama reč je o ostacima ogromnih zvezdanih eksplozija, takozvanih supernova.
"Mi smo bukvalno napravljeni od zvezdane prašine", kaže Kol.
Da bi otkrili ovu kosmičku prašinu, istraživači posežu za prirodnim "arhivama". U jezgrima bušotina arktičkog leda ili u milionima godina starim naslagama na dnu okeana mogu se pročitati tragovi prošlih supernova - poput otiska prsta.
Pomoću akceleratorske spektrometrije mase naučnici mogu da izoluju pojedine izotope, poput gvožđa-60. Pošto ovaj izotop ne postoji prirodno na Zemlji, njegovo pronalaženje predstavlja direktan dokaz zvezdane eksplozije u relativnoj blizini našeg Sunčevog sistema pre više miliona godina.
Ovaj oblik nuklearne astrofizike povezuje najveće strukture kosmosa sa najmanjim česticama na Zemlji.
Kosmička prašina kao ključ za život u svemiru
Rezultati istraživanja ističu da ova prašina nije samo pasivni gradivni materijal. Jedna studija Heriot-Vat univerziteta iz 2025. godine prvi put potvrđuje da je kosmička prašina neophodan uslov da bi se uopšte "zapalila iskra života" u međuzvezdanom prostoru.
Površine ovih mikroskopski malih zrna služe kao katalitičke platforme. Samo tamo, u ekstremnim uslovima vakuuma, jednostavni atomi mogu da se povežu u složenije organske molekule.
Dopunjujući to, jedno istraživanje Tehnološkog univerziteta Čalmers revidira ranije pretpostavke o raspodeli ovih za život neophodnih atoma. Naučnici su otkrili da se širenje zvezdane prašine putem galaktičkih vetrova odvija mnogo efikasnije i na većim udaljenostima nego što se do sada smatralo.
To značajno povećava verovatnoću da i u veoma udaljenim zvezdanim sistemima postoje neophodni gradivni elementi za nastanak života.
Tragovi kosmičke prašine iz drugih zvezdanih sistema
Koliko je razmena materije među zvezdama dinamična, pokazuje i najnovije posmatranje međuzvezdanog objekta 3I/ATLAS. U decembru 2025. godine svemirski teleskop SFEREks uspeo je da sprovede detaljnu analizu tokom njegovog prolaska. Podaci pokazuju značajno povećanu aktivnost prašine nakon perihela - odnosno tačke najbliže Suncu.
Za astrofiziku je posebno zanimljivo: u magličastoj ovojnici ATLAS-a otkrivene su nove vrste gasova i takozvana refraktorna prašina. Ove toplotno otporne čestice služe kao transportni medijum za hemijske gradivne elemente preko galaktičkih granica. Međuzvezdani posetioci poput ATLAS-a pružaju istraživačima retku mogućnost da analiziraju materijal koji nije nastao u našem Sunčevom sistemu.
Zašto je važno istraživanje zvezdane prašine
Dok teleskopi poput SFEREks-a posmatraju daljine, fizičari poput Kola traže odgovore na samoj Zemlji. Do sada postoje dokazi o najmanje dve velike zvezdane eksplozije čiji su ostaci stigli do Zemlje u poslednjih deset miliona godina. Da li je reč o pojedinačnim događajima ili o više njih, tek treba da se istraži.
Ova saznanja pomažu nam da razumemo kako funkcioniše univerzum - i kakvim je uticajima Zemlja bila izložena tokom svoje istorije. Takođe, često se pokazuje da osnovna istraživanja, koja u početku deluju apstraktno, kasnije vode ka novim tehnologijama i primenama.
"Društvena relevantnost na početku ne mora odmah da bude očigledna, jer je reč o osnovnim istraživanjima. Ali upravo zato ona jesu važna: tiču se pitanja kako je sve nastalo - i kako smo nastali mi kao ljudi i kao čovečanstvo", kaže Kol, a prenosi Dojče vele.
Svakim pogledom u zvezde gledamo i u sopstveno poreklo. Posmatramo univerzum očima čiji su atomi nekada bili skovani u srcima umirućih zvezda.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Klimatske promene usporavaju rotaciju Zemlje
19.03.2026.•
0
Naučnici iz Austrije i Švajcarske tvrde da su novim istraživanjem potvrdili da klimatske promene utiču na dužinu dana na Zemlji.
Instagram uklanja enkripciju: Meta će moći da vidi poruke svih korisnika
19.03.2026.•
0
Instagram će prestati da šifruje privatne poruke između korisnika od maja, nakon godina kritika od strane organa za sprovođenje zakona i grupa za bezbednost dece zbog ove funkcije.
VIDEO: Žena završila u bolnici nakon što ju je uplašio humanoidni robot
19.03.2026.•
0
Žena je nakratko hospitalizovana u Makauu nakon što ju je humanoidni robot, kojim je upravljao muškarac pedesetih godina, uplašio dok je šetala, saopštila je policija.
NASA rover otkrio drevnu rečnu deltu na Marsu
19.03.2026.•
0
Koristeći georadar NASA-e, rover Perseverans otkrio je podzemne ostatke drevne rečne delte na Marsu, što je jedan od uverljivijih dokaza da je voda nekada tekla po površini te planete.
Naučnici su možda otkrili novu vrstu tečne planete
19.03.2026.•
0
Astronomi su identifikovali planetu sastavljenu od rastopljene lave, što ukazuje na postojanje potpuno nove kategorije tečne planete.
VIDEO: Robot za par dana naučio da igra tenis
18.03.2026.•
1
Humanoidni robot nitree G1 zahvaljujući novom LATENT sistemu učenja pokreta na terenu ravnopravno igra tenis protiv ljudi i demonstrira fluidne, prirodne kretnje.
Uzorci sa asteroida Rjugu sadrže ključne gradivne elemente DNK i RNK
17.03.2026.•
0
Uzorci prikupljeni sa asteroida 162173 Rjugu sadrže svih pet nukleotidnih baza koje učestvuju u formiranju DNK i RNK, saopštio je tim naučnika iz više japanskih istraživačkih institucija.
Enciklopedija Britanika tužila OpenAI
17.03.2026.•
0
Kompanija Enciklopedija Britanika je podnela tužbu protiv firme OpenAI pred saveznim sudom u Njujorku, tvrdeći da je američka firma neovlašćeno koristila njene članke i definicije za obuku sistema veštačke inteligencije.
Novi AI sistem može preventivno da prepozna rizik od partnerskog nasilja
17.03.2026.•
0
Naučnici u SAD razvili su alat sa veštačkom inteligencijom koji može da pomogne lekarima da identifikuju pacijente kod kojih postoji rizik od partnerskog nasilja, i to godinama pre nego što žrtve potraže pomoć.
Astronomi misle da su videli sudar dve planete
17.03.2026.•
0
Udaljena zvezda čija je svetlost iznenada počela da treperi kao sveća koja se gasi dovela je astronome do spektakularnog otkrića.
Otkriveno novo kvantno stanje materije: "frustrirani" atomi stvaraju neobična magnetna stanja
16.03.2026.•
1
Fizičari su otkrili neobično kvantno stanje koje nastaje kada se atomi u kristalu nađu u svojevrsnoj "frustraciji", odnosno kada se njihove međusobne interakcije sukobljavaju.
Kometa neće 4. aprila udariti u Sunce, ali će se verovatno raspasti
16.03.2026.•
0
Kometa C/2026 A1 nazvana MAPS, koja je otkrivena ranije ove godine, proći će blizu Sunca, ali se neće sudariti sa njim, naveli su astronomi na Krimu.
Ko lakše podnosi boravak u svemiru: Muškarci ili žene
15.03.2026.•
0
Poznato je da produženi periodi provedeni u mikrogravitaciji utiču na ljudsko telo.
Kina odobrila prvi komercijalni moždani implant - evo kome je namenjen
15.03.2026.•
0
Kina je odobrila prvi komercijalni moždani implant namenjen ljudima s paralizom koji omogućava povratak motoričke funkcije ruku kod pacijenata sa povredama kičmene moždine.
VIDEO: Ogromni leteći taksi za 10 osoba prošao prvi probni let u Kini
15.03.2026.•
0
Jedna kineska kompanija uspešno je letela električnim avionom sa vertikalnim poletanjem i sletanjem (eVTOL) težine pet tona, što predstavlja novi podvig za električne letelice.
Da li treba da budemo pristojni prema veštačkoj inteligenciji?
15.03.2026.•
4
Četbotovi bazirani na veštačkoj inteligenciji sve su popularniji, a ljudi se sve više oslanjaju na njih kad traže informacije.
VIDEO: Stari satelit NASA-e srušio se nazad na Zemlju
15.03.2026.•
0
Stari NASA-in naučni satelit nekontrolisano je pao iz orbite i ponovo ušao u atmosferu iznad Pacifika u sredu.
NASA planira misiju na Mesec početkom aprila
13.03.2026.•
1
Američka agencija za svemir (NASA) saopštila je da je na dobrom putu da lansira svoju misiju "Artemis II" početkom aprila, u kojoj će astronauti leteti oko Meseca prvi put posle više od 50 godina.
VIDEO: Kineski robot može da radi salto unazad
12.03.2026.•
1
Kineski Pekinški institut za opštu veštačku inteligenciju (BIGAI) predstavio je novi okvir za kretanje humanoidnih robota, OmniXtreme.
Međunarodna svemirska stanica mogla bi da radi duže nego što se predviđalo
12.03.2026.•
0
Međunarodna svemirska stanica bi mogla nastaviti s radom malo duže nego što se do sada očekivalo.
Komentari 1
Truculentus
To razumeju ateisti, ali to kaže i većina verskih tekstova u svim religijama.
Zlatni hramovi i crni džipovi su došli posle.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar