Oficir KFOR na suđenju Tačiju: Soba za mučenje bila u štabu OVK u Gnjilanu
Nekadašnji pripadnik američkog Kfora Stiv Rasel svedočio je u nastavku haškog procesa bivšem vođi OVK Hašimu Tačiju i saoptuženima za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji.
Foto: Pixabay
Rasel, tadašnji pripadnik američkog Kfora, posvedočio je da je ova organizacija u leto 1999. u "nelegalnom" štabu OVK u Gnjilanu otkrio "sobu za mučenje" pritvorenika.
Zajedno sa Tačijem, za zlodela nad Albancima, Srbima i Romima u više od 40 pritvora OVK, optuženi su Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Svi su bili vodeći članovi Glavnog štaba OVK, a zatim i "privremene vlade Kosova".
Svedok optužbe Rasel, koji je bio operativni oficir američkog Kfora, izjavio je da su međunarodne snage 9. avgusta 1999. sprovele raciju u zgradi internata u Gnjilanu, gde je, suprotno Kumanovskom sporazumu i Rezoluciji 1244, bio "ilegalni" štab OVK.
Pored znatne količine oružja, municije, mina i druge opreme koje je OVK, po sporazumu, morala da preda, Kfor je, po Raselovim rečima, u internatu pronašao i "sobu za mučenje".
U toj podrumskoj prostoriji zatečena je stolica oko koje su bile mrlje "vrlo sveže krvi", kao i "oštri instrumenti, razne palice, cevi, električne žice".
Prema optužnici, u pritvoru OVK na tom mestu, u julu 1999, ubijeni su Mirko Jović i Džemo Zuljić.
Druge pritvorenike, pripadnici OVK su, po optužnici, "teško prebijali i psihološki zlostavljali" tako što su ih "udarali po celom telu štapovima i palicama, šutirali ih udarali i pretili im nasiljem i smrću".
Rasel je rekao da je "sobu za mučenje" pokazao komandantu OVK u "operativnoj zoni Karadak" Ahmetu Isufiju, ali da mu Isufi nije konkretno odgovorio šta se tu događalo, već je "kupovao vreme".
Američki Kfor je potom uhapsio 10 pripadnika OVK, čemu se Isufi protivio, kao i okupljeno albansko stanovništvo, koje je sutradan i demonstriralo protiv međunarodnih snaga.
Rasel je kazao da je uhapšene pripadnike OVK identifikovala sa fotografija jedna Albanka koju su mučili u podrumu internata.
Pripadnici Kfora su, kako je Rasel rekao, bili "šokirani onim što su otkrili" na strani sa kojom su sarađivali.
Pored "dokaza zločina", Kfor je tada otkrio i "ilegalnu policijsku jedinicu" OVK zvanu "Crne košulje", precizirao je Rasel.
Komandant OVK Isufi, po svedoku, "nikada nije priznao te optužbe", niti preduzeo disciplinske mere protiv počinilaca.
Američki oficir izjavio je i da je Kfor, sredinom jula 1999, spasio Velibora Stojanovića iz sela Šilovo, koga je OVK otela i prebacila u Mališevo.
U pritvoru, Stojanović je bio primoran da potpiše "lažno priznanje" i navede imena lokalnih Srba koji su navodno bili naoružani.
"To bi im (OVK) poslužilo da za metu uzmu ili da kidnapuju ljude sa liste", objasnio je Rasel.
Svedok je tvrdio i da je Tači u "neprijateljskom" govoru u Gnjilanu, 3. oktobra 1999, pozvao Albance da se "ratosiljaju preostalih Srba" i da se bore za Preševsku dolinu u Srbiji.
U ličnom dnevniku, koji je citiran u sudnici, Rasel je napisao da je Tači kazao da "Kosovo još nije ujedinjeno zato što još ima Srba" i da "Bujanovac pripada Kosovu".
Rasel je u ranijim izjavama tužilaštvu ocenio da su te reči pokazale da "Tači nije za višenacionalno Kosovo i da Srbi nisu dobrodošli".
Govor u Gnjilanu, Tači je održao van vremena obuhvaćenog optužnicom i stoga nije naveden ni u jednom dokumentu tužilaštva.
Tačijeva zastupnica Nina Tavakoli pustila je, tokom unakrsnog ispitivanja, u sudnici snimak tog govora na kojem Tači nije izgovorio navedene reči, osim što je tvrdio da se Albanci "nasilno proteruju" iz Medveđe, Preševa i Bujanovca u Srbiji.
Na Raselovu sugestiju da je neko drugi na tom mitingu rekao da se treba rešiti Srba, advokat Tavakoli je i to negirala, pružajući svedoku priliku da pregleda sve govore.
Svedok nije mogao da pronađe takve citate, ali je ostao pri iskazu da je čuo ono što je zapisao kao Tačijeve reči, sugerišući da je snimak možda montiran.
Rasel je, međutim, posvedočio da je Kosovo bez Srbije, koje su zagovarali Tači i govornici, bilo "kršenje Rezolucije 1244".
Tačijeva zastupnica nastojala je da Rasela prikaže pristrasnim u korist Srba, navodeći da je on u svom dnevniku komandanta OVK Isufija nazvao "teroristom ubicom", Albance "bandom koljača", a Kosovo "mestom koje je bog zaboravio".
Rasel je odgovorio da su dokazi pronađeni u internatu u Gnjilanu pokazali da je Isufi "sprovodio osvetu".
Svedok je kazao i da je Albance sa kojima je kontaktirao hteo da upozori da će biti viđeni kao "banda koljača" zbog zlodela posle povlačenja srpskih snaga.
Američki oficir potvrdio je da je NATO na Kosovu "izabrao jednu stranu".
"Mi smo se umešali u suverenitet Srbije da bismo umanjili patnje na Kosovu, na osnovu rezolucije UN 1244", dodao je.
Rasel je posvedočio i da "NATO bombardovanje nije bilo misija održavanja mira, već forsiranje ishoda".
Branioci optuženih nastavljaju da unakrsno ispituju Rasela.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (55), Veseljija (56), Seljimija (52) i Krasnićija (73) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).
Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava - 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovečnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad celim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala "protivnicima".
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
U Pjongjangu otkriven spomenik vojnicima Severne Koreje poginulim u Ukrajini
27.04.2026.•
0
Lider Severne Koreje Kim Džong Un i ministar odbrane Rusije Andrej Belousov su danas u Pjongjangu otkrili spomenik Severnokorejcima poginulim u na ruskoj strani u ratu u Ukrajini.
Merc: Ukrajina će možda morati da prihvati gubitak dela teritorije
27.04.2026.•
0
Nemački kancelar Fridrih Merc rekao je danas da bi Ukrajina možda morala da prihvati da delovi njene teritorije mogu da ostanu van kontrole Kijeva na osnovu buduceg mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Kol Tomas Alen optužen za pokušaj ubistva Donalda Trampa u subotu
27.04.2026.•
0
Čovek, za kojeg američke vlasti kažu da je, naoružan pištoljima i noževima, pokušao da upadne na večeru Udruženja izveštača iz Bele kuće, optužen je za pokušaj ubistva predsednika SAD Donalda Trampa.
Nemački kancelar: SAD su ponižene i nemaju strategiju u sukobu sa Iranom
27.04.2026.•
4
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da iransko rukovodstvo u tekućem sukobu "ponižava" SAD.
Počela bežanija mađarskih oligarha nakon poraza Orbana: Žure da premeste bogatstvo
27.04.2026.•
34
Duž obala Dunava vest da je era Viktora Orbana došla do kraja pokrenula je višesatnu proslavu. Za neke, međutim, ubedljiv poraz pokrenuo je paničnu trku, piše Gardijan.
Vojni izdaci u svetu porasli na blizu 3.000 milijardi dolara
27.04.2026.•
3
Globalni vojni izdaci dostigli su 2.887 milijardi dolara u 2025. godini, što predstavlja realno povećanje od 2,9 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Tramp o pucnjavi u hotelu: Nisam bio zabrinut, napadač je bolestan čovek
27.04.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da nije bio zabrinut tokom napada u subotu uveče na večeri sa dopisnicima Bele kuće i ocenio da je napadač bolesna osoba.
Rumunija uvela kaznu doživotnog zatvora za femicid
27.04.2026.•
5
Rumunski predsednik Nikušor Dan potpisao je zakon usmeren na borbu protiv femicida, kojim se prvi put uvodi taj koncept u nacionalno zakonodavstvo i predviđa kazna doživotnog zatvora.
Peter Mađar sledeće nedelje u Briselu razgovara o deblokadi EU fondova
26.04.2026.•
0
Pobednik na parlamentarnim izborima i budući premijer Mađarske Peter Mađar najavio je danas da će sledeće nedelje u Briselu razgovarati sa predsednicom Evropske komisije (EK) Ursulom fon der Lajen.
Rusija potvrdila posetu šefa iranske diplomatije Moskvi
26.04.2026.•
1
Rusko ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je da će iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči posetiti Rusiju.
Igmanska inicijativa osudila promocije mapa etničke podele BiH
26.04.2026.•
0
Regionalna koalicija nevladinih organizacija Igmanska inicijativa izrazila je protest i duboku zabrinutost povodom nedavne promocije mapa podele Bosne i Hercegovine (BiH) u centru Zagreba.
Saveznici Mahmuda Abasa pobedili na lokalnim izborima na palestinskim teritorijama
26.04.2026.•
1
Saveznici predsednika Palestinske uprave Mahmuda Abasa osvojili su većinu mesta na opštinskim izborima na palestinskim teritorijama, saopštili su danas tamošnji zvaničnici.
Fon Der Lajen: Solidarnost sa Trampom, političkom nasilju nema mesta u demokratijama
26.04.2026.•
3
Predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izrazila je danas solidarnost sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldom Trampom nakon napada na svečanosti u Vašingtonu.
Više građana Crne Gore glasalo bi danas za nezavisnost nego na referendumu 2006.
26.04.2026.•
36
Da se u novembru prošle godine ponovo održao referendum o nezavisnosti Crne Gore, više od tri četvrtine građana koji bi se izjasnili o tom pitanju - glasalo bi za nezavisnu državu.
Predsednik Dume zahvalio Severnoj Koreji na oslobađanju Kurska
26.04.2026.•
2
Predsednik Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, Vjačeslav Volodin, zahvalio je severnokorejskom lideru Kim Džong Unu na oslobađanju Kurska, slanjem vojnih snaga koje su odbile Ukrajince, prenela je agencija TASS.
Osumnjičeni za pucnjavu na događaju na kom je bio Tramp priznao ko su mu bile mete
26.04.2026.•
2
Američka tužiteljka za Vašington Džanin Piro izjavila je da će osumnjičeni za pucnjavu na događaju u Vašingtonu, kojem je prisustvovao i Donald Tramp, biti u ponedeljak formalno izveden pred sud i optužen.
Kina istovremeno može da gradi 50 nuklearnih elektrana
26.04.2026.•
2
Kina je dostigla kapacitet koji joj omogućava da istovremeno gradi do 50 nuklearnih reaktora, čime učvršćuje poziciju jednog od globalnih lidera u nuklearnoj tehnologiji, prenosi portal Nuklearna perspektiva.
VIDEO Pucnjava na večeri sa dopisnicima Bele kuće: Trampa i Melaniju sklonilo obezbeđenje, pogođen tajni agent
26.04.2026.•
10
Predsednik SAD Donald Tramp hitno je evakuisan sa večere Udruženja dopisnika iz Bele kuće nakon što su se začuli pucnji.
SAD vraćaju streljanje kao vid smrtne kazne, papa kritikovao Vašington
26.04.2026.•
1
Američko Ministarstvo pravde saopštilo je da nastavlja da radi na ubrzanju izvršenja smrtnih kazni na federalnom nivou, pri čemu će način izvršenja uključivati i streljanje, prenosi CNN.
UN: Više od 30 miliona ljudi biće gurnuto u siromaštvo zbog rata u Iranu
26.04.2026.•
0
Više od 30 miliona ljudi širom sveta biće ponovo gurnuto u siromaštvo zbog posledica rata u Iranu, izjavio je šef agencije UN za razvoj (UNPD) Aleksander De Kro.
Orbanovi planovi: Ne ulazim u parlament, vreme je za reorganizaciju stranke
25.04.2026.•
3
Odlazeći premijer Mađarske Viktor Orban neće zauzeti svoje mesto u parlamentu nakon ubedljivog izbornog poraza ovog meseca.
Komentari 1
zztop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar