Podela imovine SFRJ: Dokle se stiglo, kada će kraj i šta je Srbija do sada dobila?

Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, zaključen u Beču 2001. godine, stupio je na snagu tri godine kasnije potpisom i poslednje zemlje sukcesora, Hrvatske.
Podela imovine SFRJ: Dokle se stiglo, kada će kraj i šta je Srbija do sada dobila?
Foto: 021.rs
Sedam aneksa o podeli imovine potpisale su tadašnja SRJ, u čijem su sastavu bile Srbija i Crna Gora, zatim Hrvatska, Slovenija, Makedonija i BiH. 
Javnosti je najzanimljiviji Aneks B, odnosno lista diplomatsko-konzularne imovine bivše Jugoslavije. Dokle se stiglo sa podelom 123 nepokretnosti, posle dve decenije od potpisivanja Sporazuma o sukcesiji?
Rezidencije, ambasade i stanove u diplomatskim kvartovima širom sveta trebalo je po raspadu Jugoslavije podeliti među nekadašnjim republikama.
 
Taj posao dodeljen je Mešovitom komitetu za raspodelu diplomatsko-konzularne imovine, definisana je kvota za svaku zemlju sukcesora, pa je tako Bosna i Hercegovina dobila 15 odsto, Severna Makedonija osam procenata, a Slovenija 14 odsto nepokretnosti. Pripala joj je, pored ostalog, i zgrada ambasade u Americi.
 
"Ostalo je još nekoliko objekata, ovde imamo tri kategorije. Jedno je objekat u Moskvi, kompleks koji je tako velik da je teško naći rešenje za to. Taj objekat za sada koristi Republika Srbija ali nije u interesu Srbije da ima taj objekat u svom vlasništvu nego da se sad nađe neko rešenje da se podeli. Imate drugi kompleks, to su stanovi vojnih izaslanika, odnosno vojnih atašea koji treba da se rešavaju u okviru priloga B", objašnjava za RTS ambasador Slovenije u Srbiji Damjan Bergant.
 
Prema sporazumu, Hrvatskoj je pripala gotovo četvrtina diplomatskih predstavništava, i to ambasade, između ostalih, u Parizu, Beču, Hagu, Lisabonu, Novom Zelandu i deo zgrade u Briselu.
 
"Hrvatska je došla u posed nekoliko rezidencija u Helsinkiju, Oslu, Stokhlomu, Madridu, Kartumu. Dobili smo i dve zgrade generalnih konzulata Jugoslavije u Čileu i Torontu. Hrvatska je ostala pri svom stavu da se što pre sastane to zajedničko povereništvo, ta komisija", navodi ambasador Hrvatske u Srbiji Hidajet Biščević.
 
Srbiji, kojoj je pripalo nepunih 40 odsto nepokretnosti, do sada je dodeljeno 40 nekretnina u 25 država.
 
"Kada je reč o raspodeli diplomatske imovine, svima je u interesu da se taj proces što brže okonča. Međutim, brojni su problemi kada je reč o raspodeli diplomatske imovine zbog toga što je ponekad potrebno uraditi i odgovarajuće procene i pronaći odgovarajuću dokumentaciju, pristupiti odgovarajućim zemljišnim knjigama. Ono što je preostalo da se raspodeli to je 16 objekata u 11 država od čega je najznačajniji objekat u Moskvi oko koga će, pretpostavljam, biti i najteži pregovori", kaže prof. dr Aleksandar V. Gajić, glavni pravni savetnik u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije.
Bivše jugoslovenske republike četiri puta su delile imovinu, i to 2006. i 2012. rezolucijama u Zagrebu, kada je podeljeno 29 objekata. Zatim je 2019. u Beogradu podeljeno šest nepokretnosti, a tri godine kasnije, u Sarajevu, odlučeno je kome će pripasti još pet nekretnina. 
 
Sve zemlje, nastale raspadom SFRJ, odlučne su da imovinu podele do poslednjeg kvadratnog metra i dolara.
 
Sledeći sastanak Mešovitog komiteta za raspodelu diplomatske i konzularne imovine najavljen je za kraj godine u Zagrebu, a svih pet sukcesora procenjuje da bi tačka na taj posao konačno mogla da bude stavljena u sledeće dve godine.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

sfrj
  • Maroder

    26.06.2023 10:53
    veliki posao
    Veliki je to posao SFRJ je imala imovinu sirom sveta..32 godine posle nestanka zemlje jos se njena imovina popisuje i deli..Za Srbiju ce biti mnogo efikasnije - 30 radnih dana...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

AMSS upozorava na poledicu na putu

Poledica se, zbog niskih temperatura, zadržava na putevima, na pojedinim deonicama moguć je tanak, slabo vidljiv ledeni sloj pa se vozači pozivaju da voze oprezno.