Crno tržište starlink opreme i necenzurisanog interneta u Iranu: Moćno, skupo i cveta
Podzemna mreža krijumčarenja i aktivizma donela je hiljadama ljudi u Iranu necenzurisani internet. u samo dve godine nakon što je satelitska internet usluga SpaceX-a dobila zeleno svetlo Vašingtona,
Ovog novembra, Mohamed je stajao u uličici blizu svog stana u jednom gradu na jugu Irana i čekao. Ovaj 38-godišnji konsultant u građevini trebalo je da se sastane s prodavcem kojeg je pronašao na Telegramu.
Bio je spreman da plati 700 američkih dolara za komad protivzakonite tehnologije za koju se veruje da predstavlja pretnju režimu u Teheranu. Reč je o terminalu Starlinka koji bi mu omogućio besplatan, necenzurisani pristup internetu, piše Forbes.
Starlink je satelitska internet usluga koju je napravio SpaceX. Zabranjena je u Iranu, zemlji u kojoj vlada jedna od najvećih cenzura u pristupu internetu. Epl i Gugl prodavnice aplikacija, kao i aplikacije poput Instagrama ili Sleka, blokiraju vladini cenzori. Oni često hapse one koji na internetu pišu stvari koje se mogu protumačiti kao "anti-islamske" ili kritički nastrojene prema Islamskoj republici.
Upotreba Starlinka dramatično je porasla u poslednje dve godine, otkad je uslugu aktivirao milijarder i osnivač SpaceX-a Ilon Mask. Taj čin ohrabrio je krijumčare koji su počeli da unose terminale u Iran.
Pretnje kaznama i zatvorom nisu zaustavile crno tržište koje dodatno podstiče i sve snažniji aktivistički pokret kojim se ljudima želi omogućiti pristup internetu. Forbes saznaje kako oko 20.000 ljudi sada ima pristup brzom internetu kakav Iran ne može da cenzuriše, a kamoli da ugasi.
Pristupačan internet? Samo za one koji mogu da plate.
To je tek delić od ukupno 89 miliona ljudi, koliko živi u Iranu. Strašno visoke preprodajne cene znače da su terminali dostupni samo šačici privilegovanih. Cene se kreću od 700 do čak 2.000 dolara. U Americi je tipična maloprodajna cena 250 dolara. Toliko iznosi prosečna mesečna plata u Iranu.
Usluga Starlinka takođe zahteva i mesečnu naknadu od 70 dolara, a to – zbog američkih sankcija protiv iranskih banaka – zahteva komplikovan niz koraka koji uključuju kriptovalute i pripejd kreditne kartice. Uz to, korisnici plaćaju jednokratnu naknadu od 200 dolara kako bi uređaj aktivirali u zemlji različitoj od one u kojoj je kupljen.
Za one koji ovo mogu da priušte, a imaju i dobar želudac za rizike, razlozi za nabavku Starlinka kreću se od svakodnevnih do političkih. Forbes je razgovarao s nekoliko korisnika Starlinka u Iranu za koje necenzurisani internet znači i veću brzinu za videopozive i igre. Tu je i nesmetani pristup društvenim mrežama i sloboda da kažu šta god žele. Kao i bolji način da organizuju svoj otpor vladi.
Tehnološka revolucija
"Masovno usvajanje Starlinka u Iranu moglo bi biti tehnološka revolucija koju smo čekali u našoj borbi protiv digitalne represije režima", kaže Ahmad Ahmadian, izvršni direktor aktivističke grupe Holistic Resilience.
Grupa se nalazi u Los Anđelesu.
"Baš kao što je Radio Slobodna Evropa uspeo da sruši zid sovjetske propagande, Starlink bi mogao da uništi digitalnu gvozdenu zavesu Islamske republike”, navode oni.
Mohamedu, čije prezime Forbes nije objavio radi zaštite njegovog identiteta, Starlink će ubrzati obavljanje posla u sklopu kojeg mora da komunicira sa stranim klijentima iz Kanade. Spora veza u njegovoj zemlji šteti njegovom biznisu. Ponekad nije mogao da pristupi Dropbox-u klijenata kako bi im preneo poslovne datoteke i dokumente.
Nakon što je pronašao prodavca na NasNetu, kanalu na Telegramu na persijskom jeziku koji promoviše upotrebu Starlinka, i upoznao se s dostavljačem, za Forbes kaže kako je proces dobijanja terminala za njega bio jednostavan. “Poslao sam lokaciju dostavljaču i dobio terminal poput dostave pice”, kaže on.
Uz to što pomaže ljudima da dođu do Starlink terminala, NasNet takođe objavljuje snimke na Jutjubu koji sadrže detaljna uputstva za postavljanje i rešavanje tehničkih problema. Snimke izrađuje uglavnom jedna Iranka koja u Evropi živi već 10 godina. Želela je da ostane anonimna. Na snimcima se prikazuje s prekrivenim licem. Za Forbes kaže kako otvoreni, necenzurisani i brzi internet može promeniti život.
Starlink se u Iranu pojavio za vreme masovnih protesta
"Ideja neograničenog interneta mnogim građanima Irana deluje gotovo neverovatno. To je kao da žedna osoba usred pustinje odjednom pronađe bunar. Najpre ne veruje da je stvaran. Potom počne da pije koliko god može", kaže ona.
Starlink je u Iran došao 2022. godine. Građani su izašli na ulice kako bi protestovali zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini. Ona je uhapšena, pritvorena i navodno premlaćena u zatvoru zato što nije u dovoljnoj meri pokrila svoju kosu i udove. Kako bi ugušila masovne proteste, iranska vlada ugasila je internet. Tu taktiku često koristi za sprečavanje protesta.
Ti protesti podstakli su američko Ministarstvo finansija i Stejt dipartment da napravi izuzetak u sankcijama za usluge komunikacija. Tri dana kasnije, Mask je u Iranu uključio Starlink.
"Usluga zahteva korišćenje terminala u samoj zemlji. Verujem da vlada to neće podržati, ali terminali će raditi ako iko uspe da ih donese u Iran", rekao je tada Mask.
Ni on ni SpaceX nisu odgovorili na upit za komentar za ovu priču, navodi Forbes.
Prilagođavanje terminala korisnicima u Iranu
U mesecima nakon protesta u septembru 2022. godine, Mehdi Jahjanedžad, aktivista iz Irana koji živi u Los Anđelesu, upotrebio je novac lokalnih neprofitnih udruženja i privatnih donatora za kupovinu oko stotinu Starlinkovih terminala. Poslao ih je aktivistima i drugim saveznicima blizu Irana, koji su pomogli da budu prokrijumčareni u zemlju.
Jahjanedžad je takođe zamolio SpaceX da poboljšaju terminale za korisnike u Iranu. Na osnovu njegovih saveta, kaže, kompanija je dodala sklopive držače. Zbog toga ih je lakše prenositi u rančevima. Tu su i odvojivi kablovi za eternet umesto onih koje u Iranu nije bilo moguće zameniti (iranska vlada žalila se UN agenciji za komunikacije u Ženevi u želji da se Starlink isključi. Nedavno su se takođe žalili da uopšte ne mogu da lociraju uređaje jer jedan terminal bez problema stane u ranac).
Mohamed je svestan rizika koji dolaze s novim pristupom internetu. Starlink terminali trebalo bi da budu postavljeni na otvorenom, s jasnim pogledom ka nebu. Ali, njegov se nalazi u kući, pored terase, prekriven crnom zavesom. “Još ne mogu da verujem komšijama”, objašnjava.
To znači da je veza mnogo sporija nego što bi trebalo da bude. Možda i na tek pola kapaciteta. Ali, za Mohameda se to svejedno isplati.
"Još je mnogo bolja od prethodnog interneta", kazao je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Trampova administracija opozvala više od 300.000 viza
21.10.2026.•
0
Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa opozvala je više od 300.000 američkih viza tokom njegovog drugog mandata, saopštio je danas Stejt department.
Uhapšen bivši guverner Centralne banke Mađarske i jedan od Orbanovih najbližih saradnika
21.10.2026.•
6
Mađarska policija uhapsila je bivšeg guvernera Centralne banke Mađarske, što je značajan korak u nastojanjima nove vlade da istraži navodne finansijske zloupotrebe tokom vladavine Viktora Orbana.
Predali se predsednik Torcide i još jedan navijač Hajduka, 13 i dalje u bekstvu
20.10.2026.•
2
Predsednik Kluba navijača Torcida Ante "Raba" Stipetić i Denis Šipić predali su se istražnom zatvoru Bilice u Splitu.
Državljani Srbije dobili saglasnost za glasanje u Bosni i Hercegovini
20.10.2026.•
7
Savet ministara Bosne i Hercegovine je na vanrednoj telefonskoj sednici odobrio da državljani Srbije koji borave u BiH glasaju na vanrednim poslaničkim izborima u nedelju, 25. oktobra.
Zlatar iz Tetova pokušao da prokrijumčari nakit u jastuku za putovanja
20.10.2026.•
0
Na graničnom prelazu Bogorodica zaplenjen je zlatni nakit vredan četiri miliona makedonskih denara (oko 65.000 evra) koji je vlasnik zlatare iz Tetova pokušao da prokrijumčari u putnom jastuku za vrat
Ustavni sud Češke: Prostitutke moraju da plaćaju porez
20.10.2026.•
4
Ustavni sud Češke posle nekoliko godina sudskih sporova presudio je da prostitutke moraju državi da plate porez na prihod pošto dobrovoljni seks za novac nije krivično delo kao podvođenje, tj. posredovanje u prostituciji
Stanovnici Alberte glasali protiv otcepljenja od Kanade
20.10.2026.•
4
Stanovnici kanadske provincije Alberte glasali su za ostanak u sastavu Kanade na prvom referendumu o otcepljenju u istoriji te provincije.
Nikad niži rejting Trampa
20.10.2026.•
4
Podrška američkom predsedniku Donaldu Trampu pala je na rekordno nizak nivo od svega 31 odsto.
Tramp ne odustaje: Novi Meksiko da promeni ime u Nova Amerika - to će mu povećati ugled i vrednost
20.10.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi savezna američka država Novi Meksiko trebalo da promeni ime u "Nova Amerika", ocenivši da bi takva promena povećala njen ugled i vrednost.
Florida izdala nalog za hapšenje Raula Kastra
20.10.2026.•
1
Glavni državni tužilac Floride Džejms Utmajer saopštio je da izdat nalog za hapšenje bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra.
Na zahtev Hrvatske: Crna Gora menja naziv bazena u Kotoru, predložen naziv "Petar II Petrović Njegoš"
20.10.2026.•
51
Ministarstvo sporta i mladih Crne Gore predložiće da gradski bazen u Kotoru, koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića, bude preimenovan u bazen "Petar II Petrović Njegoš", javlja RTCG.
Tramp pokrenuo istragu protiv Ričarda Grenela zbog zloupotreba i trgovine uticajem
20.10.2026.•
6
Ričard Grenel, jedan od najbližih savetnika predsednika SAD Donalda Trampa i nekadašnji njegov izaslanik za Kosovo, pod istragom je Bele kuće koju je naredio Tramp lično.
Polovina zatvorenika u Austriji nema njeno državljanstvo, najviše ih iz Srbije
20.10.2026.•
2
Više od polovine zatvorenika u Austriji nema austrijsko državljanstvo, a među njima najbrojniji su državljani Srbije.
Konaković: Poslaću kući osoblje srpske ambasade u BiH ako organizuju izbore bez dozvole
19.10.2026.•
5
Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković kaže da je obavestio vlasti u Beogradu da će, ako Srbija odluči da bez dozvole organizuje izbore na teritoriji BiH, sve iz Ambasade Srbije koji to budu radili poslati kući.
Rama policiji: Strpljenje s mladima, odlučno s onima koji pale
19.10.2026.•
3
Premijer Albanije Edi Rama ponovo je reagovao na nasilne incidente tokom protesta u Tirani i drugim gradovima proteklih sedam dana.
Sutra odluka da li će državljanima Srbije biti omogućeno da glasaju u BiH
19.10.2026.•
0
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (BiH) Staša Košarac (SNSD) objavio je da je na njegov zahtev za sutra zakazana vanredna telefonska sednica Saveta ministara BiH.
Svetski program za hranu smanjuje humanitarnu pomoć Gazi
19.10.2026.•
3
Jedan od glavnih snabdevača Pojasa Gaze humanitarnom pomoći u hrani, Svetski program za hranu, saopštio je da je zbog nedostatka finansijskih sredstava primoran da "drastično smanji pomoć" na toj teritoriji.
Alberta danas glasa da li će se odvojiti od Kanade
19.10.2026.•
11
Birači u kanadskoj pokrajini Alberta, bogatoj naftom, glasaće danas o pokretanju procesa za sticanje nezavisnosti.
Ministar policije Francuske ponudio ostavku usred masovnih protesta i nereda: Makron ga odbio
19.10.2026.•
1
Predsednik Francuske Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza.
VIDEO Više od 200 ljudi uhapšeno u neredima u Milanu: Većina privedenih maloletnici - danas zaseda vlada
19.10.2026.•
0
Više od 200 osoba, među kojima 80 odsto maloletnika, uhapšeno je u nedelju tokom drugog dana nereda u Milanu.
Ko koga blokira na putu ka EU i zašto?
19.10.2026.•
7
Pojedine članice Evropske unije sve češće koriste pravo veta u pristupnom procesu zemalja kandidata. Pritom se često radi o interesima unutrašnje politike.
Komentari 1
Mohamed
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar