Šta će Srbiji doneti Makronova poseta: "Ne smemo da ostanemo bez struje"
Predsednik Francuske Emanuel Makron dolazi u dvodnevnu posetu Srbiji, 29. i 30. avgusta.
Foto: 021.rs
Među ostalim važnim temama ove posete, na visokom mestu se kotiraju razgovori o električnoj energiji, koja dolazi u žižu interesovanja kako javnosti, tako i politike, prenosi Euronews Srbija.
"Trudimo se da pronađemo rešenje da za sedam, osam ili 10 godina ne budemo zemlja bez električne energije. Mnoge će zemlje imati probleme sa električnom energijom", rekao je predsednik Vučić u najavi posete predsednika Francuske Makrona Beogradu.
Među ostalim sporazumima do kojih su kroz pregovore i prethodni rad stigli Beograd i Pariz, biće, prema rečima predsednika Vučića, potpisan i onaj sa francuskom elektrokompanijom, a koji će se ticati konkretne saradnje na ovom polju.
Predmet razgovora u okviru teme o električnoj energiji će biti i nuklearna energija, u čijoj je primeni u energetskom sektoru Francuska apsolutni šampion na tlu Evrope, s obzirom na to da četiri petine ukupne godišnje potrošnje električne energije zadovoljava upravo energijom iz nuklearnih reaktora.
Univerziteti i kadrovi su ključ razvoja nuklearne energije Francuske
Međutim, da bi došla do trenutnih kapaciteta koje poseduje, Francuska je prošla trnovit put od ulaganja u izgradnju elektrana, ali pre svega razvoj tehnologije i najvažnije, do školovanja i stručnog usavršavanja kadrova koji rukovode neverovatnim sistemom, u kojem trenutno radi čak 58 nuklearnih reaktora, koji daju 63.236 megavata električne energije godišnje.
Kako to obično biva u tranzicionim društvima, lokalno protivljenje nuklearnoj energiji, kako ga je nazvao Vučić, nakon Černobiljske katastrofe, koja je uzrokovala i populistički potez poslednje jugoslovenske Vlade Ante Markovića, koja je zabranila razvoj nuklearne energije u mirnodopske svrhe, samim tim i gradnju nuklearnih elektrana, dovelo je do potpunog uništenja srpskih potencijala na polju razvoja kadrova sposobnih da samostalno grade nuklearne kapacitete i njima upravljaju.
O ovome je nedavno govorio i premijer Miloš Vučević, kada je kao predsednik Vlade rukovodio potpisivanjem Memoranduma o razumevanju u oblasti primene razvoja nuklearne energije u Srbiji, između pet ministarstava i 20 naučno-akademskih institucija i instituta.
On je tada rekao da se ovim aktom ispravlja "greška učinjena 80-ih godina prošlog veka", ali i da će "pitanje kadrova u ovoj oblasti biti izazovno, na čemu će raditi Ministarstvo prosvete".
Ispravnost stava premijera Vučevića da, uprkos želji države da kroz sve dostupne kapacitete uključujući i nuklearnu energiju, postigne energetsku nezavisnost i zadovolji potrebe ekonomije i društva koje se razvija, postoji ozbiljan nedostatak kadrova u ovoj oblasti, bez kojih nije moguće postići uspeh na ovom polju, pokazuju i podaci iz Francuske.
Naime, prema podacima renomiranog sajta "EduRank" u vodećoj zemlji Evropske unije radi čak 31 Univerzitet sa odeljenjem Nuklearnog inženjerstva i svi se nalaze među najboljih 1.000 Univerziteta na svetu. S druge strane, čak 34 francuska Univerziteta sa odeljenjem Nuklearne fizike su na spisku 1.000 najboljih Univerziteta sveta, a ukupno ih je u ovoj zemlji čak 89, što pokazuje koliko Francuska ozbiljno shvata pitanje nuklearne energije u energetici i ekonomiji.
Tankosić: Moramo nastaviti tamo gde smo stali 1985. godine
Među 20 institucija potpisnica Memoranduma o razumevanju su i Institut za nuklearne nauke Vinča, JP "Nuklearni objekti Srbije", Uprava za radijacionu i nuklearnu bezbednost i bezbednost Srbije, te Srpsko nuklearno društvo.
Međutim, nedostatak nuklearnih inženjera upravo uslovljava brzu reakciju s obzirom na važnost prisustva stručnog kadra kada je u pitanju razvoj nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Prema oceni nekih analitičara, Odsek tehničke fizike na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu je sistematski i svesno degradiran i na kraju ukinut, a osnovan je još 1955. godine i na njemu su školovani i usavršavani kadrovi koji su Institutu za nuklearne nauke "Vinča" dali nemerljiv doprinos u procesu razvoja jugoslovenskog nuklearnog programa, koji je osnovan 1948. godine, a prekinut 20 godina kasnije.
Ipak, potpisivanju Memoranduma je prisustvovao i Đurica Tankosić, međunarodni ekspert u oblasti nuklearne energetike, koji je učestvovao u izgradnji brojnih nuklearnih elektrana po svetu, a koji je rekao da će čitav proces za puštanje u pogon nuklearne energije trajati 14 godina, čiji je Memorandum prvi korak.
Tankosić je u razgovoru za RTS istakao i to da su još osamdesetih godina urađeni parametri potrebni za sprovođenje projekta izradnje nuklearne elektrane.
"Treba doraditi te stvari. Ljudi koji su na njima radili su mojih godina, potrebni su nam novi kadrovi, a oni će doći kada im se pokaže perspektiva da će taj program zaista proći", rekao je Tankosić dodajući da je za to potrebno i da mediji pravilno obrađuju ovu temu.
Kada je reč o ljudskim kapacitetima, Tankosić je naglasio i to da za razliku od zemalja poput Egipta, Bangladeša i Jordana, koje već razvijaju nuklearne programe, Srbija ima veći tehnološki i resursni potencijal, jer je tadašnja zemlja još osamdesetih godina prošloga veka imala ambicije da gradi nuklearna postrojenja za proizvodnju električne energije i da je potrebno nastaviti tamo gde smo stali 1985. godine.
Da će proces školovanja kvalitetnih i stručnih kadrova biti izazovan i sadržajan, svedoči i ministarka Đedović Handanovič.
"Svesni smo da je ovo dug proces, koji traje najmanje 10 do 15 godina i važno je da svaki korak sprovedemo efikasno, kvalitetno i odgovorno, u čemu će nam biti veoma važna podrška Međunarodne agencije za atomsku energiju", rekla je ministarka rudarstva i energetike.
Evropski podaci i svetske aspiracije o upotrebi nuklearne energije govore da je Srbija na dobrom putu
Na početku tog procesa, pored "skidanja moratorijuma na nuklearke" kako se popularno opisuje odluka da se predlože Izmene zakona o energetici iz 1989. godine, Srbija je donela i druge dokumente koji omogućavaju upotrebu nuklearne energije.
"Mogućnost korišćenja nuklearne energije sagledali smo kroz usvojeni Nacionalni integrisani plan za energetiku i klimu, koji kroz varijacije jednog od scenarija predviđa uvođenje nuklearne energije nakon 2040. godine, a u procesu javnih konsultacija je i nova Strategija razvoja energetike, koja takođe razmatra opciju nuklearne energije", rekla je Đedović Handanović.
S druge strane, prilikom potpisivanja Memoranduma, Sandra Dokić, državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine, rekla je da je korišćenje nuklearne energije značajno u kontekstu klimatskih politika Evropske unije koja je potpisivanjem Zelenog dogovora postavila cilj da do 2050. godine dostigne klimatsku neutralnost.
On je istakla da se u Evropi 26 odsto električne energije proizvodi iz nuklearnih elektrana i da Poljska, visoko zavisna od uglja kao i Srbija, planira izgradnju šest nuklearnih reaktora, a da neke susedne zemlje poput Rumunije, proširuju svoje nuklearne kapacitete, preneo je "Balkan green energy news".
Da je nuklearna energija i njeni benefiti "vruća tema" u svetskim tokovima, te da se na nju u procesu dekarbonizacije i prelaska na alternativne izvore energije ozbiljno računa, pokazuju i zaključci UN-ovog COP28,
Naime, na konferenciji UN o klimatskim promenama, COP28, prošlog decembra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, šefovi država i drugi najviši zvaničnici iz 22 zemlje sastavili su Deklaraciju o utrostručavanju nuklearne energije najkasnije 2050. godine, preneo je "Balkan green energy news".
Ta tehnologija može da doprinese dekarbonizaciji daljinskog grejanja, desalinizaciji, industrijskim procesima i proizvodnji vodonika, saopštila je IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) pred svečanost potpisivanja na samitu COP28.
Naime, na konferenciji UN o klimatskim promenama, COP28, prošlog decembra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, šefovi država i drugi najviši zvaničnici iz 22 zemlje sastavili su Deklaraciju o utrostručavanju nuklearne energije najkasnije 2050. godine, preneo je "Balkan green energy news".
Ta tehnologija može da doprinese dekarbonizaciji daljinskog grejanja, desalinizaciji, industrijskim procesima i proizvodnji vodonika, saopštila je IAEA (Međunarodna agencija za atomsku energiju) pred svečanost potpisivanja na samitu COP28.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
UŽIVO Izbori u 10 mesta: U Kuli do 14h glasalo više od polovine birača, uhapšen posmatrač "Kreni-promeni"
29.03.2026.•
10
Danas se u deset mesta u Srbiji održavaju izbori na kojima ukupno 247.985 građana ima pravo glasa.
Pokret "Kreni-promeni": Naš posmatrač u Aranđelovcu uhapšen zbog lažnih optužbi
29.03.2026.•
0
Policija je u Aranđelovcu uhapsila člana posmatračke misije pokreta "Kreni-promeni" Ivana Filipovića nakon što su ga pojedini tabloidi optužili da je napao aktivistkinje SNS.
Programski direktor Crte: Policajac u Boru pretio da će upotrebiti oružje, batinaši rekli da ih je baš briga
29.03.2026.•
1
Programski direktor organizacije Crta Raša Nedeljkov svedočio je masovnoj tuči u Boru, kada je intervenisala i policija.
Novinar priveden u Boru iako je imao oznaku "press"
29.03.2026.•
2
Novinar Ivan Bjelić priveden je danas u Boru tokom praćenja lokalnih izbora u tom gradu.
VIDEO: Tuča više desetina ljudi kod prostorija SNS i PIO fonda u Boru, intervenisala i policija
29.03.2026.•
20
Više desetina ljudi potuklo se u Boru, u blizini prostorija Srpske napredne stranke i PIO fonda.
Posmatrači zabeležili brojne nepravilnosti: Slikanje i iznošenje listića, paralelni spiskovi, dovoženje birača
29.03.2026.•
5
Pokret "Kreni-promeni", koji ima posmatrače na lokalnim izborima koji se danas, 29. marta održavaju u 10 mesta, objavio je prvi izveštaj dosadašnjih nepravilnosti.
VIDEO Studenti u blokadi tvrde da su njihove kolege pretučene u Boru i Orašcu
29.03.2026.•
1
Studenti su saopštili da je njihov kolega pretučen ispred jednog biračkog mesta u Boru.
Ministar Stanković: U nekim neohlađenim glavama tinja ideja da se može ponovo krenuti u blokade
29.03.2026.•
15
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković rekao je da je tragedija na Filozofskom fakultetu, kada je poginula studentkinja, "poslednja opomena da se uvede režim normalnog funkcionisanja visokoškolskih ustanova".
Vojska Srbije traži doktore medicine: Prima se 16 kandidata na određeno radi specijalizacije
29.03.2026.•
2
Univerzitet odbrane Ministarstva odbrane pozvao je sve zainteresovane diplomirane doktore medicine da se do 8. aprila prijave za upis u Evidenciju lica zainteresovanih za zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu i Vojsci.
Posmatračima izbora u Bajinoj Bašti izbušene gume
29.03.2026.•
7
Na šest automobila različitih posmatračkih misija na izborima u Bajinoj Bašti tokom noći izbušene su gume.
Od srede na obilaznici oko Beograda počinje naplata putarine za kamione, obavezan TAG uređaj
29.03.2026.•
3
Putarina za vozila IV kategorije, odnosno teška teretna vozila naplaćivaće se od 1. aprila na delu obilaznice oko Beograda.
Objavljen cenovnik odstrela divljači u Srbiji: Nešto košta samo jedan dinar, a nešto je i besplatno
29.03.2026.•
18
Cene odstrela lovostajem zaštićenih vrsta divljači u lovnoj sezoni 2026/2027. od 4. aprila biće od jednog do 150.000 dinara koliko će koštati odstrel svih kategorija divokoze i mužjaka običnog jelena.
Počelo letnje računanje vremena
29.03.2026.•
3
Letnje računanje vremena počelo je protekle noći, u nedelju, 29. marta, u dva sata, tako što je kazaljka na satu pomerena za jedan čas unapred.
Apostolović umesto Starovića glavni za pregovore Srbije sa EU
29.03.2026.•
0
Vlada Srbije imenovala je šefa Misije Srbije pri Evropskoj uniji ambasadora Danijela Apostolovića za glavnog pregovarača u pregovorima o pristupanju Srbije EU, objavljeno je u Službenom glasniku.
Univerzitet u Beogradu: Vlast i tabloidi smrt studentkinje koriste za hajku na akademsku zajednicu
29.03.2026.•
1
Rektorski kolegijum i dekani fakulteta Univerziteta u Beogradu osudili su to što su pojedini tabloidni mediji i predstavnici vlasti smrt studentkinje Filozofskog fakulteta pretvorili u povod za besomučnu hajku.
FOTO: Objavljene slike vozova "soko" u Budimpešti, putnički saobraćaj na pruzi do Beograda u aprilu
29.03.2026.•
15
Prva dva motorna voza "soko" namenjena za saobraćaj na brzoj pruzi Beograd - Budimpešta stigla su u Mađarsku i u toku je njihova priprema za saobraćaj na novoizgrađenoj železničkoj pruzi.
Gašić: Obezbeđeno 90 odsto uslova za obavezni vojni rok, startuje krajem godine ili na proleće
29.03.2026.•
25
Vraćanje obaveznog vojnog roka u Srbiji moglo bi da počne već krajem godine ili na proleće, ali konačna odluka zavisi od šireg bezbednosnog i geopolitičkog konteksta, izjavio je ministar odbrane Bratislav Gašić.
Lančana reakcija zbog povećanja cena goriva: "Neminovna i druga poskupljenja, u pitanju su nedelje"
29.03.2026.•
2
Iako cene goriva još nisu dramatično porasle, ekonomski stručnjaci upozoravaju da će dugotrajniji rast cena nafte neminovno pokrenuti lanac poskupljenja u Srbiji - od transporta do hrane.
Zečević: Ako već ne mogu da nas prime odmah u EU, bar bi trebalo da nas čvršće integrišu
28.03.2026.•
11
Evropska unija, koja je decenijama insistirala na čvrstim i nepromenljivim kriterijumima za proširenje, sada šalje signale da je spremna na preispitivanje sopstvenih pravila.
Meštani sela u opštini Mali Zvornik od prošle noći nemaju struje: Održali blokadu puta, nastavak sutra
28.03.2026.•
0
Sela na teritoriji opštine Mali Zvornik, Radalj i Borina, od prošle noći nemaju struju rekao je odbornik Nove Demokratske stranke Srbije Ljubisav Krsmanović.
Komentari 38
Đole
Miloš
maslala!
Nego, gde ce da se gradi nuklearka? Jel' u okolini Beocina? I da li se moze pokvarena nuklearka koristiti kao izvor zracenja u lecenju raka pluca?
Pitam za druga!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar