Srpski akademik sa Stenfordove liste o tome kako Srbija tretira uspešne naučnike: "Nikako"

Na ovogodišnjoj rang listi dva odsto najuticajnijih naučnika na svetu Univerziteta Stenford našlo se više od 80 naučnika iz Srbije.
Srpski akademik sa Stenfordove liste o tome kako Srbija tretira uspešne naučnike: "Nikako"
Foto: Pixabay
Jedan od njih je i akademik Dušan Teodorović, koji je ocenio da je to rezultat talenta, vrednoće, entuzijazma i poštenog rada pojedinaca, a ne bilo kakve osmišljene državne politike.
 
"Kao što u sportu neko bljesne, pa imamo neke lepe rezultate, ali to nije napravila država, nego je to pojedinačni napor. Ti ljudi koji se ozbiljno bave naukom i imaju svetske rezultate, oni to rade i pod Hitlerom i pod Staljinom i pod svakim režimom. To su takvi ljudi", ocenio je u Teodorović u izjavi za FoNet.
Penzionisani profesor Univerziteta u Beogradu napominje kako bi Srbija imala još više predstavnika na prestižnoj Stenfordovoj listi, da najbolji studenti niu otišli u inostranstvo.
 
"Oni sada doprinose nekim drugim sredinama i univerzitetima. Čak i da se vrate - njih niko ne bi primio. Ovde je situacija da niko nikome ne treba. Mislim da bi oni samo bili balast za ovaj režim i vlast", rekao je Teodorović.
Na pitanje kako se država ponaša prema tako vrednim naučnicima, Teodorović kratko odgovara - nikako.
 
"U svetu Stenfordova lista ima uticaja na promociju pojedinca, na njegovo unapeređenje, dobijanje novca za istraživačke projekte. U svetu je uvažena, a ovde je samo čast pojedincu koji se našao na taj listi. To se naše države ne tiče posebno", ocenio je Teodorović.
 
Univerzitet u Beeogradu saopštio je da su najbolje plasirani naučnici sa ove liste koji trenutno rade na Univerzitetu u Beogradu profesor Dragan Pamučar sa Fakulteta organizacionih nauka, doktor Miroslav Dramićanin sa Instituta za nuklearne nauke Vinča i profesorka Gordana Ćirić Marjanović sa Fakulteta za fizičku hemiju.
 
Stenfordova lista najboljih dva odsto naučnika je rangiranje koje identifikuje naučnike koji su najbolje citirani u svojim oblastima. Zasnovana je na analizi uticaja citata u više naučnih oblasti i podoblasti koristeći podatke iz Scopus neutralne baze sažetaka i citata, koju vode nezavisni stručnjaci i priznati lideri u svojim oblastima.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Чудно и није

    16.10.2024 00:21
    Шта је наука
    Веома поштујем науку и за мене су наукчници прави светитељи а не они црквени који се доказују изгладивањем, или већ чиме. Научници дају напредак животу својим изумима и открићима, али га почесто својим открићима и уништавају, наравно не својом вољом. Али шта се може сматрати науком то никад није објашњено и ко су прави наукчници? За мене је научник и онај сељак на планини који стално изучава како најбоље да узгоји свој кромпир, или било који локални истраживач, али се они не узимају у научнике, већ узимају школовани који се баве темељним истраживањима, и све је ово логично. Али без доброг кромпира нема ни добре фундаменталне науке јер ће научник остати гладан и неће моћи да ради. Научник који се бави политиком је ипак само политичар. А то што вас држава никако не третира то је можда и добро јер да вас третира могли бисте проћи ко бубашвабе и бубаруси - па је зато самосталан усамљенички рад најлепши и најсигурнији у свакој науци. Много је школованих а мало Института, па се и крофне могу пећи, а Мендељејев је продавао дрвене клупице које је сам правио да би преживео.
  • Yip Man

    15.10.2024 12:06
    w/c nesekiraj se ti puno o temi koju ne razumes. Bilo kakvo naucno i akademsko zvanje je za tebe nedostizno. Zato botujes po internetu.
  • Tradicionalno

    15.10.2024 10:41
    je da je kod srba veci strah od pametnog čoveka nego od rata. Sva najveca srpska istorijska imena su živela, radila i stvarala van srbije. Kako tada, tako i sada.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Momčilo Perišić pušten na slobodu

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić pušten je na slobodu nakon što je odslužio više od dve trećine četvorogodišnje zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen zbog špijunaže.