
Crno tržište starlink opreme i necenzurisanog interneta u Iranu: Moćno, skupo i cveta
Podzemna mreža krijumčarenja i aktivizma donela je hiljadama ljudi u Iranu necenzurisani internet. u samo dve godine nakon što je satelitska internet usluga SpaceX-a dobila zeleno svetlo Vašingtona,

Foto: Pixabay
Ovog novembra, Mohamed je stajao u uličici blizu svog stana u jednom gradu na jugu Irana i čekao. Ovaj 38-godišnji konsultant u građevini trebalo je da se sastane s prodavcem kojeg je pronašao na Telegramu.
Bio je spreman da plati 700 američkih dolara za komad protivzakonite tehnologije za koju se veruje da predstavlja pretnju režimu u Teheranu. Reč je o terminalu Starlinka koji bi mu omogućio besplatan, necenzurisani pristup internetu, piše Forbes.
Starlink je satelitska internet usluga koju je napravio SpaceX. Zabranjena je u Iranu, zemlji u kojoj vlada jedna od najvećih cenzura u pristupu internetu. Epl i Gugl prodavnice aplikacija, kao i aplikacije poput Instagrama ili Sleka, blokiraju vladini cenzori. Oni često hapse one koji na internetu pišu stvari koje se mogu protumačiti kao "anti-islamske" ili kritički nastrojene prema Islamskoj republici.
Upotreba Starlinka dramatično je porasla u poslednje dve godine, otkad je uslugu aktivirao milijarder i osnivač SpaceX-a Ilon Mask. Taj čin ohrabrio je krijumčare koji su počeli da unose terminale u Iran.
Pretnje kaznama i zatvorom nisu zaustavile crno tržište koje dodatno podstiče i sve snažniji aktivistički pokret kojim se ljudima želi omogućiti pristup internetu. Forbes saznaje kako oko 20.000 ljudi sada ima pristup brzom internetu kakav Iran ne može da cenzuriše, a kamoli da ugasi.
Pristupačan internet? Samo za one koji mogu da plate.
To je tek delić od ukupno 89 miliona ljudi, koliko živi u Iranu. Strašno visoke preprodajne cene znače da su terminali dostupni samo šačici privilegovanih. Cene se kreću od 700 do čak 2.000 dolara. U Americi je tipična maloprodajna cena 250 dolara. Toliko iznosi prosečna mesečna plata u Iranu.
Usluga Starlinka takođe zahteva i mesečnu naknadu od 70 dolara, a to – zbog američkih sankcija protiv iranskih banaka – zahteva komplikovan niz koraka koji uključuju kriptovalute i pripejd kreditne kartice. Uz to, korisnici plaćaju jednokratnu naknadu od 200 dolara kako bi uređaj aktivirali u zemlji različitoj od one u kojoj je kupljen.
Za one koji ovo mogu da priušte, a imaju i dobar želudac za rizike, razlozi za nabavku Starlinka kreću se od svakodnevnih do političkih. Forbes je razgovarao s nekoliko korisnika Starlinka u Iranu za koje necenzurisani internet znači i veću brzinu za videopozive i igre. Tu je i nesmetani pristup društvenim mrežama i sloboda da kažu šta god žele. Kao i bolji način da organizuju svoj otpor vladi.
Tehnološka revolucija
"Masovno usvajanje Starlinka u Iranu moglo bi biti tehnološka revolucija koju smo čekali u našoj borbi protiv digitalne represije režima", kaže Ahmad Ahmadian, izvršni direktor aktivističke grupe Holistic Resilience.
Grupa se nalazi u Los Anđelesu.
"Baš kao što je Radio Slobodna Evropa uspeo da sruši zid sovjetske propagande, Starlink bi mogao da uništi digitalnu gvozdenu zavesu Islamske republike”, navode oni.
Mohamedu, čije prezime Forbes nije objavio radi zaštite njegovog identiteta, Starlink će ubrzati obavljanje posla u sklopu kojeg mora da komunicira sa stranim klijentima iz Kanade. Spora veza u njegovoj zemlji šteti njegovom biznisu. Ponekad nije mogao da pristupi Dropbox-u klijenata kako bi im preneo poslovne datoteke i dokumente.
Nakon što je pronašao prodavca na NasNetu, kanalu na Telegramu na persijskom jeziku koji promoviše upotrebu Starlinka, i upoznao se s dostavljačem, za Forbes kaže kako je proces dobijanja terminala za njega bio jednostavan. “Poslao sam lokaciju dostavljaču i dobio terminal poput dostave pice”, kaže on.
Uz to što pomaže ljudima da dođu do Starlink terminala, NasNet takođe objavljuje snimke na Jutjubu koji sadrže detaljna uputstva za postavljanje i rešavanje tehničkih problema. Snimke izrađuje uglavnom jedna Iranka koja u Evropi živi već 10 godina. Želela je da ostane anonimna. Na snimcima se prikazuje s prekrivenim licem. Za Forbes kaže kako otvoreni, necenzurisani i brzi internet može promeniti život.
Starlink se u Iranu pojavio za vreme masovnih protesta
"Ideja neograničenog interneta mnogim građanima Irana deluje gotovo neverovatno. To je kao da žedna osoba usred pustinje odjednom pronađe bunar. Najpre ne veruje da je stvaran. Potom počne da pije koliko god može", kaže ona.
Starlink je u Iran došao 2022. godine. Građani su izašli na ulice kako bi protestovali zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini. Ona je uhapšena, pritvorena i navodno premlaćena u zatvoru zato što nije u dovoljnoj meri pokrila svoju kosu i udove. Kako bi ugušila masovne proteste, iranska vlada ugasila je internet. Tu taktiku često koristi za sprečavanje protesta.
Ti protesti podstakli su američko Ministarstvo finansija i Stejt dipartment da napravi izuzetak u sankcijama za usluge komunikacija. Tri dana kasnije, Mask je u Iranu uključio Starlink.
"Usluga zahteva korišćenje terminala u samoj zemlji. Verujem da vlada to neće podržati, ali terminali će raditi ako iko uspe da ih donese u Iran", rekao je tada Mask.
Ni on ni SpaceX nisu odgovorili na upit za komentar za ovu priču, navodi Forbes.
Prilagođavanje terminala korisnicima u Iranu
U mesecima nakon protesta u septembru 2022. godine, Mehdi Jahjanedžad, aktivista iz Irana koji živi u Los Anđelesu, upotrebio je novac lokalnih neprofitnih udruženja i privatnih donatora za kupovinu oko stotinu Starlinkovih terminala. Poslao ih je aktivistima i drugim saveznicima blizu Irana, koji su pomogli da budu prokrijumčareni u zemlju.
Jahjanedžad je takođe zamolio SpaceX da poboljšaju terminale za korisnike u Iranu. Na osnovu njegovih saveta, kaže, kompanija je dodala sklopive držače. Zbog toga ih je lakše prenositi u rančevima. Tu su i odvojivi kablovi za eternet umesto onih koje u Iranu nije bilo moguće zameniti (iranska vlada žalila se UN agenciji za komunikacije u Ženevi u želji da se Starlink isključi. Nedavno su se takođe žalili da uopšte ne mogu da lociraju uređaje jer jedan terminal bez problema stane u ranac).
Mohamed je svestan rizika koji dolaze s novim pristupom internetu. Starlink terminali trebalo bi da budu postavljeni na otvorenom, s jasnim pogledom ka nebu. Ali, njegov se nalazi u kući, pored terase, prekriven crnom zavesom. “Još ne mogu da verujem komšijama”, objašnjava.
To znači da je veza mnogo sporija nego što bi trebalo da bude. Možda i na tek pola kapaciteta. Ali, za Mohameda se to svejedno isplati.
"Još je mnogo bolja od prethodnog interneta", kazao je on.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Žena se udavila u jezeru u Hamburgu dok je pokušavala da dohvati naočare koje su joj upale u vodu
02.09.2025.•
0
Žena je poginula u Hamburgu nakon što je pokušala da pronađe naočari koje su joj iz čamca pale u jezero Alster blizu pristaništa, rekla je policija.
Avion prinudno sleteo u Solun zbog agresivnog putnika
02.09.2025.•
0
Grčke vlasti uhapsile su neimenovanog 35-godišnjeg putnika zbog čijeg je agresivnog ponašanja u avionu kapetan morao prinudno da sleti u Solun.
Preminuo glumac Grejem Grin
02.09.2025.•
0
Kanadski glumac Grejem Grin preminuo je u 74. godini nakon duge bolesti, saopštio je njegov predstavnik za štampu Majkl Grin.
U Indoneziji 20 ljudi nestalo nakon nasilnih protesta
02.09.2025.•
1
Najmanje 20 ljudi se vodi kao nestalo posle nasilnih protesta koji potresaju Indoneziju od prošle nedelje, saopštila je lokalna organizacija za ljudska prava.
Belgija će priznati palestinsku državu na zasedanju Generalne skupštine UN
02.09.2025.•
1
Belgija će priznati palestinsku državu na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija tokom septembra, izjavio je belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo.
FOTO, VIDEO Početak školske godine u Ukrajini: Desetine hiljada dece nastavu ima pod zemljom
02.09.2025.•
0
Oko 17.000 dece u Harkovu, drugom po veličini gradu Ukrajine koji je česta meta ruskih napada, počelo je novu školsku godinu u školama koje su izgrađene pod zemljom, javlja Rojters.
Bivši premijer Češke metalnim predmetom udaren u glavu na mitingu, pa hospitalizovan
02.09.2025.•
0
Bivši premijer Češke Republike Andrej Babiš hospitalizovan je nakon što je udaren metalnim predmetom sa leđa u glavu tokom predizbornog mitina u gradu Dobra, prenosi Češka novinska agencija (ČTK).
Bivšem danskom ministru četiri meseca zatvora za dečiju pornografiju
02.09.2025.•
0
Bivši ministar u danskoj vladi Henrik Sas Larsen osuđen je na četiri meseca zatvora zbog posedovanja hiljada fotografija i snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Predsednik Poljske zatražio ratnu odštetu od Nemačke
02.09.2025.•
0
Predsednik Poljske Karol Navrocki zatražio je ratnu odštetu od Nemačke tokom jučerašnjeg obeležavanja godišnjice početka Drugog svetskog rata, tvrdeći da bi to postavilo nove temelje poljsko-nemačkih odnosa.
Iz Bele kuće procurio plan za "Rivijeru Gaze", usledile osude
02.09.2025.•
4
Plan koji kruži Belom kućom, a predviđa razvoj "Rivijere Gaze" kao niza futurističkih megagradova, izazvao je žestoke osude i ocene da se radi o suludom pokušaju prikrivanja etničkog čišćenja palestinskog stanovništva.
Ženu u Nigeriji živu zapalili zbog navodnog bogohuljenja
02.09.2025.•
0
Žena po imenu Amaje živa je spaljena u gradu Kasuvan-Garba na severu Nigerije nakon što je optužena da je uvredila proroka Muhameda, saopštila je tamošnja policija.
Ne odustaju: Flotila koja prevozi humanitarnu pomoć za Gazu ponovo isplovila iz Barselone
01.09.2025.•
0
Brodovi koji prevoze stotine aktivista i humanitarnu pomoć za Gazu, ponovo su isplovili danas oko 17.30 iz Barselone, nekoliko sati nakon što su bili primorani da se vrate u luku zbog jakog vetra.
Plenković: "Srbija je na ivici građanskog rata"
01.09.2025.•
32
Premijer Hrvatske Andrej Plenković upozorio je na strateškom forumu na Bledu na, kako je rekao, "surovu političku stvarnost" Zapadnog Balkana, istakavši da je "Srbija na ivici građanskog rata".
VIDEO: Suša u Iraku otkrila grobnice stare više od 2.000 godina
01.09.2025.•
0
Arheolozi su u Iraku, pogođenom sušom, otkrili 40 drevnih grobnica nakon što je nivo vode u najvećem rezervoaru u zemlji opao.
Humanitarna flotila za Pojas Gaze vratila se u Barselonu zbog vetra na Sredozemnom moru
01.09.2025.•
1
Jak vetar u Sredozemnom moru primorao je jedrilice i brodiće koji za Pojas Gaze prevoze humanitarnu pomoć i stotine pro-palestinskih aktivista, da se vrate u luku Barselone iz koje su krenuli u nedelju.
Severnoj Makedoniji osam miliona evra od Evropske unije
01.09.2025.•
3
Evropska komisija odobrila je isplatu osam miliona evra iz prve tranše za Severnu Makedoniju kroz Instrument za rast Zapadnog Balkana, saopštilo je danas u Skoplju Ministarstvo za evropska pitanja.
Avion Ursule fon der Lajen ostao bez GPS-a tokom leta, osumnjičena Rusija
01.09.2025.•
3
Avion kojim je ka Bugarskoj putovala predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pretrpeo je gubitak GPS navigacije upravo pri prilazu plovdivskom aerodromu.
VIDEO: Najmanje 800 mrtvih i 2.500 povređenih u jakom zemljotresu u Avganistanu
01.09.2025.•
0
Najmanje 800 osoba poginulo je, a više od 2.500 povređeno je u zemljotresu koji je pogodio istočni Avganistan, rekao je portparol talibanske vlade u toj zemlji.
FOTO: Kamiondžije u BiH blokirale carinske terminale i glavne puteve u znak protesta
01.09.2025.•
2
Nekoliko stotina autoprevoznika u Bosni i Hercegovini počelo je u jutros blokadu carinskih terminala i glavnih puteva za teretna vozila nezadovoljni administrativnim preprekama i visokim dažbinama.
Uhapšen osumnjičeni za ubistvo ukrajinskog političara
01.09.2025.•
0
Osumnjičeni za ubistvo bivšeg predsednika ukrajinske Vrhovne rade Andreja Parubija uhapšen je u nedelju u Hmeljnickoj oblasti, saopštio je ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko.
VIDEO Humanitarna flotila isplovila iz Španije: Cilj probijanje izraelske blokade Gaze
31.08.2025.•
1
Flotila jedrilica i brodića s hranom, vodom, lekovima i aktivistima isplovila je iz Barselone na putovanje Sredozemnim morem od 4.000 kilometara do Pojasa Gaze.
Komentari 1
Mohamed
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar