Zna se samo da je cena kvadrata sa 500 povećana na 1.350 evra i da mnogi već godinama zvrje prazni dok čekaju sve nestrpljivije (ne)suđene stanare, piše
Radar.
U izgradnju stanova za aktuelne i penzionisane pripadnike MUP-a, Vojske, Ministarstva odbrane, BIA i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija u okviru Ministarstva pravde, država je, po rečima bivšeg premijera Miloša Vučevića, planirala da uloži 290 miliona evra. Podatak o broju izgrađenih stanova koji su se u početku bezbednjacima prodavali po ceni od 500 evra za kvadrat, bez PDV-a, rastegljiv je i kreće se od 6.000 do 7.950, koliko je u junu 2020. tvrdila tadašnja premijerka Ana Brnabić, uz obećanje da će do kraja 2022. biti izgrađeni u sedam gradova: Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Kraljevu, Vranju i Sremskoj Mitrovici.
Tri godine i tri meseca po isteku tok roka, ne zna se koliko je stanova izgrađeno, koliko je stotina miliona evra ulupano u taj projekat i koliko ih je, po cenama od 500 evra po kvadratu, prodato pripadnicima službi bezbednosti. Deo javnosti se pita i zašto ih država po sličnim uslovima nije ponudila i zdravstvenim i prosvetnim radnicima, mladim naučnicima…
Zna se, međutim, da stotine, pa i hiljade tih stanova već duže od tri godine zvrje prazni. Zbog toga naselje od devet lamela, sa više od 1.000 stanova, na kragujevačkom Deninom brdu, žitelje podseća na "grad duhova". Nezvanično se saznaje da je na Deninom brdu prazno oko 700, a ni u kraljevačkom naselju Kovači nije prodata većina od 950 stanova. Procenjuje se da samo u ta dva grada nije useljeno između 1.200 i 1.500 stanova građenih za bezbednjake. Izvori Radara tvrde da ih je najmanje još toliko u Nišu, Novom Sadu, Beogradu, Vranju i Sremskoj Mitrovici i da prodaju nije "otkočila" ni izjava Vučevića iz januara 2025. da su "upravo završeni svi administrativni poslovi, vezani za useljavanje u stanove za pripadnike snaga bezbednosti".
Igra mačke i miša
Iako je od te izjave prošlo 15 meseci, ni zainteresovani bezbednjaci ne znaju da li je od tada prodat ijedan od tih stanova. Naprotiv, poslednji put ključevi jeftinih stanova pripadnicima snaga bezbednosti podeljeni su, naravno, u prisustvu najviših funkcionera, krajem 2022. U oktobru te godine raspisan je treći konkurs, a svi koji su tada konkurisali ključeve čekaju i danas. Na njihova pitanja niko ne odgovara, niti im se bilo ko od zvaničnika obraća. A zainteresovanih je mnogo, jer je pred kraj 2020, kad je taj projekat i najavljen, u Srbiji bilo 35.000 policajaca, vojnika, zatvorskih čuvara i drugih pripadnika bezbednosnih službi koji nisu imali rešeno stambeno pitanje.
"Posle prvog i drugog konkursa stanovi su onima koji su ih kupili dodeljeni u roku od mesec i po dana. Od trećeg konkursa, raspisanog 24. oktobra 2022, prošlo je već tri i po godine, a niko ko je konkurisao još ne zna da li će i kada da dobije stan ili je već odbijen, zbog neispunjavanja uslova ili nekih drugih razloga. Sam princip `brzi prsti`, po kom se konkurisalo, a od redosleda prijavljivanja je zavisila i rang-lista, bio je prilično nekorektan, posebno prema vremešnijim, jer su zahteve najčešće prvi podnosili informatički pismeniji, uglavnom mlađi, a oni pri vrhu te liste mogli su da biraju ponuđene stanove. Otuda se dešavalo da mlađani samac izabare trosoban stan, a da čoveku sa dvoje ili troje dece sa dna liste ostane na raspolaganju jednosoban stan", priča za Radar penzionisani major policije iz Kragujevca Dragan Lazović, koji već tri i po godine čeka odgovor nadležnih da li mu je odobrena kupovina stana.
Neko je "debelo omašio" prilikom planiranja celog projekta
On smatra da je neko pri planiranju ovog projekta "debelo omašio", jer se izgleda nije vodilo računa o regionalnoj zastupljenosti zainteresovanih. U Kragujevcu je, kaže, napravljeno oko 1.000 stanova, a u gradu verovatno nema toliko zainteresovanih, pa su se za njihovu kupovinu javljali i bezbednjaci koji rade u Somboru, Novom Pazaru, Priboju, Jagodini i drugim gradovima u kojima takvi stanovi nisu bili planirani. Kragujevac je mnogima atraktivan kao univerzitetski i veliki industrijski centar i žele da imaju stan ovde, bez obzira na to što je jasno da ljudi koji rade u Somboru neće iz centra Šumadije da idu tamo na posao, objašnjava naš sagovornik.
Lazović se tim povodom obraćao i predsedniku Aleksandru Vučiću i bivšem premijeru Milošu Vučeviću, čiji je kabinet njegovo obraćanje prosledio Ministarstvu unutrašnjih poslova, a iz MUP-a su mu 26. februara odgovorili da je "uvidom u spise njegovog predmeta… utvrđeno da je ispunio uslove za kupovinu stana pod povoljnijim uslovima u Kragujevcu… dok informacije o daljem postupku nisu u mogućnosti da mu pruže, jer nisu u nadležnosti MUP-a".
Iz MUP-a su ga obavestili da će njegovo obraćanje proslediti Generalnom sekretarijatu Vlade Srbije, "s obzirom na to da je u njihovoj nadležnosti dalji postupak kupovine stanova". Tako je Lazovićevo obraćanje vraćeno na istu adresu, na koju ga je u januaru i poslao, u Vladu Srbije, koja ga je i prosledila MUP-u.
A sve je počelo krajem 2017, kad je predsednik Vučić pokrenuo inicijativu za gradnju jeftinih stanova za bezbednjake, koju je Vlada ubrzo aminovala i predložila, a Skupština Srbije 25. maja 2018. i usvojila još jedan u nizu leks specijalisa, Zakon o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti. A koliko su predložena rešenja bila dobra i sveobuhvatna, svedoči i to što je već u prvih godinu i po dana primene zakon menjan i dopunjavan dva puta, a još jednom je izmenjen 2024. Do tada kupci nisu smeli da ih bar 10 godina prodaju, a od tada im je zabranjeno i da ih izdaju i pretvaraju u poslovne prostore, jer su ih pre toga mnogi rentirali za 200 ili 300, a u Beogradu i za 700 evra mesečno, dok im je rata za kredit bila svega 100 evra.
Povećanjem cena najviše pogođeni obični policajci i vojnici
Uz to, 2024. ukinut je i princip "brzih prstiju" i formirana Komisija Vlade sa zadatkom da utvrdi nove cene stanova na lokacijama na kojima su izgrađeni. Ona je odmah procenila da „zbog poskupljenja građevinskog materijala i usluga“ kvadrat u novosadskom naselju Jugovićevo ne može više da košta 500, već 1.350 evra sa PDV-om. U Sindikatu policije tvrde da su podizanjem cene za 170 odsto u Novom Sadu i za sličan procenat u drugim gradovima najviše pogođeni obični policajci koji zarađuju 75.000 dinara mesečno i već su toliko kreditno opterećeni da im nijedna banka neće dati novi stambeni zajam. Isto važi za obične vojnike, policijske i vojne penzionere i invalide, dok će stanove po višoj ceni moći da kupuju starešine MUP-a i Vojske, činovnici u ministarstvima odbrane i pravde i pripadnici BIA.
Izgradnja stanova za „čuvare reda i mira“ startovala je 8. februaru 2019. u Vranju i Nišu, a 22. aprila su položeni kameni temeljci i u Kragujevcu i Kraljevu. U Novom Sadu gradnja je počela 7. avgusta, u Sremskoj Mitrovici 10. septembra, a u Beogradu 10. marta naredne 2020. godine, a do sada javnost nije saznala koliko ih je zaista i izgrađeno.
U kragujevačkom Udruženju građana Nova svetlost ističu da je ravnopravnost svih građana neophodna da bi doživeli državu kao svoju i da ona zbog toga ne sme da privileguje određene grupe ili, još gore, pojedince. Nažalost, u takve nedozvoljene privilegije spada i prodaja stanova po nižim cenama od tržišnih pripadnicima snaga bezbednosti.
"Često kao opravdanje što baš njima dodeljuje stanove po niskim cenama država navodi da im je ona poslodavac. Ali, ona je poslodavac prosvetnim radnicima, kao i većini radnika namenske industrije, lekarima i ostalom medicinskom osoblju u kliničkim centrima i bolnicama… Zašto i oni ne bi mogli da konkurišu za ove jeftine stanove? A čak i da svako kome je država poslodavac može da konkuriše za stanove po nepristojno niskim cenama, to bi opet bilo duboko nepravedno, jer su zaposleni u javnom sektoru već privilegovani. Zašto bi njihove stanove plaćali radnici koji rade kod domaćih privatnika ili stranih investitora za minimalac? Ispada da u Srbiji najsiromašniji plaćaju kupovinu stanova dobro situiranim državnim zaposlenicima na sigurnim radnim mestima", poručuju iz Nove svetlosti.
Srbija bi, kažu, trebalo da se ugleda na Švedsku, koja je izgradila milion stanova, ali ih nije nikom darivala, već socijalni status određuje ko može u njima da stanuje uz minimalne, ekonomski isplative kirije. Istine radi, nakon što je vlast preuzela desnica, deo tih stanova je privatizovan, ali je većina i dalje u vlasništvu države.
Sociolog Srećko Mihajlović svojevremeno je objasnio da svaka vlast uvek "stavlja u povoljniji položaj one društvene grupe koje su joj najpotrebnije". Da su ovom sistemu potrebniji naučnici, prosvetni ili visokokvalifikovani radnici, verovatno bi oni imali veće plate ili bi mogli da kupuju stanove po povoljnim cenama, poentira Mihajlović.
Komentari 10
Milan
Ana
Iskreno
Tako vam je ne samo u bezbednosti, vec i u zdravstvu, kulturi, obrazovanju ( narocito visokom), sportu i tako redom ( da ne spominjemo JP i lokal).
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar