Režim pravi ideološke udžbenike istorije za razvijanje "patriotskih vrlina": Da li se iza svega krije novac?

Najava države da odustane od objavljivanja nacionalnih udžbenika za najavljenih sedam predmeta, uz zadržavanje isključivo udžbenika iz istorije i geografije, ne predstavlja pedagošku, već pre svega političku odluku.
Režim pravi ideološke udžbenike istorije za razvijanje "patriotskih vrlina": Da li se iza svega krije novac?
Foto: 021.rs (ilustracija)
Ovako komentarišu sagovornici Danasa nedavno usvojene izmene Zakona o udžbenicima, kojima je maltene u tišini progurano ovo rešenje u Skupštini Srbije.
 
"Istorija i geografija se na ovaj način pozicioniraju kao predmeti putem kojih država nastoji da oblikuje kolektivno pamćenje, iscrta simboličke granice 'nacionalnog prostora' i podstakne usvajanje jednog uniformnog osećaja nacionalnog identiteta. Posebno zabrinjava činjenica da je ovakva odluka doneta bez šire, transparentne i inkluzivne javne rasprave, bez učešća šire akademske zajednice, strukovnih udruženja i nastavnika", kaže za Danas Aleksandar Todosijević, nastavnik istorije i predsednik Udruženja za društvenu istoriju Euroklio.
 
Istoričari sa kojima je Danas razgovarao veruju da je geografija u ovom slučaju poslužila kao "dimna zavesa", a da je od početka namera vlasti bila da napiše ideološke udžbenike istorije, dok deo javnosti pak veruje da se iza svega krije novac i da je cela priča pokrenuta kako bi se devastirani državni izdavač Zavod za udžbenike "vratio u igru" u podeli tržišnog kolača.
Nadležni ovu nameru ne kriju. Upravo je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izmene Zakona obrazložio težnjom da se da nova šansa javnom izdavaču i da mu se pomogne da stane na noge. 
 
Stanković odbacuje kritike da će budući udžbenici istorije služiti za indoktrinaciju mladih. Tokom skupštinske rasprave o novim zakonskim rešenjima više puta je isticao da je cilj uspostavljanja jedinstvenih sadržaja u nekim predmetima koji su "nacionalno senzitivni" da se kod mladih razvije "patriotska vrlina".
 
Aleksandar Todsijević kaže da je pojam "patriotske vrline", koji ministar najavljuje kao vaspitni cilj, već prepoznatljiv u pojedinim formulacijama važećih programa nastave i učenja, kroz pojmove "ličnog, nacionalnog i državnog identiteta", "odgovornosti prema društvu i državi", kao i kroz "poštovanje kulturno-istorijske baštine".
On napominje da se u savremenom obrazovanju patriotizam ne definiše kao bezuslovna lojalnost prema državi, već kao odgovoran odnos prema zajednici koji se gradi na znanju, razumevanju i kritičkom sagledavanju prošlosti.
 
Todosijević ukazuje da važeći programi u Srbiji već sadrže elemente koji se mogu povezati sa takvim tumačenjem patriotizma, gde je naglasak na razvoju kritičkog mišljenja, razumevanju različitih perspektiva, poštovanju ljudskih prava i demokratskih vrednosti.
 
"Problem, međutim, nastaje u trenutku kada ministar ne precizira na koji način se ta 'vrlina' razvija i kojim sredstvima. Ukidanjem pluralizma na tržištu udžbenika i uvođenjem jednog državnog udžbenika iz istorije i geografije, država nastoji da nametne dominantan narativ koji direktno oblikuje osećaj nacionalne pripadnosti i patriotsku svest, bez prostora za kritičku analizu i upoređivanje različitih interpretacija prošlosti", kaže sagovornik Danasa.
 
Dodaje i da jedinstveni obavezni udžbenik, čak i kada formalno ne nameće "jednobraznost", neizbežno sužava prostor za različite interpretacije i poređenja, koja predstavljaju suštinu kritičkog razumevanja istorijske nauke. 
 
"Uvođenjem 'identitetskih' udžbenika, sužava se prostor za kritičko razmišljanje i razvoj kompetencija za život u savremenom društvu kod učenika", smatra Todosijević.
Prema njegovim rečima, razvijanje "patriotskih vrlina" u nastavi istorije se ne može svesti na puko prenošenje gotovih znanja i unapred definisanih stavova učenicima.
 
"U skladu sa savremenim postulatima nastave istorije, patriotizam se gradi kroz razumevanje sopstvene prošlosti i kulturnog nasleđa, ali i kroz kritičko sagledavanje istorijskih procesa iz različitih perspektiva. Udžbenici istorije ne bi smeli da služe isključivo promociji jedne, od strane države definisane verzije prošlosti. Naprotiv, savremeni udžbenici treba da predstave različite istorijske perspektive, podstaknu učenike na analizu i kritičko razmišljanje, povežu prošlost sa savremenim društvenim procesima i razvijaju odgovoran odnos kako prema sopstvenom, tako i prema drugim nacionalnim identitetima. Patriotizam se, u tom smislu, razvija kroz aktivno i odgovorno suočavanje sa istorijskim činjenicama, a ne kroz uniformisani narativ koji se učenicima nudi kao jedini ispravan", ukazuje Todosijević.
 
Nacionalna vrlina o kojoj se govori i na način na koji se o njoj govori predstavlja skretanje fokusa sa pravih problema u prosveti, smatra profesor istorije Petar Panić. 
 
Kaže da su pravi problemi u prosveti to da naša zemlja izdvaja za obrazovanje manje novca nego neke zemlje u središnjoj Africi, da je standard prosvetnih radnika loš, te da prosečna plata u Srbiji i dalje premašuje platu nastavnika.
 
"Na PISA testiranjima rezultati su svake godine sve lošiji i ispod proseka, tako da je poslednje o čemu sada treba brinuti nekakva nacionalna vrlina. Osim toga, cela stvar ima prizvuk cenzure u tekstovima takozvanih 'nacionalnih udžbenika', što je posebno neprihvatljivo u današnje vreme", ističe Panić.
 
To što se u novousvojenom zakonu samo neki nastavni predmeti pominju kao nacionalni, predstavlja diskriminaciju nastavnika ostalih predmeta, smatra naš sagovornik i dodaje da njihove udžbenike može praktično da štampa ko hoće.
 
Panić ukazuje i da javni izdavač u tom slučaju nema obavezu da ponudi više udžbenika za isti razred, već se na velika vrata uvodi monopol o tome šta će i kako u tim udžbenicima pisati.
 
Ostaje, kaže, nejasno koji je motiv vlasti da baš sada počne da brine o identitetu i naciji dok druge, mnogo bitnije nedostatke prosvetnog sistema svesno ili ne gura u zapećak.
 
"U ovom konkretnom slučaju, mogu samo da se ozbiljno zabrinem za standarde rukopisa udžbenika koji mogu, ali i ne moraju da se ispune u novim izdanjima. Takođe ne vidim mogućnost korekcije ako neko, na primer, napiše loš udžbenik, jer je to jedini udžbenik jedinog - državnog izdavača. Izgleda da se, bar na ovom primeru, ubrzano vraćamo u prošlost u kojoj nije bilo mesta za izbor udžbenika i gde je sve bilo pod jednom kapom Zavoda za udžbenike pa su se loši udžbenici nasleđivali decenijama jer nije imao ili nije smeo niko da ih ospori novim i inoviranim tekstovima. Ako je ideja bila izgradnja nacionalnog identiteta, što samo po sebi nije ni nedopušteno ni rđavo, ovakav način je potpuno, nastavničkim rečnikom rečeno, promašena tema", zaključuje Panić.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • gramrazuma

    18.12.2025 16:46
    U najmanju ruku je neetički da predstavnik udruženja Euroclio ne istakne da su radionice i seminare o načinu predavanja istorije koje oni organizuju, finansirani od strane EU i da je time i sam interesna strana po ovom pitanju, te da ne predstavlja objektivnog sagovornika. A kada je već spreman to da nam prećuti, pa ja bih radije da se u Beogradu donose odluke o tome šta će nam deca učiti iz istorije, nego tamo gde je osmišljen "dan evrope" umesto prosalve pobede nad fašizmom.
  • Maroder

    18.12.2025 16:27
    Ja imam patriotska i identitetska i geografsko pozitivna osecanja prema Vojvodini, njenoj tradiciji i svim njenim ljudima, al prema Srbiji sto se nekad govorilo "nista me ne radi". Da li sam ja patriota (Vojvodine) ili izdajnik (Srbije)? Molim vas odgovore u komentarima, mozete i buy me coffee link ko hoce..Samo me mante pesmica -Sa limana zora svice,nove crkve sutra bice itd

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija