Spor oko vode u Nemačkoj zbog Ilona Maska

Brandenburg postaje sve suvlji. Istovremeno, industrijski projekti poput Tesle, Red Bula i planirane eksploatacije bakra troše velike količine vode. Postavlja se pitanje hoće li je u budućnosti biti dovoljno za privredu.
Spor oko vode u Nemačkoj zbog Ilona Maska
Foto: Pixabay
Za Petru Lizenfeld klimatske promene počinju doslovno pred kućnim pragom, piše Dojče vele. Ona već godinama posmatra kako nivo podzemnih voda u njenom rodnom Barutu opada.
 
Danas u bašti mora mnogo više da zaliva nego ranije, a neka od njenih omiljenih stabala u okolini potpuno su se osušila. I polja su, kaže, vidno suvlja nego nekada.
Istovremeno, dve kompanije žele da povećaju zahvatanje vode kako bi proširile proizvodnju pića.
 
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje: da li će vode biti dovoljno za sve?
Red Bul i voda iz Baruta
 
U gradiću Barutu, oko 60 kilometara južno od Berlina, još od devedesetih godina puni se mineralna voda. Početkom 2023. godine pogon su preuzeli Red Bul i austrijski proizvođač pića Rauh.
 
Te kompanije sada žele da prošire proizvodnju izgradnjom nove fabrike limenki i dodatnih postrojenja unutar zaštićenog vodnog područja.
 
Vodocrpilište u Barutu ima dozvolu da godišnje zahvata unapred određenu količinu podzemne vode. Od toga je već sada 92 odsto rezervisano za Red Bul i Rauh, dok preostalih osam odsto ostaje za snabdevanje pijaćom vodom oko 4.300 stanovnika.
 
Kompanije imaju pravo da godišnje koriste količinu vode dovoljnu za snabdevanje oko 57.000 ljudi. Koliko vode zaista troše nije javno poznato.
 
Nekadašnji gradonačelnik Peter Ilk, koji važi za jednog od glavnih zagovornika industrijskog razvoja regiona, ne vidi problem.
 
"Snabdevanje stanovništva uvek je imalo prioritet. Tako piše i u svim ugovorima", kaže Ilk.
 
Prema njegovom mišljenju, nije neobično što industrija troši znatno više vode od domaćinstava.
 
Stručnjaci traže nove studije
 
Hidrogeološkinja Irina Engelhart sa Tehničkog univerziteta u Berlinu situaciju vidi drugačije. Ona upozorava da se sadašnja vodna prava zasnivaju na studijama iz devedesetih godina. Od tada su se značajno promenili nivoi podzemnih voda, obnavljanje vodnih rezervi i način korišćenja zemljišta.
 
"Sa određenom zabrinutošću posmatram razvoj situacije sa vodama u Brandenburgu", kaže Engelhart. Prema njenim rečima, pokrajinske vlasti precenjuju količinu vode koja je zaista dostupna. Zajedno sa građanskim inicijativama traži izradu novih i nezavisnih studija.
 
Dodatne kritike izaziva činjenica da su vlasti delove dokumentacije o monitoringu podzemnih voda zatamnile. Zvanično objašnjenje je zaštita lokacija bunara iz kojih industrija crpi vodu.
 
Međutim, deo stanovnika sumnja da se time skrivaju i podaci o promenama nivoa podzemnih voda.
 
"Pitam se zašto ne može biti više transparentnosti ako je sve u redu", kaže Petra Lizenfeld, "Zašto javnost ne sme da zna?".
 
Nije poznato ni koliko tačno Red Bul i Rauh plaćaju pravo da dnevno crpe do sedam miliona litara podzemne vode.
 
Za istraživača suša Andreasa Marksa to predstavlja problem. "Voda je prema zakonu opšte dobro i ne može biti ničije vlasništvo. Zato bi sve odluke i ugovori morali da budu javno dostupni", smatra on.
 
Brandenburg postaje sve suvlji
 
Da li Brandenburg ostaje bez vode? Prema mišljenju stručnjaka, još ne.
 
"Nemačka, pa i Brandenburg, i dalje su područja bogata vodom", kaže Marks, koji vodi "Monitor suše" pri Helmholcovom centru za istraživanje životne sredine.
 
Problem nije trajna nestašica, već sve češći višegodišnji sušni periodi.
 
Od velikih suša koje su počele 2018. godine podzemne vode na mnogim područjima više ne uspevaju da se dovoljno obnove. Više temperature i pojačano isparavanje dodatno pogoršavaju situaciju.
 
"Sistem se menja", upozorava Engelhart. "Postoje područja u kojima je nivo podzemnih voda za poslednjih 20 godina pao i do dva metra".
 
To je posebno ozbiljno jer se čak 95 odsto pijaće vode u Brandenburgu dobija upravo iz podzemnih izvora.
 
Posledice su vidljive i na jezerima. Hajke Kristof, koja više od tri decenije živi pored Malog Kolpinskog jezera, kaže da danas nedostaje i do metar i po vode.
 
"I kada se vidi vodena površina, često ima samo 20 do 30 centimetara vode", kaže ona.
 
Koliko vode traži zelena tranzicija?
 
Samo nekoliko kilometara istočno nalazi se Teslina "gigafabrika" u Grinhajdeu. Ta fabrika električnih automobila ima dozvolu da godišnje koristi do 1,4 miliona kubnih metara vode. Istovremeno planira povećanje proizvodnje na čak 7.500 vozila nedeljno.
 
Mnogi stanovnici pitaju se zašto se građani godinama pozivaju na štednju vode, dok industrijski projekti nastavljaju da rastu.
 
"Mnoge škole i vrtići nisu mogli da budu izgrađeni, jer nije bilo dovoljno vode", kaže stanovnica Manu Hojer.
 
Marks objašnjava da ograničenja najčešće pogađaju upravo građane.
 
"Privatne korisnike najlakše je ograničiti. Industrija se mnogo ređe suočava sa restrikcijama jer je teško proceniti ekonomske posledice takvih odluka".
 
Bakar za energetsku tranziciju – ali uz rizike
 
Dodatni izazovi mogli bi da se pojave kod Špremberga, gde je planirano otvaranje rudnika bakra na dubini do 1.200 metara.
 
Bakar je ključna sirovina za elektroenergetsku mrežu, električne automobile i obnovljive izvore energije.
 
Geotehničar Mihael Fajfer upozorava da voda iz rudnika sadrži velike količine soli i sumpora.
 
"Postrojenje za prečišćavanje koje je trenutno planirano ni približno nije dovoljno za posao koji bi trebalo da obavi", kaže Fajfer.
 
Prečišćena voda trebalo bi da se ispušta u reku Šprevu, koja potom teče prema Berlinu. Ta reka je već opterećena posledicama dugogodišnje eksploatacije lignita.
 
Sa gašenjem uglja do 2038. godine situacija bi mogla dodatno da se pogorša.
 
Stručnjaci procenjuju da bi tokom sušnih leta Špreva mogla da nosi svega četvrtinu današnje količine vode.
 
Trka za vodnim resursima
 
Rudarstvo, industrija i klimatske promene sve više povećavaju pritisak na vodne resurse Brandenburga.
 
Jedno od mogućih rešenja je veštačko obnavljanje podzemnih voda. Ideja je da se višak vode iz kišnih perioda skladišti pod zemljom i koristi tokom suša.
 
Irina Engelhart istražuje gde bi takav sistem mogao da funkcioniše, prenosi Dojče vele.
 
"Postoje oblasti u Brandenburgu, uključujući i područje oko Tesle, gde bi veštačka obnova podzemnih voda mogla da pokrije gotovo celokupne potrebe za pijaćom vodom", kaže ona.
 
Ali za to je, pre svega, potrebna dovoljna količina vode.
 
Za istraživača suša Andreasa Marksa ključno pitanje glasi: kako u dugotrajnim sušnim periodima raspodeliti vodu između stanovništva, poljoprivrede, prirode i industrije?
 
Nemačka za sada nema jasan odgovor. Čak ni pojam „suša“ još nije definisan u Zakonu o vodnom gazdovanju.
 
Zato se Brandenburg suočava sa izazovom koji postaje sve važniji širom sveta: kako u vremenu klimatskih promena upravljati sve vrednijim resursom kao što je voda.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet