Čovek je bukvalno napravljen od zvezdane prašine

Mi ljudi smo napravljeni od zvezdane prašine. To u prvi mah zvuči poetski, ali je zapravo bukvalno tačno.
Čovek je bukvalno napravljen od zvezdane prašine
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Zašto je to tako? Naučnici koriste kosmičku prašinu da bi bolje razumeli nastanak našeg univerzuma.
 
Ljudsko telo se najvećim delom sastoji od vode, proteina, masti i mineralnih materija. A te materije se sastoje od hemijskih elemenata kao što su vodonik, kiseonik, ugljenik i azot, kako objašnjava Nemački centar za vazduhoplovstvo i svemirska istraživanja (DLR), a piše Dojče vele.
Elementi od kojih je naše telo izgrađeno nastali su pre milijardi godina u unutrašnjosti zvezda. Kada su te zvezde na kraju svog životnog ciklusa eksplodirale, izbacile su svoje sastojke kao finu zvezdanu prašinu u svemir.
 
Deo tog materijala kasnije je dospeo na Zemlju. Danas su naučnici u stanju da otkriju takve sićušne tragove iz svemira i iz njih izvuku važna saznanja o istoriji nastanka naše planete i univerzuma.
Supernove ostavljaju tragove na Zemlji
 
Kako objašnjava hemičar i fizičar Dominik Kol iz Helmholcovog centra Drezden-Rosendorf, u tim česticama reč je o ostacima ogromnih zvezdanih eksplozija, takozvanih supernova.
 
"Mi smo bukvalno napravljeni od zvezdane prašine", kaže Kol.
 
Da bi otkrili ovu kosmičku prašinu, istraživači posežu za prirodnim "arhivama". U jezgrima bušotina arktičkog leda ili u milionima godina starim naslagama na dnu okeana mogu se pročitati tragovi prošlih supernova - poput otiska prsta.
 
Pomoću akceleratorske spektrometrije mase naučnici mogu da izoluju pojedine izotope, poput gvožđa-60. Pošto ovaj izotop ne postoji prirodno na Zemlji, njegovo pronalaženje predstavlja direktan dokaz zvezdane eksplozije u relativnoj blizini našeg Sunčevog sistema pre više miliona godina.
 
Ovaj oblik nuklearne astrofizike povezuje najveće strukture kosmosa sa najmanjim česticama na Zemlji.
 
Kosmička prašina kao ključ za život u svemiru
 
Rezultati istraživanja ističu da ova prašina nije samo pasivni gradivni materijal. Jedna studija Heriot-Vat univerziteta iz 2025. godine prvi put potvrđuje da je kosmička prašina neophodan uslov da bi se uopšte "zapalila iskra života" u međuzvezdanom prostoru. 
 
Površine ovih mikroskopski malih zrna služe kao katalitičke platforme. Samo tamo, u ekstremnim uslovima vakuuma, jednostavni atomi mogu da se povežu u složenije organske molekule.
 
Dopunjujući to, jedno istraživanje Tehnološkog univerziteta Čalmers revidira ranije pretpostavke o raspodeli ovih za život neophodnih atoma. Naučnici su otkrili da se širenje zvezdane prašine putem galaktičkih vetrova odvija mnogo efikasnije i na većim udaljenostima nego što se do sada smatralo.
 
To značajno povećava verovatnoću da i u veoma udaljenim zvezdanim sistemima postoje neophodni gradivni elementi za nastanak života.
 
Tragovi kosmičke prašine iz drugih zvezdanih sistema
 
Koliko je razmena materije među zvezdama dinamična, pokazuje i najnovije posmatranje međuzvezdanog objekta 3I/ATLAS. U decembru 2025. godine svemirski teleskop SFEREks uspeo je da sprovede detaljnu analizu tokom njegovog prolaska. Podaci pokazuju značajno povećanu aktivnost prašine nakon perihela - odnosno tačke najbliže Suncu.
 
Za astrofiziku je posebno zanimljivo: u magličastoj ovojnici ATLAS-a otkrivene su nove vrste gasova i takozvana refraktorna prašina. Ove toplotno otporne čestice služe kao transportni medijum za hemijske gradivne elemente preko galaktičkih granica. Međuzvezdani posetioci poput ATLAS-a pružaju istraživačima retku mogućnost da analiziraju materijal koji nije nastao u našem Sunčevom sistemu.
Zašto je važno istraživanje zvezdane prašine
 
Dok teleskopi poput SFEREks-a posmatraju daljine, fizičari poput Kola traže odgovore na samoj Zemlji. Do sada postoje dokazi o najmanje dve velike zvezdane eksplozije čiji su ostaci stigli do Zemlje u poslednjih deset miliona godina. Da li je reč o pojedinačnim događajima ili o više njih, tek treba da se istraži.
 
Ova saznanja pomažu nam da razumemo kako funkcioniše univerzum - i kakvim je uticajima Zemlja bila izložena tokom svoje istorije. Takođe, često se pokazuje da osnovna istraživanja, koja u početku deluju apstraktno, kasnije vode ka novim tehnologijama i primenama.
 
"Društvena relevantnost na početku ne mora odmah da bude očigledna, jer je reč o osnovnim istraživanjima. Ali upravo zato ona jesu važna: tiču se pitanja kako je sve nastalo - i kako smo nastali mi kao ljudi i kao čovečanstvo", kaže Kol, a prenosi Dojče vele.
 
Svakim pogledom u zvezde gledamo i u sopstveno poreklo. Posmatramo univerzum očima čiji su atomi nekada bili skovani u srcima umirućih zvezda.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Truculentus

    19.03.2026 13:45
    U nju se i vraćamo.

    To razumeju ateisti, ali to kaže i većina verskih tekstova u svim religijama.

    Zlatni hramovi i crni džipovi su došli posle.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

NASA rover otkrio drevnu rečnu deltu na Marsu

Koristeći georadar NASA-e, rover Perseverans otkrio je podzemne ostatke drevne rečne delte na Marsu, što je jedan od uverljivijih dokaza da je voda nekada tekla po površini te planete.

Enciklopedija Britanika tužila OpenAI

Kompanija Enciklopedija Britanika je podnela tužbu protiv firme OpenAI pred saveznim sudom u Njujorku, tvrdeći da je američka firma neovlašćeno koristila njene članke i definicije za obuku sistema veštačke inteligencije.

NASA planira misiju na Mesec početkom aprila

Američka agencija za svemir (NASA) saopštila je da je na dobrom putu da lansira svoju misiju "Artemis II" početkom aprila, u kojoj će astronauti leteti oko Meseca prvi put posle više od 50 godina.