Da li je Srbija spremna za školu samo prepodne?
Ideja da svi đaci u Srbiji idu u školu samo prepodne ponovo je otvorila staru raspravu o tome kako izgleda naš obrazovni sistem i koliko je spreman za ozbiljne promene.
Foto: 021.rs
Na prvi pogled, rešenje deluje logično: deca su odmornija u jutarnjim satima, popodne ostaje za učenje, vannastavne aktivnosti, porodicu. Međutim, kada se pitanje izvuče iz teorije i spusti u učionice, postaje jasno da se iza jedne smene krije čitav niz sistemskih problema, piše NIN.
Iz ugla Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, ideja o prelasku na jednosmensku nastavu nije novost, ali ističu da se njena primena ne može posmatrati izolovano. Kako za NIN ističe predsednik USPRS Dobrivoje Marjanović, reč je o kompleksnom pitanju koje zahteva ozbiljno planiranje, odgovarajuće resurse i sagledavanje različitih realnosti u školama.
"Ideja kao ideja jeste u svakom slučaju za razmatranje i bila bi korisna, što za decu, što za vaspitanje i za obrazovanje, ali mislimo, mi makar koji smo iz prakse i koji radimo u učionici, da do implementacije svega toga vrlo teško može da dođe u svim školama u Srbiji", kaže Marjanović.
Izazovi i resursi
U Srbiji postoje škole koje rade jednosmensku nastavu, čak i u Beogradu. Međutim, kako navodi Marjanović, razlike među školama su ogromne: dok pojedine sredine imaju dovoljno prostora i rade u jednoj smeni, u velikim gradovima postoje škole sa više od hiljadu učenika, gde su kapaciteti znatno opterećeni.
"Postoje škole koje imaju te resurse, postoje gradovi i opštine koji imaju mogućnost da to i finansiraju i naprave takve objekte koji bi to pokrivali, ali nasuprot tome imamo i objekte koji to ne mogu da pokriju. Imate objekte koji su poluprazni, ali zato imate i škole koje su pune do te mere da je vrlo teško uopšte raditi. To bi morao da bude čitav sklop reformi obrazovnog sistema, ne samo to da se radi jednosmenski", rekao je Marjanović.
Ta šira reforma, prema njegovim rečima, podrazumevala bi, između ostalog, i smanjenje broja učenika u odeljenjima, ne čemu insistiraju već godinama. Iako je novo formalno ograničenje 28 učenika po odeljenju, praksa pokazuje da taj broj često bude i veći.
"U prethodnom periodu važio je zakon da je maksimalan broj učenika po odeljenju 30, ali u izuzetnim slučajevima, uz dozvolu školske uprave, broj je mogao biti i veći, pa su se dešavale situacije sa 33-34 učenika u odeljenju. A onda ste imali odeljenja koja su upisana ispod kvote. To bi trebalo ujednačiti", ističe Marjanović.
Pored problema sa brojem učenika po odeljenju, veliki izazov predstavlja i teritorijalna neuslovljenost upisivanja u škole. Deca se često upisuju u škole u kojima ne žive, jer roditelji žele da im budu bliže radnom mestu ili da idu u "popularnije", centralne škole, pri čemu, kako ističe Marjanović, dolazi do preopterećenja tih škola.
"Mi time dozvoljavamo da se škole koje su na periferiji negde gase, a istovremeno imamo centralne gradske škole koje nemaju resurse da sve to pokriju. I dolazimo u situaciju da, bez obzira na to što su to poželjne škole, one nemaju uslove koji su adekvatni. Onda se veštački prave neke prostorije koje uopšte nisu ni pogodne za rad", kaže on.
Pitanje kadra
Smanjenje broja učenika i povećanje broja odeljenja automatski bi značilo i povećanje broja nastavnika. A tu sistem dolazi do sledeće prepreke. Interesovanje za nastavničke fakultete, naročito za fiziku, hemiju i matematiku, godinama opada. Čak i oni koji završe pedagoške smerove često ne žele da rade u školi.
"Kada pitate decu šta će upisivati, prvo što kažu: 'u školi raditi nećemo sigurno'. To je surova realnost", upozorava Marjanović.
U takvim okolnostima postavlja se pitanje ko bi izneo reformu koja zahteva više nastavnika, veće budžete i dugoročnu strategiju. Bez jasne odluke da je obrazovanje prioritet - ne deklarativno, već finansijski i institucionalno - jednosmenska nastava ostaje ambicija bez oslonca.
"Prvo mora da se donese odluka da je stvarno obrazovanje prioritet države, ne u medijima, ne u predizbornim nekim aktivnostima, nego da se tako odradi, a onda će tu definitivno morati da bude i veće izdvajanje za obrazovanje. Mi smo negde na dnu lestvice u svetu vezano za izdvajanje za obrazovanje, naročito za osnovno i srednje školsko obrazovanje i generalno puno je posla, ukoliko mislimo da se nešto promeni, a nadam se da će se negde ka tome ići u budućnosti", dodao je Marjanović.
Sa stanovišta psihologije, prednosti jednosmenske nastave su brojne. Kako je za NIN istakla psihološkinja Radmila Grujičić, deca su odmornija, koncentrisanija, a produktivnost u učionici veća.
"Mislim da je produktivnost veća u prepodnevnim časovima, a da bi deci ostajalo popodne da se spreme sutra za školu i da imaju neke druge slobodne aktivnosti ili neke druge aktivnosti koje su takođe, da kažem, neophodne za razvoj dece. U tom smislu, ideja da deca pohađaju samo pre podne školu je idealna", rekla je Grujičić.
Međutim, kako kaže, pod idealna misli i nemoguća. U teoriji, model u kome su deca u školi prepodne, a roditelji na poslu, dok je popodne rezervisano za porodicu, deluje skladno.
"Da bi sva deca bila u prepodnevnoj smeni, neophodno bi bilo da postoje učionice koje su u dovoljnom broju osposobljene da mogu da prime tu decu u jednoj smeni. Dobro znamo da, posebno u velikim gradovima, Beograd, Novi Sad i tako dalje, imamo osnovne škole sa po hiljadu učenika. To znači da bi škole trebalo da budu duplo veće nego što su sada da bi svi učenici u istom trenutku mogli da budu u školi, u istoj smeni", ističe Grujičić.
Osim infrastrukturnog pitanja, Grujičić skreće pažnju i na širi društveni kontekst. U zemlji u kojoj veliki broj ljudi radi u smenama, dvosmenski rad škola duboko je ukorenjen u sistemu, te se pitanje školskog rasporeda ne može posmatrati izdvojeno.
"Bilo bi idealno da smo svi u isto vreme, i roditelji i deca, na svojim radnim mestima, odnosno u školi, i da smo popodne svi zajedno, da se družimo. Ako već pričamo o idealnom, to bi bilo idealno, ali bi takođe bilo idealno da imamo zakon kao Švedska i Norveška, da ljudi imaju pravo da uzimaju dane druženja s porodicom i da provedu vreme s porodicom", kaže ona.
Sve ovo pokazuje da prelazak na jednosmensku nastavu nije pitanje samo želje ili dobre ideje, već zahteva ozbiljnu sistemsku pripremu. Neophodno je planirati infrastrukturne kapacitete, broj nastavnika, finansijske resurse, ali i prilagođavanje šire društvene realnosti, uključujući radni raspored roditelja i dostupnost škola u urbanim i ruralnim sredinama. Ideja je u teoriji privlačna i u mnogim aspektima korisna, ali njena primena bez pažljivo razrađenog plana mogla bi dodatno produbiti nejednakosti među školama i otežati kvalitetno obrazovanje.
Zbog toga stručnjaci, kako iz oblasti obrazovanja tako i psihologije, naglašavaju da jednosmenska nastava može biti idealan model samo ako je deo šire reforme sistema. Tek kada se sistemske prepreke prevaziđu i stvore uslovi za ravnomerno funkcionisanje škola, jednosmenski rad može postati stvarna, a ne samo željena praksa, koja deci omogućava kvalitetno obrazovanje, roditeljima predvidiv raspored, a sistemu održivu i dugoročnu funkcionalnost.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Ukinuta prva presuda doživotnog zatvora koja je bila izrečena ženi u Srbiji
05.03.2026.•
0
Apelacioni sud u Kragujevcu ukinuo je presudu kojom je A. L. bila osuđena na kaznu doživotnog zatvora zbog ubistva svekrve.
Mali: Država će naći način da reaguje adekvatno na povećanje cena energenata
05.03.2026.•
1
Ministar finansija Siniša Mali najavio je da će država na pravi način reagovati i ublažiti za građane i privredu negativan uticaj povećanja cena energenata u svetu i poručio da nema razloga za brigu.
Policija traga za starijom ženom koja se izgubila u Zvezdarskoj šumi
05.03.2026.•
1
Policija traga za L.P. (77) koja je nestala na području Zvezdarske šume u Beogradu.
VIDEO: Devetoro uhapšeno zbog šverca 70 migranata od Beograda do Subotice
05.03.2026.•
1
Devet pripadnika organizovane kriminalne grupe uhapšeno je u Subotici i Beogradu zbog sumnje da su tokom 2025. godine za više od 70 migranata omogućili nedozvoljen tranzit od Beograda do Subotice.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - skok na rekord
05.03.2026.•
11
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Šta bi Moskva uradila da Srbija uvede sankcije Rusiji? Ambasador Bocan-Harčenko objasnio
05.03.2026.•
10
Ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko odgovorio je kako bi Moskva reagovala ako bi Srbija uvela sankcije Rusiji.
Politički konsultant Milenković: Režim puca po šavovima, prešao u fazu neograničenih zločina
05.03.2026.•
0
Politički konsultant Dušan Lj. Milenković ocenio je da režim "puca po šavovima", da je "u poslednjih devet meseci prešao u fazu neograničenosti zločina (i zločinaca)".
Iako poljoprivrednici nisu postigli dogovor sa državom: Završene blokade puteva
05.03.2026.•
6
Blokada Ibarske magistrale u selu Miločaj kod Kraljeva uklonjena je oko ponoći i time su završene blokade puteva u Srbiji, koje su od 11. februara organizovali poljoprivrednici zbog lošeg stanja u poljoprivredi.
Srbija i dalje bez civilne zaštite - da li je potrebna i hoće li je biti
05.03.2026.•
9
Civilna zaštita nekada je bila je u okviru Ministarstva odbrane. Nekadašnji načelnik Uprave za odbranu Miodrag Savić kaže za RTS da su potrebni zakon i materijalna sredstva da bi funkcionisao sistem civilne zaštite.
FOTO Ministarstvo spoljnih poslova objavilo "Semafor" - spisak nebezbednih i sigurnih zemalja za putovanje
05.03.2026.•
6
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije objavilo je "Semafor" sa savetima za putovanja, na kojem su sve zemlje sveta svrstane u četiri kategorije - od zelene do crvene, u skladu sa procenom bezbednosnih rizika.
Dvoje studenata u humanitarnoj akciji prepešačili 920 kilometara po Srbiji, stigli do Niša
04.03.2026.•
2
Studenti Aleksandar Jovanov i Nina Ranđelović stigli su večeras u Niš nakon što su po Srbiji prepešačili 920 kilometara kako bi prikupili novac za lečenje osmogodišnjeg Nikole Mrdakovića i Katarine Dragaš (24).
Žena iz Aranđelovca skladištila 920 litara naftnih derivata, pa uhapšena
04.03.2026.•
8
Pedesetjednogodišnja G. P. iz Aranđelovca uhapšena je zbog skladištenja 920 litara naftnih derivata.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja i poklon za vas
04.03.2026.•
15
Novi 021.rs dnevni kviz je pred vama, a danas za vas imamo i poklon.
Poljoprivrednik: Traktori iz cele Srbije će možda prvi put u istoriji doći u Beograd
04.03.2026.•
29
Poljoprivrednici koji su bili na sastanku u Vladi Srbije kažu da nisu zadovoljni razgovorima.
VIDEO: Protesti u Šapcu i Loznici zbog privođenja poljoprivrednika, od sutra blokade puteva
04.03.2026.•
2
U Loznici i Šapcu organizovani su protesti zbog privođenja poljoprivrednika.
U Beogradu uhapšena dvojica: Zaplenjeno 50 kilograma marihuane i 100 grama kokaina
04.03.2026.•
0
Policija je na teritoriji Beograda zaplenila oko 50 kilograma marihuane i 100 grama kokaina, kao i uhapsila dve osobe.
Računica profesora FPN-a: Evo koliko glasova treba studentskoj listi za većinu
04.03.2026.•
38
Profesor Fakulteta političkih nauka i bivši poslanik pokreta Dosta je bilo, Dušan Pavlović, objavio je na društvenoj mreži Iks simulaciju izbornih rezultata.
VJT: Pokrenuta istraga zbog karikature ubistva predsednika Vučića
04.03.2026.•
5
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je pokrenuta istraga zbog objavljivanja karikature na Fejsbuku na kojoj se vidi kako drugo lice ubija predsednika države.
Izborna komisija u Lučanima poništila već proglašenu listu sa studentima
04.03.2026.•
2
Opštinska Izborna komisija (OIK) u Lučanima poništila je već proglašene izborne liste Grupe građana "Jedan tim" i studenata pod nazivom "Zvuk pravde - Zajedno za studente" za predstojeće izbore 29. marta.
Inspektor Milenković uočio tajnu pratnju u blizni kuće i savladao ih: U pitanju pripadnici BIA
04.03.2026.•
23
Inspektor Slobodan Milenković je u blizini svoje kuće otkrio i privremeno savladao nepoznate pratioce njegovog kretanja, da bi se utvrdilo da su u pitanju pripadnici BIA.
Opozicija podnela predlog za prestanak važenja "Mrdićevih zakona"
04.03.2026.•
7
Pet opozicionih stranaka podnelo je zahtev Narodnoj skupštini za prestanak važenja tzv. Mrdićevih zakona.
Komentari 6
dacic
krece zidanje novih skola, mada mozda i ne treba i onako natalitet opada
stace svi u jednu skolu, nek se zgusnu
Лш
Stakleno zvono
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar