Crno tržište starlink opreme i necenzurisanog interneta u Iranu: Moćno, skupo i cveta
Podzemna mreža krijumčarenja i aktivizma donela je hiljadama ljudi u Iranu necenzurisani internet. u samo dve godine nakon što je satelitska internet usluga SpaceX-a dobila zeleno svetlo Vašingtona,
Foto: Pixabay
Ovog novembra, Mohamed je stajao u uličici blizu svog stana u jednom gradu na jugu Irana i čekao. Ovaj 38-godišnji konsultant u građevini trebalo je da se sastane s prodavcem kojeg je pronašao na Telegramu.
Bio je spreman da plati 700 američkih dolara za komad protivzakonite tehnologije za koju se veruje da predstavlja pretnju režimu u Teheranu. Reč je o terminalu Starlinka koji bi mu omogućio besplatan, necenzurisani pristup internetu, piše Forbes.
Starlink je satelitska internet usluga koju je napravio SpaceX. Zabranjena je u Iranu, zemlji u kojoj vlada jedna od najvećih cenzura u pristupu internetu. Epl i Gugl prodavnice aplikacija, kao i aplikacije poput Instagrama ili Sleka, blokiraju vladini cenzori. Oni često hapse one koji na internetu pišu stvari koje se mogu protumačiti kao "anti-islamske" ili kritički nastrojene prema Islamskoj republici.
Upotreba Starlinka dramatično je porasla u poslednje dve godine, otkad je uslugu aktivirao milijarder i osnivač SpaceX-a Ilon Mask. Taj čin ohrabrio je krijumčare koji su počeli da unose terminale u Iran.
Pretnje kaznama i zatvorom nisu zaustavile crno tržište koje dodatno podstiče i sve snažniji aktivistički pokret kojim se ljudima želi omogućiti pristup internetu. Forbes saznaje kako oko 20.000 ljudi sada ima pristup brzom internetu kakav Iran ne može da cenzuriše, a kamoli da ugasi.
Pristupačan internet? Samo za one koji mogu da plate.
To je tek delić od ukupno 89 miliona ljudi, koliko živi u Iranu. Strašno visoke preprodajne cene znače da su terminali dostupni samo šačici privilegovanih. Cene se kreću od 700 do čak 2.000 dolara. U Americi je tipična maloprodajna cena 250 dolara. Toliko iznosi prosečna mesečna plata u Iranu.
Usluga Starlinka takođe zahteva i mesečnu naknadu od 70 dolara, a to – zbog američkih sankcija protiv iranskih banaka – zahteva komplikovan niz koraka koji uključuju kriptovalute i pripejd kreditne kartice. Uz to, korisnici plaćaju jednokratnu naknadu od 200 dolara kako bi uređaj aktivirali u zemlji različitoj od one u kojoj je kupljen.
Za one koji ovo mogu da priušte, a imaju i dobar želudac za rizike, razlozi za nabavku Starlinka kreću se od svakodnevnih do političkih. Forbes je razgovarao s nekoliko korisnika Starlinka u Iranu za koje necenzurisani internet znači i veću brzinu za videopozive i igre. Tu je i nesmetani pristup društvenim mrežama i sloboda da kažu šta god žele. Kao i bolji način da organizuju svoj otpor vladi.
Tehnološka revolucija
"Masovno usvajanje Starlinka u Iranu moglo bi biti tehnološka revolucija koju smo čekali u našoj borbi protiv digitalne represije režima", kaže Ahmad Ahmadian, izvršni direktor aktivističke grupe Holistic Resilience.
Grupa se nalazi u Los Anđelesu.
"Baš kao što je Radio Slobodna Evropa uspeo da sruši zid sovjetske propagande, Starlink bi mogao da uništi digitalnu gvozdenu zavesu Islamske republike”, navode oni.
Mohamedu, čije prezime Forbes nije objavio radi zaštite njegovog identiteta, Starlink će ubrzati obavljanje posla u sklopu kojeg mora da komunicira sa stranim klijentima iz Kanade. Spora veza u njegovoj zemlji šteti njegovom biznisu. Ponekad nije mogao da pristupi Dropbox-u klijenata kako bi im preneo poslovne datoteke i dokumente.
Nakon što je pronašao prodavca na NasNetu, kanalu na Telegramu na persijskom jeziku koji promoviše upotrebu Starlinka, i upoznao se s dostavljačem, za Forbes kaže kako je proces dobijanja terminala za njega bio jednostavan. “Poslao sam lokaciju dostavljaču i dobio terminal poput dostave pice”, kaže on.
