Da li je Srbija spremna za školu samo prepodne?
Ideja da svi đaci u Srbiji idu u školu samo prepodne ponovo je otvorila staru raspravu o tome kako izgleda naš obrazovni sistem i koliko je spreman za ozbiljne promene.
Foto: 021.rs
Na prvi pogled, rešenje deluje logično: deca su odmornija u jutarnjim satima, popodne ostaje za učenje, vannastavne aktivnosti, porodicu. Međutim, kada se pitanje izvuče iz teorije i spusti u učionice, postaje jasno da se iza jedne smene krije čitav niz sistemskih problema, piše NIN.
Iz ugla Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, ideja o prelasku na jednosmensku nastavu nije novost, ali ističu da se njena primena ne može posmatrati izolovano. Kako za NIN ističe predsednik USPRS Dobrivoje Marjanović, reč je o kompleksnom pitanju koje zahteva ozbiljno planiranje, odgovarajuće resurse i sagledavanje različitih realnosti u školama.
"Ideja kao ideja jeste u svakom slučaju za razmatranje i bila bi korisna, što za decu, što za vaspitanje i za obrazovanje, ali mislimo, mi makar koji smo iz prakse i koji radimo u učionici, da do implementacije svega toga vrlo teško može da dođe u svim školama u Srbiji", kaže Marjanović.
Izazovi i resursi
U Srbiji postoje škole koje rade jednosmensku nastavu, čak i u Beogradu. Međutim, kako navodi Marjanović, razlike među školama su ogromne: dok pojedine sredine imaju dovoljno prostora i rade u jednoj smeni, u velikim gradovima postoje škole sa više od hiljadu učenika, gde su kapaciteti znatno opterećeni.
"Postoje škole koje imaju te resurse, postoje gradovi i opštine koji imaju mogućnost da to i finansiraju i naprave takve objekte koji bi to pokrivali, ali nasuprot tome imamo i objekte koji to ne mogu da pokriju. Imate objekte koji su poluprazni, ali zato imate i škole koje su pune do te mere da je vrlo teško uopšte raditi. To bi morao da bude čitav sklop reformi obrazovnog sistema, ne samo to da se radi jednosmenski", rekao je Marjanović.
Ta šira reforma, prema njegovim rečima, podrazumevala bi, između ostalog, i smanjenje broja učenika u odeljenjima, ne čemu insistiraju već godinama. Iako je novo formalno ograničenje 28 učenika po odeljenju, praksa pokazuje da taj broj često bude i veći.
"U prethodnom periodu važio je zakon da je maksimalan broj učenika po odeljenju 30, ali u izuzetnim slučajevima, uz dozvolu školske uprave, broj je mogao biti i veći, pa su se dešavale situacije sa 33-34 učenika u odeljenju. A onda ste imali odeljenja koja su upisana ispod kvote. To bi trebalo ujednačiti", ističe Marjanović.
Pored problema sa brojem učenika po odeljenju, veliki izazov predstavlja i teritorijalna neuslovljenost upisivanja u škole. Deca se često upisuju u škole u kojima ne žive, jer roditelji žele da im budu bliže radnom mestu ili da idu u "popularnije", centralne škole, pri čemu, kako ističe Marjanović, dolazi do preopterećenja tih škola.
"Mi time dozvoljavamo da se škole koje su na periferiji negde gase, a istovremeno imamo centralne gradske škole koje nemaju resurse da sve to pokriju. I dolazimo u situaciju da, bez obzira na to što su to poželjne škole, one nemaju uslove koji su adekvatni. Onda se veštački prave neke prostorije koje uopšte nisu ni pogodne za rad", kaže on.
Pitanje kadra
Smanjenje broja učenika i povećanje broja odeljenja automatski bi značilo i povećanje broja nastavnika. A tu sistem dolazi do sledeće prepreke. Interesovanje za nastavničke fakultete, naročito za fiziku, hemiju i matematiku, godinama opada. Čak i oni koji završe pedagoške smerove često ne žele da rade u školi.
"Kada pitate decu šta će upisivati, prvo što kažu: 'u školi raditi nećemo sigurno'. To je surova realnost", upozorava Marjanović.
U takvim okolnostima postavlja se pitanje ko bi izneo reformu koja zahteva više nastavnika, veće budžete i dugoročnu strategiju. Bez jasne odluke da je obrazovanje prioritet - ne deklarativno, već finansijski i institucionalno - jednosmenska nastava ostaje ambicija bez oslonca.
"Prvo mora da se donese odluka da je stvarno obrazovanje prioritet države, ne u medijima, ne u predizbornim nekim aktivnostima, nego da se tako odradi, a onda će tu definitivno morati da bude i veće izdvajanje za obrazovanje. Mi smo negde na dnu lestvice u svetu vezano za izdvajanje za obrazovanje, naročito za osnovno i srednje školsko obrazovanje i generalno puno je posla, ukoliko mislimo da se nešto promeni, a nadam se da će se negde ka tome ići u budućnosti", dodao je Marjanović.
Sa stanovišta psihologije, prednosti jednosmenske nastave su brojne. Kako je za NIN istakla psihološkinja Radmila Grujičić, deca su odmornija, koncentrisanija, a produktivnost u učionici veća.
"Mislim da je produktivnost veća u prepodnevnim časovima, a da bi deci ostajalo popodne da se spreme sutra za školu i da imaju neke druge slobodne aktivnosti ili neke druge aktivnosti koje su takođe, da kažem, neophodne za razvoj dece. U tom smislu, ideja da deca pohađaju samo pre podne školu je idealna", rekla je Grujičić.
Međutim, kako kaže, pod idealna misli i nemoguća. U teoriji, model u kome su deca u školi prepodne, a roditelji na poslu, dok je popodne rezervisano za porodicu, deluje skladno.
"Da bi sva deca bila u prepodnevnoj smeni, neophodno bi bilo da postoje učionice koje su u dovoljnom broju osposobljene da mogu da prime tu decu u jednoj smeni. Dobro znamo da, posebno u velikim gradovima, Beograd, Novi Sad i tako dalje, imamo osnovne škole sa po hiljadu učenika. To znači da bi škole trebalo da budu duplo veće nego što su sada da bi svi učenici u istom trenutku mogli da budu u školi, u istoj smeni", ističe Grujičić.
Osim infrastrukturnog pitanja, Grujičić skreće pažnju i na širi društveni kontekst. U zemlji u kojoj veliki broj ljudi radi u smenama, dvosmenski rad škola duboko je ukorenjen u sistemu, te se pitanje školskog rasporeda ne može posmatrati izdvojeno.
"Bilo bi idealno da smo svi u isto vreme, i roditelji i deca, na svojim radnim mestima, odnosno u školi, i da smo popodne svi zajedno, da se družimo. Ako već pričamo o idealnom, to bi bilo idealno, ali bi takođe bilo idealno da imamo zakon kao Švedska i Norveška, da ljudi imaju pravo da uzimaju dane druženja s porodicom i da provedu vreme s porodicom", kaže ona.
Sve ovo pokazuje da prelazak na jednosmensku nastavu nije pitanje samo želje ili dobre ideje, već zahteva ozbiljnu sistemsku pripremu. Neophodno je planirati infrastrukturne kapacitete, broj nastavnika, finansijske resurse, ali i prilagođavanje šire društvene realnosti, uključujući radni raspored roditelja i dostupnost škola u urbanim i ruralnim sredinama. Ideja je u teoriji privlačna i u mnogim aspektima korisna, ali njena primena bez pažljivo razrađenog plana mogla bi dodatno produbiti nejednakosti među školama i otežati kvalitetno obrazovanje.
Zbog toga stručnjaci, kako iz oblasti obrazovanja tako i psihologije, naglašavaju da jednosmenska nastava može biti idealan model samo ako je deo šire reforme sistema. Tek kada se sistemske prepreke prevaziđu i stvore uslovi za ravnomerno funkcionisanje škola, jednosmenski rad može postati stvarna, a ne samo željena praksa, koja deci omogućava kvalitetno obrazovanje, roditeljima predvidiv raspored, a sistemu održivu i dugoročnu funkcionalnost.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ana Oreg: Nastaviću da tražim odgovore ko me je nezakonito prisluškivao i pratio
18.02.2026.•
0
Poslanica Pokreta slobodnih građana (PSG) Ana Oreg najavila je da će pravnim putem nastaviti da traži odgovore o tome ko ju je, kako kaže, nezakonito prisluškivao i pratio.
SPC suspendovala mitropolita Justina koji je podržao studente: "Obmanjivao javnost da je politički progonjen"
18.02.2026.•
23
Sveti Arhijerejski Sinod doneo je 18. februara odluku da suspenduje arhiepiskopa i mitropolita žičkog Justina.
Student Andrej Tanko nakon ročišta: Ne očekujem ništa od procesa, ali nada poslednja umire
18.02.2026.•
6
Student Elektrotehničkog fakulteta i apsolvent iz Pančeva, Andrej Tanko, ponovo je bio pred Osnovnim sudom u tom gradu. Odbrana je tražila izuzeće postupajućeg sudije.
Sindikat: Egzistencija zaposlenih u pravosuđu ugrožena, ministarstvo da reši problem
18.02.2026.•
1
Sindikat sudske vlasti ocenio je da Ministarstvo pravde Srbije mora hitno da reši probleme niskih zarada u pravosuđu.
Vlada Srbije ima rešenje za smanjenje liste čekanja za operaciju kolena i kuka: Dodatno angažovanje VMA
18.02.2026.•
2
Kroz jaču saradnju vojnog i civilnog zdravstva i dodatno angažovanje kapaciteta Vojnomedicinske akademije (VMA) biće ubrzano smanjenje ili ukidanje lista čekanja za operacije kuka i kolena, saopštila je Vlada.
Mali upozorio na prevaru: Njegov lik koriste za sajt preko kog se zaradi "veliki novac"
18.02.2026.•
15
Ministar finansija Siniša Mali upozorio je na internet prevaru sa njegovim likom.
Apel da država podeli vaučere za odmor u Srbiji: Bar 250.000 u vrednosti od 10.000 dinara
18.02.2026.•
6
Udruženje "Moja Srbija" saopštilo je da je uputilo zvaničan dopis Ministarstvu turizma sa apelom da se bez odlaganja pokrene ovogodišnja akcija podele vaučera za odmor u Srbiji.
FAZ: Vučić spreman da se odrekne prava veta kako bi Srbija ušla u EU
18.02.2026.•
16
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman je da se odrekne prava veta, ako bi to omogućilo ulazak u EU.
SSP: PIO fond plaća 44 miliona dinara za preglede na klinici partnerke Brnabić, gde radi supruga Macuta
18.02.2026.•
6
Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjanović potpisao je ugovor vredan 44 miliona dinara na osnovu kog će zaposleni u PIO Fondu ići na sistematske preglede.
Glamočić: Nećemo zabraniti uvoz mleka, niti možemo da utičemo na cene
18.02.2026.•
20
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je da uvoz poljoprivrednih proizvoda ne može da zabrani, a da na cene mleka ne može da utiče.
Lekari se vraćaju u Srbiju, ali "na kašičicu"
18.02.2026.•
27
Ministarstvo zdravlja je obavestilo javnost o još jednom povratku iz inostranstva manje grupe zdravstvenih radnika i njihovom zapošljavanju u zdravstvenim ustanovama u Srbiji.
Još nije počelo postavljanje "super" radara: Master inženjer saobraćaja objašnjava zašto to nije rešenje
18.02.2026.•
8
Proteklih nedelja u Srbiji se spekuliše o uvođenju "super" radara koji bi automatski kažnjavali vozače bez prisustva policije.
Vučić: Ako izvezemo municiju u Indiju, niko se neće ljutiti, a magacini nam neće biti puni
18.02.2026.•
14
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da saradnja sa Indijom u odbrambenoj oblasti može da bude od izuzetnog značaja, kao što je izvoz municije iz Srbije.
Litvinenko: Ne mogu da razumem razloge zašto bi se Srbi borili u ratu u Ukrajini
18.02.2026.•
6
Novoimenovani ambasador Ukrajine u Srbiji Oleksandar Valeriovič Litvinenko rekao je da je prilikom predaje akreditiva razgovarao sa predsednikom Srbije Aleksandarom Vučićem "o pitanjima od zajedničkog interesa".
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - poklon, poklon!
18.02.2026.•
14
Novi 021.rs dnevni kviz je pred vama. Ovog puta vas i darujemo.
Nova-stara prevara na račun penzionera: Prevaranti se predstavljaju kao doktori VMA
18.02.2026.•
1
Zovu telefonom, uglavnom starije, i predstavljaju se kao lekari Vojnomedicinske akademije i nude preglede kod kuće.
VIDEO: Mađarski portal o vozovima na pruzi Budimpešta - Beograd i testiranjima koja su u toku
18.02.2026.•
14
U roku od nekoliko nedelja počeće teretni saobraćaj na pruzi Budimpešta-Beograd. Putnički saobraćaj prema planovima počinje tek u martu, ali Srbija je već predstavila vozove koji će saobraćati na toj pruzi.
Odakle Srbija uvozi najviše mleka?
18.02.2026.•
19
Srbija najviše mleka, polovinu ukupne količine, uvozi iz Bosne i Hercegovine - reč je o ukupno 6.026 tona u 2025. godini, za šta smo platili četiri miliona evra.
Šta se desilo sa opozicionim bojkotom parlamenta: Neke stranke ponovo u Skupštini, druge nisu odustale
18.02.2026.•
6
Deo opozicije već duže vreme bojkotuje rad parlamenta. Najistrajniji u tome su Demokratska stranka i koalicija NADA, koju čine Nova Demokratska stranka Srbije i Pokret obnove Kraljevine Srbije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar