_sudnica.jpg)
Oficir KFOR na suđenju Tačiju: Soba za mučenje bila u štabu OVK u Gnjilanu
Nekadašnji pripadnik američkog Kfora Stiv Rasel svedočio je u nastavku haškog procesa bivšem vođi OVK Hašimu Tačiju i saoptuženima za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji.

Foto: Pixabay
Rasel, tadašnji pripadnik američkog Kfora, posvedočio je da je ova organizacija u leto 1999. u "nelegalnom" štabu OVK u Gnjilanu otkrio "sobu za mučenje" pritvorenika.
Zajedno sa Tačijem, za zlodela nad Albancima, Srbima i Romima u više od 40 pritvora OVK, optuženi su Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Svi su bili vodeći članovi Glavnog štaba OVK, a zatim i "privremene vlade Kosova".
Svedok optužbe Rasel, koji je bio operativni oficir američkog Kfora, izjavio je da su međunarodne snage 9. avgusta 1999. sprovele raciju u zgradi internata u Gnjilanu, gde je, suprotno Kumanovskom sporazumu i Rezoluciji 1244, bio "ilegalni" štab OVK.
Pored znatne količine oružja, municije, mina i druge opreme koje je OVK, po sporazumu, morala da preda, Kfor je, po Raselovim rečima, u internatu pronašao i "sobu za mučenje".
U toj podrumskoj prostoriji zatečena je stolica oko koje su bile mrlje "vrlo sveže krvi", kao i "oštri instrumenti, razne palice, cevi, električne žice".
Prema optužnici, u pritvoru OVK na tom mestu, u julu 1999, ubijeni su Mirko Jović i Džemo Zuljić.
Druge pritvorenike, pripadnici OVK su, po optužnici, "teško prebijali i psihološki zlostavljali" tako što su ih "udarali po celom telu štapovima i palicama, šutirali ih udarali i pretili im nasiljem i smrću".
Rasel je rekao da je "sobu za mučenje" pokazao komandantu OVK u "operativnoj zoni Karadak" Ahmetu Isufiju, ali da mu Isufi nije konkretno odgovorio šta se tu događalo, već je "kupovao vreme".
Američki Kfor je potom uhapsio 10 pripadnika OVK, čemu se Isufi protivio, kao i okupljeno albansko stanovništvo, koje je sutradan i demonstriralo protiv međunarodnih snaga.
Rasel je kazao da je uhapšene pripadnike OVK identifikovala sa fotografija jedna Albanka koju su mučili u podrumu internata.
Pripadnici Kfora su, kako je Rasel rekao, bili "šokirani onim što su otkrili" na strani sa kojom su sarađivali.
Pored "dokaza zločina", Kfor je tada otkrio i "ilegalnu policijsku jedinicu" OVK zvanu "Crne košulje", precizirao je Rasel.
Komandant OVK Isufi, po svedoku, "nikada nije priznao te optužbe", niti preduzeo disciplinske mere protiv počinilaca.
Američki oficir izjavio je i da je Kfor, sredinom jula 1999, spasio Velibora Stojanovića iz sela Šilovo, koga je OVK otela i prebacila u Mališevo.
U pritvoru, Stojanović je bio primoran da potpiše "lažno priznanje" i navede imena lokalnih Srba koji su navodno bili naoružani.
"To bi im (OVK) poslužilo da za metu uzmu ili da kidnapuju ljude sa liste", objasnio je Rasel.
Svedok je tvrdio i da je Tači u "neprijateljskom" govoru u Gnjilanu, 3. oktobra 1999, pozvao Albance da se "ratosiljaju preostalih Srba" i da se bore za Preševsku dolinu u Srbiji.
U ličnom dnevniku, koji je citiran u sudnici, Rasel je napisao da je Tači kazao da "Kosovo još nije ujedinjeno zato što još ima Srba" i da "Bujanovac pripada Kosovu".
Rasel je u ranijim izjavama tužilaštvu ocenio da su te reči pokazale da "Tači nije za višenacionalno Kosovo i da Srbi nisu dobrodošli".
Govor u Gnjilanu, Tači je održao van vremena obuhvaćenog optužnicom i stoga nije naveden ni u jednom dokumentu tužilaštva.
Tačijeva zastupnica Nina Tavakoli pustila je, tokom unakrsnog ispitivanja, u sudnici snimak tog govora na kojem Tači nije izgovorio navedene reči, osim što je tvrdio da se Albanci "nasilno proteruju" iz Medveđe, Preševa i Bujanovca u Srbiji.
Na Raselovu sugestiju da je neko drugi na tom mitingu rekao da se treba rešiti Srba, advokat Tavakoli je i to negirala, pružajući svedoku priliku da pregleda sve govore.
Svedok nije mogao da pronađe takve citate, ali je ostao pri iskazu da je čuo ono što je zapisao kao Tačijeve reči, sugerišući da je snimak možda montiran.
Rasel je, međutim, posvedočio da je Kosovo bez Srbije, koje su zagovarali Tači i govornici, bilo "kršenje Rezolucije 1244".
Tačijeva zastupnica nastojala je da Rasela prikaže pristrasnim u korist Srba, navodeći da je on u svom dnevniku komandanta OVK Isufija nazvao "teroristom ubicom", Albance "bandom koljača", a Kosovo "mestom koje je bog zaboravio".
Rasel je odgovorio da su dokazi pronađeni u internatu u Gnjilanu pokazali da je Isufi "sprovodio osvetu".
Svedok je kazao i da je Albance sa kojima je kontaktirao hteo da upozori da će biti viđeni kao "banda koljača" zbog zlodela posle povlačenja srpskih snaga.
Američki oficir potvrdio je da je NATO na Kosovu "izabrao jednu stranu".
"Mi smo se umešali u suverenitet Srbije da bismo umanjili patnje na Kosovu, na osnovu rezolucije UN 1244", dodao je.
Rasel je posvedočio i da "NATO bombardovanje nije bilo misija održavanja mira, već forsiranje ishoda".
Branioci optuženih nastavljaju da unakrsno ispituju Rasela.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (55), Veseljija (56), Seljimija (52) i Krasnićija (73) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).
Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava - 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovečnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad celim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala "protivnicima".
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
U Londonu održani skupovi desničara i antifašista, devetoro uhapšeno
13.09.2025.•
0
Tokom demonstracija na koje je pozvao krajnje desničarski aktivista Tomi Robinson u Londonu, uhapšeno je devetoro ljudi, saopštila je londonska policija.
Dron u vazdušnom prostoru Rumunije, iz baze u Feteštiju poletela dva aviona F-16
13.09.2025.•
0
Ministarstvo odbrane Rumunije saopštilo je da su dva borbena aviona F-16 poletela iz baze u Feteštiju nakon što je otkriven dron u rumunskom vazdušnom prostoru.
Avioni NATO štite vazdušni prostor Poljske, zatvoren aerodrom u Lublinu
13.09.2025.•
1
Avioni NATO su raspoređeni kako bi štitili vazdušni prostor Poljske, zbog opasnosti od napada bespilotnih letelica iz susedne Ukrajine, pa je i aerodrom u Lublinu zatvoren, saopštile su vlasti u Varšavi.
Najmanje 25 ljudi povređeno u eksploziji gasa u Madridu, tri osobe u teškom stanju
13.09.2025.•
0
Broj povređenih u eksploziji gasa u baru u naselju Puente de Valjekas u Madridu porastao je na 25, od kojih je troje ljudi teško povređeno, javlja El Pais.
Više ljudi u SAD ostalo bez posla zbog reakcija na ubistvo Čarlija Kirka
13.09.2025.•
4
Zbog reakcija na društvenim mrežama povodom ubistva američkog aktiviste Čarlija Kirka, više ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama ostalo je bez posla, navode mediji.
Nova premijerka Nepala posetila žrtve represije prethodne vlade, život se sporo vraća u normalu
13.09.2025.•
1
Nepalska premijerka Sušila Karki posetila je povređene u neredima koji su izbili poslednjih nedelja kao posledica korupcije i represije prethodne vlade.
Groblje protivnika Islamske revolucije 1979. u Teheranu postaje - parking
13.09.2025.•
0
Najveće groblje u Teheranu, poslednje počivalište za neke od hiljada ubijenih u masovnim pogubljenjima protivnika Islamske revolucije u Iranu 1979. godine, postaje parking.
Brajan Volš izboden u pritvoru
13.09.2025.•
0
Brajan Volš, optužen da je ubio svoju suprugu Anu Volš, rodom iz Beograda, izboden je u zatvoru i prevezen u bolnicu u Bostonu, saopštio je njegov advokat.
Snažan zemljotres pogodio Kamčatku, izdato upozorenje za cunami
13.09.2025.•
0
Zemljotres magnitude 7,4 jedinica Rihtera pogodio je istočnu obalu Kamčatke, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
VIDEO Pobeda "Generacije Z" u Nepalu: Uspostavljena prelazna Vlada, novi izbori u martu 2026.
12.09.2025.•
3
Bivša predsednica Vrhovnog suda Nepala, Sušila Karki (73), postala je premijerka u prelaznoj vladi zaduženoj da obezbedi prelazni period do izbora zakazanih za mart 2026. godine. posle smrtonosnih nereda ove nedelje.
Berlin, Pariz i London pozvali na trenutni prekid izraelskih vojnih operacija u Gazi
12.09.2025.•
0
Berlin, Pariz i London pozvali su na "neposredni prekid izraelskih vojnih operacija u Gazi", nakon što je izraelska vojska objavila nameru da intenzivira vazdušne napade u tom gradu.
Uhapšen osumnjičeni za ubistvo američkog influensera Čarlija Kirka
12.09.2025.•
1
Osumnjičeni za ubistvo konzervativnog američkog influensera Čarlija Kirka uhapšen je, izjavio je predsednik Sjedinjenih Američkih Držžava Donald Tramp, čiji saradnik je bio Kirk.
Čarli Kirk predložen za nagradu Saharov za slobodu mišljenja
12.09.2025.•
2
Grupa Evropa suverenih nacija u Evropskom parlamentu predložila je američkog aktivistu Čarlija Kirka za nagradu Saharov za slobodu mišljenja, za koju su nominovani i srpski studenti.
U nemačkoj vojsci broj vojnika mora da se udvostruči
12.09.2025.•
2
Nemačka vojska treba da doda 100.000 aktivnih vojnika postojećim 62.000, kako bi ispunila nove ciljeve NATO-a, namenjene povećanju spremnosti usled, kako procenuju, "rastuće pretnje od ruske agresije".
Savet bezbednosti osudio udare na Katar ne imenujući Izrael
12.09.2025.•
2
Savet bezbednosti UN osudio je nedavne udare na Katar i pozvao na "deeskalaciju" bez imenovanja Izraela koji je sproveo te udare.
Bivši predsednik Brazila Bolsonaro osuđen na 27 godina zatvora
12.09.2025.•
5
Sudsko veće brazilskog Vrhovnog suda osudilo je bivšeg predsednika Žaira Bolsonara na 27 godina i tri meseca zatvora zbog planiranja državnog udara kako bi ostao na vlasti nakon poraza na izborima 2022. godine.
Posle ubistva Kirka, bivši predsednici SAD pozvali na okončanje političkog nasilja
11.09.2025.•
2
Bivši predsednici Sjedinjenih Američkih Država pridružili pozvali su na okončanje političkog nasilja, nakon ubistva konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka.
Vlada Republike Srpske zabranila ulazak predsednici i šefici diplomatije Slovenije
11.09.2025.•
2
Kao odgovor na sankcije Slovenije protiv Milorada Dodika, vlada Republike Srpske zabranila je ulazak u entitet slovenskoj predsednici Nataši Pirc Musar i ministarki spoljnih poslova Tanji Fajon.
FOTO: Novinari i opozicioni bloger među oslobođenim političkim zatvorenicima u Belorusiji
11.09.2025.•
1
Novinar Radio Slobodne Evrope Ihar Losik pušten je na slobodu posle više od pet godina provedenih u beloruskom zatvoru po politički motivisanim optužbama, saopštila je RSE.
Belorusija oslobodila 52 politička zatvorenika, Vašington zadovoljan
11.09.2025.•
1
Sjedinjene Američke Države pozdravile su oslobađanje 52 politička zatvorenika u Belorusiji, što je usledilo posle posete specijalnog izaslanika Donalda Trampa toj zemlji.
Pronađeno oružje kojim je ubijen Čarli Kirk, za ubicom se i dalje traga
11.09.2025.•
0
Američke vlasti objavile su da su našle oružje kojim je u sredu na javnom skupu ubijen konzervativni influeser Čarli Kirk, saradnik predsednika Donalda Trampa, i da imaju "dobre video snimke" tog ubistva.
Komentari 1
zztop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar