Britanski Telegraf: Ovako ili onako - Rusi ispali iz igre, posledica po Srbiju - ide ka Zapadu

Čak i dok Donald Tramp nudi Vladimiru Putinu dogovor za okončanje rata, njegove najnovije sankcije zadale su ruskom lideru ozbiljan udarac koji bi mogao trajati i nakon potencijalnog primirja, piše britanski Telegraf.
Britanski Telegraf: Ovako ili onako - Rusi ispali iz igre, posledica po Srbiju - ide ka Zapadu
Foto: 021.rs
Sankcije podržane od strane SAD protiv ruskih naftnih giganata Rosnjefta i Lukoila povukle su milijarde dolara iz Putinove ratne mašinerije, stvorivši novu rupu u budžetu Kremlja i nateravši Putina da panično traži način da izbegne ekonomsku krizu.
 
Ali sankcije nisu pogodile samo unutrašnje prilike. Trampov udar izgleda da dodatno izbacuje Kremlj iz njegovog istočnoevropskog dvorišta, zadavši težak udarac Putinovim imperijalnim ambicijama, piše Telegraf.
Srbija i Bugarska, dve bivše zemlje sovjetskog bloka sa dubokim istorijskim vezama sa Moskvom, sada su primorane da uklone ruske naftne gigante iz središta svojih ekonomija.
 
"Ovo što sada gledamo jeste ponovno crtanje sfera uticaja. Ruski poslovni uticaj u tim zemljama, zajedno sa političkim interesima koji ga prate, gotov je", kaže Igor Novaković iz beogradskog Centra za međunarodne i bezbednosne poslove.
Kriza je počela 22. oktobra kada je američki sekretar za finansije Skot Besent objavio da se SAD pridružuju EU i Velikoj Britaniji u sankcijama protiv Rosnjefta i Lukoila, okrivljujući "Putinovo odbijanje da okonča ovaj besmisleni rat".
 
U Bugarskoj, Lukoil poseduje najveću rafineriju u zemlji i više od 200 benzinskih pumpi, što znači da bi sankcije imale ogromne posledice da su Rusi ostali na čelu. Da bi sprečila kolaps, bugarska vlada je preuzela kontrolu nad kompanijom i imenovala bivšeg šefa poreske uprave i šampiona u bodibildingu Rumena Specova za specijalnog upravnika.
 
SAD su potom dale Lukoilu i upravniku rok od šest meseci da pronađu kupca.
 
"Lukoil je bio krunski dragulj ruskog uticaja u Bugarskoj. Čak i da dođe do mira u Ukrajini, dugoročna politika Rusije je usmerena protiv Evrope. Ne možemo više da poslujemo s njima. Ključna reč je - razdvajanje", kaže Ruslan Stefanov iz Centra za proučavanje demokratije u Sofiji.
 
Iako je Bugarska članica EU i NATO-a, ovo je bio radikalan potez. Zemlja koja je nekada želela da se priključi Sovjetskom Savezu sada je duboko podeljena između proruskih i antiruskih političkih snaga.
 
Proruski predsednik Rumen Radev pokušao je da blokira zaplenu Lukoilove imovine, ali je parlament poništio njegov veto. Politički pejzaž se očigledno menja.
 
U Srbiji, koja je vodila rat sa NATO-om 1990-ih, piše dalje Telegraf, vlasti su godinama balansirale između Rusije i EU. Ali sada Beograd možda mora da se odluči.
 
"Sedenje na ogradi bilo je moguće dok je međunarodni poredak bio stabilan. Ali sada se taj poredak menja", kaže Novaković.
 
Predsednik Aleksandar Vučić je spreman da preuzme kontrolu nad rafinerijom Naftna Industrija Srbije (NIS), koju drže Gazprom neft i Gazprom. Rafinerija je u "stagnaciji" jer niko ne može prodavati naftu sankcionisanom NIS-u.
 
Vučić se nada da će američko Ministarstvo finansija odobriti izuzeće od sankcija kako bi rafinerija mogla da nastavi sa radom dok se ne pronađe novi, neruski kupac.
 
Međutim, Vučić i dalje pokušava da izbegne direktan sukob. Izjavio je prošle nedelje da će u slučaju nacionalizacije NIS-a "ponuditi najbolju moguću cenu našim ruskim prijateljima".
 
Ali iza diplomatskih izjava krije se realnost da je Rusija izgubila jedan od glavnih instrumenata uticaja, kaže Novaković.
 
"Na ovaj ili onaj način, izgleda da su Rusi i Gazprom ispali iz igre. Posledica za Srbiju biće sigurno približavanje Zapadu", kaže on.
Za Moskvu, to je bolan poraz. Jedno od ključnih Putinovih uverenja jeste da Rusija ima legitimnu istorijsku sferu interesa koja se prostire duboko u istočnu i centralnu Evropu. Kako je prošle godine izjavio bivši predsednik i Putinov portparol Dmitrij Medvedev: "Što je država moćnija, to se dalje protežu njeni strateški frontovi. To je zona nacionalnih interesa."
 
Bugarska politikološkinja Emilija Zankina kaže da gubitak kontrole nad energetskim sektorom u istočnoj Evropi "gura Ruse u ćošak".
 
"To ne znači da će njihov uticaj nestati. Ali će biti sužen i verovatno će se povući u senku", kaže ona.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Obeležen dan 204. vazduhoplovne brigade

Pripadnici 204. vazduhoplovne brigade su obeležili Dan jedinice - 2. decembar, u spomen na dan kada je 1949. formiran 204. lovački avijacijski puk, čije tradicije nastavlja ova jedinica Vojske Srbije.

SANU: Brine nas osnivanje Fakulteta za srpske studije

Odbor za visoko obrazovanje Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) izrazio je neslaganje sa odlukom Vlade Srbije da osnuje novi Fakultet za srpske studije izdvajanjem organizacionih jedinica Filozofskog fakulteta.