Paravojni kampovi u Srbiji: "Bilo ih je i ranije, BIA i MUP sada morali da reaguju pritisnuti iz inostranstva"
Krajem septembra uhapšeno je nekoliko pripadnika dve organizovane grupe koji su se u paravojnim kampovima u Srbiji obučavali za delovanje na destabilizaciji situacije u Moldaviji, Francuskoj i Nemačkoj.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Zvaničnici u ovim državama navode da postoje opravdane sumnje da iza svega stoje ruske službe bezbednosti.
MUP je 26. septembra saopštio da su, u saradnji sa BIA i nadležnim tužilaštvima, uhapsili dvojicu muškaraca osumnjičenih da su organizovali borbeno-taktičke obuke za državljane Moldavije i Rumunije, koje su, kako se sumnja, za cilj imale obučavanje za efikasnije pružanje fizičkog otpora policajcima Moldavije u slučaju nereda tokom izbornog dana u toj zemlji.
Tri dana nakon ovog hapšenja, usledilo je još jedno. Tada je BIA, u zajedničkoj akciji sa Policijskom upravom u Smederevu, uhapsila u Velikoj Plani grupu, koja je, kako se sumnja, na teritoriji Srbije obučavana za vršenje krivičnih dela rasna i druga diskriminacija i špijunaža na teritoriji Nemačke i Francuske.
Predrag Petrović, direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku, za N1 kaže da su ovakvi trening centri i kampovi za paravojnu obuku konstanta u Srbiji.
"Činjenica je da su se i jedni i drugi obučavali u Srbiji, da je to sigurno trajalo neko vreme i da je takvih kampova bilo i ranije i ovde, ali i u Republici Srpskoj. Imali smo slučaj gde je strani državljanin vodio trening centar za slične obuke - novinari Radara su to utvrdili u Nišu, kada su otkrili da bivši pripadnik specijalnih jedinica i državljanin Uzebekistana stoji iz kampa koji je organizovala firma Evropska asocijacija telohranitelja i radnika u sektoru bezbednosti (EBSSA)", objašnjava on.
Iako su se vesti o paravojnim kampovima sporadično pojavljivale u domaćim medijima, o ljudima koji su se u Srbiji obučavali kako bi organizovano delovali na teritorijama drugih zemlja podrivajući njihova uređenja domaća javnost prvo je mogla čuti od inostranih zvaničnika.
Tako su prve detalje o opsežnoj operaciji usmerenoj na razbijanje grupe kojoj je cilj bilo delovanje tokom moldavskih parlamentarnih izbora i neposredno posle njih objavili policija, tužilaštvo i obaveštajne službe Moldavije. Osim da su članovi ove grupe "sistematski pohađali kurseve u vojnim kampovima u Srbiji", zvaničnici u Moldaviji su istakli i da su "obuke koordinisale ruske specijalne službe, uključujući i Generalnu upravu vojne obaveštajne službe, poznatu pod akronimom GRU". MUP Srbije, sa druge strane, u svom saopštenju o hapšenju nijednom rečju nije pomenuo Rusiju i njene obaveštajne službe.
Ni u drugom slučaju, kada je BIA uhapsila grupu koja je bacala zelenu boju na muzej Holokausta, nekoliko sinagoga i jevrejski restoran, lepila nalepnice sa "genocidnim" sadržajem, postavljala svinjske glave kod muslimanskih verskih objekata, na području Pariza, kao i ispred Brandenburške kapije u Berlinu, MUP nije pomenuo Rusiju, ali je u saopštenju naveo da se sumnja da je organizator grupe postupao po instrukcijama strane obaveštajne službe.
Sumnje da i u ovom slučaju ulogu imaju ruski obaveštajci, dva dana pre nego što je MUP Srbije obavestio javnost o hapšenju, objavio je francuski Le Mond u vesti naslovljenoj "Francuski istražitelji veruju da je Rusija umešana u bacanje svinjskih glava na džamije".
"Istraga je pojačala sumnje o umešanosti ruske vojne obaveštajne agencije GRU. Tu hipotezu dodatno potvrđuju obaveštajni podaci razmenjeni kroz saradnju između Francuske i savezničkih zemalja", između ostalog navodi list.
"Srbija sigurna kuća za ruske, ali i kineske agente"
Predrag Petrović objašnjava da su u poslednjih nekoliko godina veze Srbije i Rusije ojačane, te da poslednja dva otkrivena slučaja paravojnog organizovanja u Srbiji, ali i prethodno bekstvo dva kineska špijuna iz kućnog pritvora, ukazuju da je Srbija postala sigurna kuća za ruske, ali i kineske agente.
"Zato je sa Rusijom formirana zajednička radna grupa za borbu protiv obojenih revolucija. Zato imamo i da je srpska služba bezbednosti progonila Ruse koji su protiv Putinovog režima s jedne strane, ali s druge strane imamo i da su srpske vlasti dale državljanstvo Srbije u vanrednoj proceduri za 200 državljana Ukrajine i Rusije koji su povezani sa ruskim bezbednosnim aparatom. Takođe imamo i intenzivno širenje proruske propagande kroz provladine medije, dakle to prorusko izveštavanje je mnogo emotivnije nego što to rade ruski mediji u Srbiji. Dakle imamo jedno jačanje, ja bih tako rekao, proruske antizapadne stege Srbije i kroz ove konkretne instrumente saradnje, ali i stvaranje antizapadne orijentacije kod građana Srbije", navodi Petrović.
To što je, uprkos sve jačoj saradnji Srbije i Rusije, kada su u pitanju službe bezbednosti, ipak došlo do hapšenja, prema Petroviću, posledica je pritiska, mada se, kako kaže, ne može isključiti da je do toga došlo i kao pokušaj sanacije štete koja je nastala.
"Dakle, radi se o tome da srpske službe bezbednosti, pre svega BIA i policija, u ovakvim situacijama reaguju samo kada moraju, kada su pritisnute informacijama i dokazima koje neko drugi 'servira'. To je poprilično jasno za slučaj Moldavije, jer je i njoj i zapadnim državama bilo jako važno da se spreči destabilizacija Moldavije uoči ili posle izbora. I zato su one ovako i reagovale i jednostavno BIA i policija nisu imale drugog izlaza osim da izvrše ta hapšenja. Što se tiče ovog drugog slučaja, Rojters je još 10. septembra objavio da su očevici videli automobile sa srpskim registarskim tablicama kako iz njih izlaze neki ljudi i ostavljaju svinjske glave ispred džamije. Dakle, francuske vlasti su imale informacije da su ljudi iz Srbije umešani u taj slučaj i verovatno su onda te informacije prosledile srpskim snagama bezbednosti koje su onda morale da reaguju. Međutim, činjenica da je reakcija došla neposredno nakon slučaja Moldavije, možemo da zaključimo da je možda to hapšenje došlo i kao pokušaj sanacije štete koja je nastala obelodanjivanjem ovog vojnog kampa za obuku parapolicije ili parabezbednosnih snaga", navodi on.
Kada je u pitanju epilog ovih hapšenja, Petrović ističe da će on zavisiti od političke volje te da je najizvesniji scenario da to neće proći onako kako bi trebalo da prođe u normalnim demokratskim državama.
"Naravno, dosta od toga zavisi kako će tužilaštvo da formuliše tu optužnicu, jer od toga kako bude formulisana optužnica u velikoj meri zavisi ishod celokupnog postupka. Ako loše karakterišu krivična dela za koje će da ih terete, onda čitav slučaj može da ili padne na sudu ili mogu da prođu sa blagim kaznama. S obzirom na to da znamo kako je kod nas pravosuđe pod jakom političkom kapom, ishod toga će zavisiti od političke volje. Nije isključeno dakle i da ti ljudi budu iskorišćeni kasnije i za neke usluge vladajućoj partiji, jer tako čitav sistem ovde kod nas funkcioniše - da ljudi koji iza sebe imaju neka krivična dela, dosije, da su veoma korisni za obavljanje određenih poslova sadašnjem režimu. Opet zavisi i od ruske strane koliko će ona insistirati da to sve prođe bez nekog ozbiljnijeg ishoda u smislu krivično-pravnog procesuiranja", objašnjava sagovornik N1.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
"Zasićenje, kečevi u rukavu i krađa šoua": Politikolog o aktuelnoj političkoj kampanji
22.09.2026.•
0
Aktuelna politička kampanja u Srbiji deluje antiklimaktički, ocenio je politikolog Ognjen Gogić, navodeći da su iza nas dve godine velikih društvenih tenzija i polarizacije.
Azerbejdžanac uhapšen zbog nuđenja mita policajcu u Upravi za strance
22.09.2026.•
1
Državljanin Azerbejdžana A. T. (36) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo davanje mita.
I danas protesti na Kosovu zbog presude liderima OVK
22.09.2026.•
0
Pod sloganom "Ne u moje ime" i večeras, sedme večeri uzastopno, na trgovima u Prištini je održan protest.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - negde ćete zapeti
22.09.2026.•
10
Novi 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Kreni - Promeni: Zašto građani u inostranstvu imaju probleme s prijavom za glasanje?
22.09.2026.•
0
Pokret "Kreni-Promeni" je objavio da je primio više prijava državljana Srbije u inostranstvu koji nameravaju da glasaju na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra, ali da imaju probleme.
Kamioni na granicama čekaju od sat i po do osam sati
22.09.2026.•
1
Automobili danas na graničnim prelazima Srbije prolaze bez zadržavanja dok kamioni čekaju od sat i po do osam sati.
Vučić: Blokaderska lista ima prednost, ali nema nikakvu politiku
22.09.2026.•
29
Predsednik Srbije i nosilac izborne liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić nije želeo danas da komentariše istraživanje javnog mnjenja agencije "Faktor plus".
U Srbiji 46 obolelih od groznice Zapadnog Nila, prеnоsilаc kоmаrac "Culex pipiens"
22.09.2026.•
3
U Srbiji je od 1. juna do 20. septembra registrovano ukupno 46 obоlеlih оd grоznicе Zаpаdnоg Nilа, pokazuju podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Dve torbe sa 16 paketa kokaina zaplenjene na granici sa Hrvatskom
22.09.2026.•
3
Granična policija na prelazu Bezdan sa Hrvatskom uhapsila je R.J. (57) u čijem je vozilu pronašla 17,5 kilograma kokaina, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Ekspo dodelio ugovor za uslugu privremenog smeštaja vredan pet miliona dinara
22.09.2026.•
0
Кompanija Ekspo dodelila je Građevinskoj direkciji Srbije ugovor za uslugu privremenog smeštaja za potrebe organizacije izložbe "Ekspo 2027" u Beogradu, vredan pet miliona dinara bez PDV-a, saopšteno je danas.
Vučić u Njujorku sa Ursulom fon der Lajen: Verujem da će Srbija ostati na evropskom putu
22.09.2026.•
11
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Njujorku, gde boravi povodom zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, razgovarao sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Građani Srbije koji žele da glasaju u inostranstvu treba da se prijave do 3. oktobra
22.09.2026.•
3
Državljani Srbije koji imaju biračko pravo, a na dan parlamentarnih izbora 25. oktobra budu boravili u inostranstvu, mogu da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije ako se prijave do 3. oktobra.
Manjinske stranke kao tas na vagi: Kakvu će ulogu imati u formiranju buduće vlade?
22.09.2026.•
11
U slučaju tesnog izbornog rezultata, manjinske liste mogle bi dobiti ulogu kakvu dugo nisu imale.
Blok radio tvrdi da je meta DDoS napada
22.09.2026.•
1
Blok radio, internet radio-projekat i medijska platforma blisko povezana sa studentskim aktivizmom, saopštio je da je meta DDoS napada.
Đokovićev kačket na humanitarnoj licitaciji za lečenje dečaka: Početna cena 20.000 dinara
22.09.2026.•
1
Originalni kačket Novak Đoković sa autentičnim potpisom našao se na humanitarnoj licitaciji čiji je cilj prikupljanje pomoći za lečenje osmogodišnjeg Koste Markovića.
Gajić: Narodna stranka na izbore bez Nestorovića, od sutra prikupljamo potpise
22.09.2026.•
9
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić izjavio je danas da ta partija na naredne parlamentarne izbore ipak neće izaći u koaliciji sa pokretom Mi snaga naroda, kako je prvobitno bilo najavljeno.
Ko je Stevica Smederevac, novi predsednik Saveta REM-a?
22.09.2026.•
25
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) danas je jednoglasno izabrao Stevicu Smederevca (65) za predsednika Saveta.
Opozvani ambasadori Srbije u šest zemalja
22.09.2026.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneo je ukaze o opozivu šest ambasadora Srbije, objavljeno je u Službenom glasniku.
Stevica Smederevac novi predsednik REM-a
22.09.2026.•
6
Za predsednika Saveta REM-a danas je izabran Stevica Smederevac.
Komentari 12
Nikodije
Tanja
Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar