Sve manje verovatno da je Jupiterov mesec Evropa nastanjiv

Ledeni Jupiterov mesec Evropa, ispod čije se debele ledene površine verovatno krije ogromni slani okean, godinama je bio jedan od glavnih kandidata u potrazi za životom izvan Zemlje.
Sve manje verovatno da je Jupiterov mesec Evropa nastanjiv
Foto: Pixabay
Međutim, najnovija naučna studija pokazala je da raniji tragovi vodenih gejzira možda nisu ono što se mislilo i da nema pravih dokaza o njihovom postojanju.
 
Nova analiza starih podataka svemirskog teleskopa Habl, objavljena u časopisu "Astronomy & Astrophysics", pokazala je drugu sliku o gejzirima na Evropi, prenosi sajt Aanda.
Priča o "gejzirima", koje su naučnici nazivali i "perjanicama", počela je 2013. kada su Lorenc Rot i njegovi saradnici objavili da su u posmatranjima Habla pronašli tragove vodene pare blizu južnog pola Evrope.
 
Rot je tada saopštio da otkriće da vodena para izbija blizu južnog pola Evrope jača njenu poziciju kao glavnog kandidata za potencijalnu nastanjivost.
 
"Međutim, još ne znamo jesu li te perjanice povezane s tekućom vodom ispod površine ili nisu", upozorio je on.
Na moguće postojanje gejzira na Evropi ukazivala su i druga istraživanja.
 
Ranije Rotovo upozorenje na oprez dobilo je, međutim, na značaju sa novim istraživanjem.
 
Nova studija ne kaže da perjanice na Evropi sigurno ne postoje, ali pokazuje da Hablovi podaci više nisu dovoljno jaki da bi se tvrdilo da ih je teleskop zaista video.
 
Autori su u novom radu ponovo analizirali posmatranja spektrografom STIS na Hablu. Tim naučnika je pronašao dva glavna nedostatka u izvornoj analizi.
 
Prvi problem bilo je tačno određivanje položaja signala s Evrope na Hablovom detektoru. Tu grešku dodatno je pojačala globalna atmosferska karakteristika koja pre deset godina nije bila poznata.
 
Naime, novija Hablova posmatranja pokazala su da ceo mesec okružuje tanka, ali postojana vodonikova egzosfera. Atomi vodonika u njoj raspršuju ultraljubičastu svetlost sa Sunca i stvaraju prirodan sjaj oko satelita. Taj sjaj naveo je naučnike da precene količinu fotona koja dolazi s ivice meseca.
Rot ističe da je ponovna analiza njegovog tima smanjila prvobitnu sigurnost u postojanje perjanica sa 99,9 na manje od 90 odsto, što u statističkoj analizi znači da se rezultat više ne smatra naučnim otkrićem, navodi sajt Aanda.
 
To je važno jer bi perjanice bile najlakši put do skrivenog okeana na Evropi. Ako pukotine u ledu povremeno izbacuju vodenu paru, led i soli iz unutrašnjosti, buduća letelica sa Zemlje mogla bi da analizira taj materijal bez sletanja i bušenja. Ako perjanica, međutim, nema, Evropa je i dalje zanimljiva, ali njen okean postaje teže dostupan.
 
Zbog svega navedenog, ključnu ulogu imaće misija agencije NASA, Europa Kliper, lansirana 14. oktobra 2024. Ona bi do Jupitera trebalo da stigne u aprilu 2030. a cilj misije nije da pronađe život, nego da utvrdi ima li Evropa uslove pogodne za život.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.