Uz to što pomaže ljudima da dođu do Starlink terminala, NasNet takođe objavljuje snimke na Jutjubu koji sadrže detaljna uputstva za postavljanje i rešavanje tehničkih problema. Snimke izrađuje uglavnom jedna Iranka koja u Evropi živi već 10 godina. Želela je da ostane anonimna. Na snimcima se prikazuje s prekrivenim licem. Za Forbes kaže kako otvoreni, necenzurisani i brzi internet može promeniti život.
Starlink se u Iranu pojavio za vreme masovnih protesta
"Ideja neograničenog interneta mnogim građanima Irana deluje gotovo neverovatno. To je kao da žedna osoba usred pustinje odjednom pronađe bunar. Najpre ne veruje da je stvaran. Potom počne da pije koliko god može", kaže ona.
Starlink je u Iran došao 2022. godine. Građani su izašli na ulice kako bi protestovali zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini. Ona je uhapšena, pritvorena i navodno premlaćena u zatvoru zato što nije u dovoljnoj meri pokrila svoju kosu i udove. Kako bi ugušila masovne proteste, iranska vlada ugasila je internet. Tu taktiku često koristi za sprečavanje protesta.
Ti protesti podstakli su američko Ministarstvo finansija i Stejt dipartment da napravi izuzetak u sankcijama za usluge komunikacija. Tri dana kasnije, Mask je u Iranu uključio Starlink.
"Usluga zahteva korišćenje terminala u samoj zemlji. Verujem da vlada to neće podržati, ali terminali će raditi ako iko uspe da ih donese u Iran", rekao je tada Mask.
Ni on ni SpaceX nisu odgovorili na upit za komentar za ovu priču, navodi Forbes.
Prilagođavanje terminala korisnicima u Iranu
U mesecima nakon protesta u septembru 2022. godine, Mehdi Jahjanedžad, aktivista iz Irana koji živi u Los Anđelesu, upotrebio je novac lokalnih neprofitnih udruženja i privatnih donatora za kupovinu oko stotinu Starlinkovih terminala. Poslao ih je aktivistima i drugim saveznicima blizu Irana, koji su pomogli da budu prokrijumčareni u zemlju.
Jahjanedžad je takođe zamolio SpaceX da poboljšaju terminale za korisnike u Iranu. Na osnovu njegovih saveta, kaže, kompanija je dodala sklopive držače. Zbog toga ih je lakše prenositi u rančevima. Tu su i odvojivi kablovi za eternet umesto onih koje u Iranu nije bilo moguće zameniti (iranska vlada žalila se UN agenciji za komunikacije u Ženevi u želji da se Starlink isključi. Nedavno su se takođe žalili da uopšte ne mogu da lociraju uređaje jer jedan terminal bez problema stane u ranac).
Mohamed je svestan rizika koji dolaze s novim pristupom internetu. Starlink terminali trebalo bi da budu postavljeni na otvorenom, s jasnim pogledom ka nebu. Ali, njegov se nalazi u kući, pored terase, prekriven crnom zavesom. “Još ne mogu da verujem komšijama”, objašnjava.
To znači da je veza mnogo sporija nego što bi trebalo da bude. Možda i na tek pola kapaciteta. Ali, za Mohameda se to svejedno isplati.
"Još je mnogo bolja od prethodnog interneta", kazao je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Do sada potvrđeno skoro 500 slučajeva ebole u Centralnoj Africi
06.06.2026.•
0
Skoro 500 slučajeva infekcije virusom ebole do sada je potvrđeno u Centralnoj Africi, dok raste zabrinutost zbog potencijalnih razmera epidemije hemoragične groznice, saopštila je danas Svetska zdravstvena organizacija.
Putin se sastao sa bivšim kancelarom Nemačke Šrederom: "Razgovor u četiri oka"
06.06.2026.•
3
Predsednik Rusije Vladimir Putin sastao se sa bivšim kancelarom Nemačke Gerhardom Šrederom.
Požar na krovu stambenog kompleksa u izgradnji u Sarajevu
06.06.2026.•
0
U sarajevskom naselju Ložionička došlo je do požara na krovu stambenog kompleksa u izgradnji.
Otpušteni obaveštajci FBI koji su upozorili na katolički ekstremizam u SAD
06.06.2026.•
1
Nekoliko analitičara FBI-ja povezanih s formulisanjem internog obaveštajnog memoranduma iz 2023. godine koji upozorava na potencijalnu opasnost od katoličkih "nasilnih ekstremista" u SAD, otpušteno je u petak.
Novi napadi SAD i Irana
06.06.2026.•
0
Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran nastavili su jutros da razmenjuju napade, nekoliko dana nakon što su objavljene kontradiktorne poruke o statusu pregovora o prekidu vatre.
Turski brod napadnut kod Krima, jedna osoba poginula
06.06.2026.•
1
Turska obalska straža saopštila je da je jedan brod te zemlje napadnut i potonuo kod severne obale Crnog mora, kao i da je jedan mornar poginuo, a četvoro ljudi ranjeno.
Sud oborio Trampovu politiku prema imigrantima
06.06.2026.•
1
Američki federalni sudija blokirao je administraciju predsednika SAD Donalda Trampa u sprovođenju politike prema kojoj je imigrantima iz desetina zemalja otežano da dođu u SAD ili da u njoj ostanu.
Hiljade građana protestuju u Albaniji zbog projekta firme povezane sa Kušnerom
05.06.2026.•
2
Hiljade građana Albanije nastavile su danas proteste zbog plana izgradnje luksuznog turističkog kompleksa u blizini ekološki osetljive močvarne oblasti Vjosa-Narta.
Dvojica Rumuna osuđena za napad na novinara u Londonu, sumnja se na umešanost Irana
05.06.2026.•
0
Dva državljana Rumunije osuđena su danas u Londonu za napad na novinara televizije koja emituje vesti na persijskom jeziku, za koji tužioci tvrde da je izvršen na zahtev vlasti u Teheranu.
Putin odbio Zelenskog: "Sastanak nema svrhu"
05.06.2026.•
6
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je danas predlog predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog za direktne pregovore o okončanju rata i rekao da taj sastanak "nema svrhu".
Jedno dete poginulo, drugo teško povređeno u požaru u Banjaluci
05.06.2026.•
0
Jedno dete je poginulo, a jedno je teže povređeno u požaru koji je danas izbio u banjalučkom naselju Lauš.
Peter Mađar: Vlada će preispitati finansiranje projekata, uključujući prugu Beograd - Budimpešta
05.06.2026.•
19
Mađarski premijer Peter Mađar rekao je da je na jučerašnjem sastanku Vlada donela mnoge odluke koje se odnose na preispitivanje finansiranja različitih velikih projekata pokrenutih i završenih za vreme Viktora Orbana.
Na Samitu u Tivtu neće biti usvojena zajednička deklaracija: Razlike su velike
05.06.2026.•
18
Na Samitu "Evropska unija - Zapadni Balkan" koji se održava u Tivtu, neće biti usvojena zajednička deklaracija učesnika, iako je to bila praksa na pojedinim ranijim skupovima ovog tipa.
SAD uvele sankcije kubanskom predsedniku i članovima porodice Kastro
05.06.2026.•
0
Američke vlasti uvele su sankcije protiv kubanskog predsednika Migela Dijaz-Kanela i dvoje članova porodice Kastro, prenela je britanska agencija Rojters.
Ministarstvo odbrane Rumunije: Pomorski dron eksplodirao u luci Konstanca
05.06.2026.•
3
Pomorski dron eksplodirao je jutros u civilnoj luci Konstanca u Rumuniji.
Belgija razmatra prodaju kraljevskih dragulja da "zakrpi" rupu u budžetu
05.06.2026.•
4
Belgija traži način da zakrpi rupu u budžetu od oko sedam milijardi evra, a među više od 250 predloga našla se i prodaja kraljevskih dragulja.
Argentinu pogodio zemljotres jačine 5,1 stepen
05.06.2026.•
0
Argentinu je danas pogodio zemljotres jačine 5,1 stepen po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Merc i Makron u Tivtu pokreću inicijativu za postepeni prijem Zapadnog Balkana u EU
05.06.2026.•
20
Nemački kancelar Fridrih Merc i predsednik Francuske Emanuel Makron nameravaju da na samitu u Tivtu pokrenu novu inicijativu koja je ubrzati integraciju zapadnobalkanskih zemalja kandidata u EU.
U Tivtu danas samit EU - Zapadni Balkan: Glavna tema proširenje EU
05.06.2026.•
1
U Tivtu se danas održava samit lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana pod sloganom "Zajednički prosperitet i stabilnost EU i Zapadnog Balkana", a Srbiju na skupu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić.
Marko Rubio o Grenlandu: "Za sada" je to deo Danske, ali i važan element odbrane Zapada
04.06.2026.•
1
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je Grenland deo Danske "za sada", ali je istovremeno naglasio da Vašington ostaje aktivno uključen u razgovore o budućoj ulozi ovog ostrva.
Makron u Crnoj Gori: Potpisano nekoliko sporazuma i memoranduma
04.06.2026.•
5
Predstavnici Crne Gore i Francuske potpisali su više ugovora i memoranduma u prisustvu francuskog predsednika Emanuela Makrona i crnogorskog premijera Milojka Spajića.
Komentari 1
Mohamed
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar