Srbija oružje nabavlja od svih po malo: Da li je to dobra strategija?
U vreme kada se države u svetu više naoružavaju, to je počela da čini i Srbija pa su odlivi novca iz budžeta neprimereno visoki za zemlju koja obiluje siromaštvom i inače je u lošijoj ekonomskoj situaciji.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Nabavkom oružja Srbija neće sprečiti inflaciju da skače i investitore da odlaze, ali bi u teoriji građani trebalo da se osećaju sigurnije. Koliko je taj novac pametno uložen i kakve su mogućnosti nabavljenog naoružanja - pita Nova ekonomija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nedavno da će Srbija kupiti još oružja, oruđa i raketa. Između mnogo najavljenih projekata, na predstavljanju sopstvenog plana "Srbija 2030" rekao je da moramo snažiti dalje našu vojsku, i da Srbija izdvaja mnogo više od dva odsto ukupnog BDP za vojsku i policiju.
"To samo onaj što veoma uspešno, mudro i pametno čita budžete, što nije često iskustvo sa političarima. To često dođe i na pet, šest odsto BDP. Mi samo u poslednjih tri meseca dali više od šest milijardi za naoružanje i opremu. Deo smo pokazali na paradi, ali nastavićemo dalje da podižemo i domaću proizvodnju", naglasio je Vučić, ali i najavio izdvajanje dodatnih "ne manje od 15 milijardi evra" do 2035. godine.
Da, sigurnost ima cenu, ali je isto tako bitno šta, koliko i od koga nabavlja Srbija. Ako uporedimo srpski energetski sektor gde je situacija slična - malo su američki projekti, malo norveški savetnici, ima nešto i kineskih investicija, a ima i ruskog gasa - jasno se videlo kako i koliko se to obilo o glavu Srbiji.
Nešto slično može da se desi kada nabavljate naoružanje iz potpuno različitih izvora, koje zbog drugačijih standarda ne komunicira među sobom, niti može da se dopuni na terenu, već su potrebne popravke i prepravke da bi sistemi međusobno korespondirali, navodi Nova ekonomija.
Kada zemlja kupuje vojnu opremu od veoma različitih dobavljača, na primer Francuske, Izraela, Rusije i Kine, kao što je to slučaj u Srbiji, to stvara diversifikaciju, ali i ozbiljne strukturne rizike u ratno vreme. Najveći problem može biti logistički haos, jer svaka zemlja koristi različite kalibre municije, rezervne delove, standarde elektronike, potrebe za gorivom, alate za održavanje i naravno softverske sisteme. Nešto slično je i NATO grupacija uvidela, naročito po početku rata u Ukrajini, da velike razlike u ovim segmentima među zemljama članicama ne pomažu, već slabe nadmoć.
U sukobu, logistika dobija ratove, pa tako ako koristite, na primer, rusku protivvazdušnu odbranu, francuske avione, kineske dronove i izraelske rakete - potrebna su vam četiri odvojena lanca snabdevanja. Ako jedan dobavljač prekine pristup zbog sankcija, političkog pritiska ili ratnog svrstavanja, deo vaše vojske može postati neupotrebljiv. Ako rezervni delovi za ruski sistem prestanu da stižu, spremnost može da se sruši za nekoliko meseci. Ovo smo videli u praksi nedavno, na šta podseća sagovornik Nove ekonomije glavni i odgovorni urednik agencije Beta Vojkan Kostić.
"To se već delimično desilo sa naoružanjem naručenim iz Rusije pre rata u Ukrajini; samo deo je stigao, dok je ostatak zarobljen u Rusiji jer transport kroz NATO zemlje nije moguć. Postoji realna opasnost da NATO zemlje koje okružuju Srbiju u nekom trenutku zatvore granice i vazdušni prostor, ostavljajući zemlju bez izbora u slučaju sukoba. Srbija ne sme sebi dozvoliti sukob sa NATO savezom jer ne postoji oružje koje bi joj omogućilo pobedu u takvom konfliktu", navodi Kostić.
Katarina Đokić, istraživačica u Programu za transfer oružja SIPRI-ja, napominje da svaki specijalan prevoz naoružanja zahteva odobrenje zemalja kroz čiji prostor prolazi. Bez tih odobrenja, nabavka bi bila znatno teža, osim ako se ne koriste metode šverca i korupcije, ali se takav scenario smatra veoma hipotetičkim. Kako Đokić kaže, u mirodopskim okolnostima blizina nije presudna; važnija je cena transporta i usluga održavanja.
Srbija nabavlja oružje iz Izraela, Rusije, Francuske i Kine, a prema rečima ove sagovornice, ovakva mešavina stvara probleme sa rezervnim delovima (nekompatibilnost) i zahteva posebnu obuku za tehničare i operatore (npr. za dronove) za svaki različiti sistem.
Kako Kostić objašnjava, Srbija je vojno neutralna zemlja i nema privilegiju da se orijentiše samo na jednog prodavca.
Manje ili nesvrstane zemlje često slede ovaj model, jer može da ima nekih prednosti, recimo da diversifikuje političku zavisnost, da spreči uticaj jednog dobavljača, da se dobije pristup različitim tehnološkim snagama, ali i zato što je tako ponekad jeftinije. Ali u isto vreme različiti strani sistemi mogu povećati sajber izloženost jer sadrže strani softver koji može imati skrivene ranjivosti, a mogu biti dizajnirani za daljinsku dijagnostiku.
Rafali višenamenski organizam
Tango Six, sajt specijalizovan za avijaciju, javio je da je Srbija potpisala jedan ugovor za naoružanje rafala, što je potvrdio i urednik tog portala Petar Vojinović. Za njega je potpisivanje ugovora za rafale ubedljivo najbolja nabavka kojoj ništa nije ekvivalentno. Opisuje rafale kao "višenamenski organizam" koji leti dvostruko brže od zvuka i može da ponese devet tona ubojnih sredstava, što ga čini najefektnijim i najopravdanijim sredstvom. Kako kaže, u poređenju sa tim, kineski dronovi i rakete su "relativno nebitni" dodaci.
Ostaje nabavka ostatka paketa naoružanja, vrlo verovatno od kompanije MBDA i francuskih kompanija. Za očekivati je da početni paket čine rakete vazduh-vazduh, vođene avio-bombe i raketizirane avio-bombe.
"Cena od 2,7 milijardi evra pokriva avione, simulatore, obuku i podršku, ali ne uključuje kompletan paket naoružanja. Za ugovore koji su potpisani za naoružanje ovih aviona detalji o ceni i konkretnim tipovima još uvek se drže u tajnosti. Neke modernije rakete će se čekati još godinu-dve dok proizvođač ne završi sva ispitivanja. Naoružanje proizvode dve ključne grupacije MBDA (konzorcijum više zemalja) koji proizvodi rakete vazduh-vazduh i Safran koji proizvodi bombe", kaže Kostić.
Ceo tekst Nove ekonomije čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Radić za Dojče vele: Odlazak nije trajan, vratiću se u slobodnu Srbiju
04.07.2026.•
0
Vojni analitičar Aleksandar Radić morao je na saslušanje zbog tobožnjeg fabrikovanja afere "zvučni top", a onda su mediji objavili snimke njegovog uhođenja.
Dvojica maloletnika poginula u saobraćajnoj nesreći u Babinom Mostu
04.07.2026.•
0
Dvojica sedamnaestogodišnjaka poginula su u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć oko 23.15 u selu Babin Most, u opštini Obilić, dok je jedan pešak povređen, piše portal KoSSev.
Vučić: Parlamentarni izbori možda i pre moje ostavke, očekujem dobru utamicu, primenićemo preporuke ODIHR
04.07.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da će na izborima biti "dobra utakmica", a "u međuvremenu moramo da usvojimo i primenimo sve ODIHR-ove preporuke.".
Ekspo selo: Pokrenuta nabavka za operativno upravljanje smeštajem učesnika
04.07.2026.•
0
Кompanija Ekspo 2027 doo Beograd pokrenula je postupak nabavke za uslugu operativnog upravljanja smeštajem u Ekspo selu, koje će tokom trajanja specijalizovane izložbe Ekspo 2027 biti namenjeno smeštaju učesnika izložbe.
Vučić: Slučaj zvučni top će dobiti sudski epilog, tužilaštvo će obavestiti javnost
04.07.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će slučaj o navodonoj simulaciji zvučnog topa dobiti svoj sudski epilog i da će tužilaštvo o tome upoznati javnost.
Vlasnicima firmi u Beogradu slao preteće poruke da ih prinudi da plate nepostojeće dugove
04.07.2026.•
2
Dvadesetogodišnji S.S. uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
ANEM: Tek osnovani portali dobili milione na konkursima, već prekršili Kodeks
04.07.2026.•
2
Medijski izdavač Zaple Media Group ove godine na do sada završenim konkursima za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja dobio je ukupno 16,2 miliona dinara ili oko 138.000 evra, saopštio je ANEM.
Skupština žuri da ispuni evropske zadatke: Posle šest meseci se setila REM-a
04.07.2026.•
2
Skupština Srbije se posle šest meseci ponovo setila REM-a, koji je visoko na agendi Brisela.
Savet: U Srbiji nema vidljivih rezultata u borbi protiv korupcije, Vlada godinama ignoriše preporuke
04.07.2026.•
3
Savet za borbu protiv korupcije ocenio je u novom Izveštaju o netransparentnosti rada državnih institucija da, uprkos osnivanju novih institucija i donošenju više strategija u Srbiji nisu ostvareni vidljivi rezultati.
Vučić danas obilazi "Osmeh Vojvodine": Radove od Bačkog Brega do Srpske Crnje
04.07.2026.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obići će danas radove kod Bezdana na izgradnji deonice brze saobraćajnice "Osmeh Vojvodine" od Bačkog Brega do Srpske Crnje.
Danas protest u Rakovici: Građani traže odgovore o (ne)postupanju policije posle napada na aktivistu
04.07.2026.•
3
Zbor građana Rakovice danas u 18 časova održaće protestni skup ispred tamošnje policijske stanice zbog, kako su naveli, nepostupanja policije nakon napada na njihovog aktivistu.
Umetnici iz Portugala otkazali učešće na Bitefu: "Zbog mešanja vlasti u kulturu, cenzure, pritiska"
04.07.2026.•
17
Trupa Teatro Praga iz Lisabona otkazala je učešće na 59. Bitefu zbog, kako su naveli u saopštenju koje prenosi Vreme, "trenutne političke i kulturne situacije u Srbiji i mešanja vlasti i javnih institucija u kulturu".
Vlada do kraja jula produžila zabranu izvoza nafte i naftnih derivata
03.07.2026.•
0
Vlada Srbije je novom odlukom produžila do 31. jula važenje Odluke o privremenoj zabrani izvoza nafte i naftnih derivata.
Gujaničić: Ni Rusiji ni SAD nije u interesu da se brzo reši pitanje NIS-a
03.07.2026.•
4
Američki OFAK produžio je licencu Naftnoj industriji Srbije za još 30 dana, do 31. jula. Istovremeno MOL-u je produžena licenca za nastavak pregovora sa sa Gaspromom o kupovini većinskog vlasničkog udela u NIS-u.
Ponoš podneo krivičnu prijavu protiv Vučićevića i pripadnika MUP
03.07.2026.•
9
Predsednik stranke Srbija centar (SRCE) Zdravko Ponoš podneo je krivičnu prijavu protiv dvojice pripadnika Uprave kriminalističke policije, NN lica iz Direkcije policije i vlasnika Informera Dragana Vučićevića.
Komentari 24
B
Пантелија
Ku3a
Nisam ćaci.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar