Todorović je naveo da je "Rezolucija očekivano stroga prema Srbiji" i da je značajno što poziva Evropsku komisiju da obustavi sredstva za Srbiju iz Plana rasta za Zapadni Balkan, čiji je preduslov za dobijanje vladavina prava.
Rezolucija, dodaje, detaljno navodi sve probleme na koje ukazuju i civilno društvo, mnoge države članice i građani u Srbiji - sloboda medija, regularnost izbora, vladavina prava i funkcionisanje demokratskih institucija.
"U suštini, EP kaže: ne, Srbija ne ispunjava taj osnovni preduslov i vreme je da Komisija to registruje i prekine isplatu iz Plana rasta."
Prema njegovim rečima, Evropska komisija, za razliku od Evropskog parlamenta, šalje signale da i dalje na neki način veruje vladajućoj koaliciji.
"U poslednjih nekoliko nedelja Evropska komisija zauzima blaži stav prema Srbiji nego što je to bio slučaj pre samo nekoliko meseci. Na to su uticale akcije koje je Srbija preduzela u poslednje vreme, a koje se tiču usvajanja seta izbornih zakona i izmene problematičnih Mrdićevih zakona."
Ipak, Todorović procenjuje da ni u Komisiji ne veruju da vlast u Srbiji iskreno ide ka punopravnom članstvu u EU.
Podsećajući da je Srbija sama proizvela problem Mrdićevim zakonima, pa ih onda ukinula, Todorović smatra da Evropska komisija traži neku pozitivnu vest iz Srbije i da je zainteresovana da se proces otkoči.
"Komisija sada, u suštini, poziva i na otvaranje Klastera 3, a njen stav prema Srbiji prešao je u blago pozitivan. Ne treba očekivati da donese odluku kojom bi obustavila isplatu sredstava Srbiji."
Govoreći o odnosu Evropske unije (EU) i njenih institucija prema zbivanjima u Srbiji, Todorović ukazuje da je na sednici EP, osim pohvala i glorifikacije studentskog pokreta u Srbiji, bilo i onih koji nisu oduševljeni kako se odvija proces u Srbiji i koji ne veruju u evroentuzijazam opozicije i studentskog pokreta.
To je, kaže sagovornik FoNeta, karta na koju vladajuća koalicija u Srbiji može da igra.
Ipak, Todorović ne očekuje da u narednih nekoliko meseci dođe do otvaranja Klastera 3, posebno ako u Srbiji budu raspisani parlamentarni ili predsednički izbori.
"U slučaju raspisivanja izbora, odluka o otvaranju Klastera 3 mogla bi da bude politički senzitivna i da se protumači kao podrška vladajućoj koaliciji."
On navodi da neke zemlje, pre svega Holandija i baltičke članice EU koje se protive otvaranju Klastera, ističu probleme u oblasti vladavine prava i neusaglašavanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
"To je nešto što će Vlada Srbije dosta teško moći da reši i mislim da nije realno da se Srbija sada u potpunosti usaglasi sa spoljnom politikom EU."
Marko Todorović upozorava da je to signal za uzbunu vlastima u Srbiji, jer je očigledno da nije dovoljna politička podrška nekih od najznačajnijih lidera u EU.
"Ovim protivljenjem se stavlja do znanja da u procesu evropskih integracija Srbije nije dovoljan samo reformski deo koji se tiče vladavine prava, nego i jasna politička odluka i strateška opredeljenost koja se odnosi na usaglašavanje sa spoljnom politikom EU."
Postupci Vlade Srbije, smatra Todorović, ne deluju kao strateški osmišljena politika koja se sprovodi dugoročno, već kao određeni koraci koji se čine kako bi se moglo reći da Srbija i dalje jeste na evropskom putu.
"Situacija u Srbiji je takva da javnost može da bude razočarana kako god da Brisel postupa. Ukoliko bi se obustavila isporuka sredstava iz Plana rasta, to bi u opozicionom delu javnosti bilo pozitivno dočekano kao signal da EU sada zauzima tvrđi stav prema vlastima, ali bi kod velikog broja građana to moglo da se protumači i kao jedan vid sankcija prema Srbiji."
Zbog toga je, kaže, vrlo lako manipulisati javnošću kada je u pitanju ono što EU radi.
"Postoji jak narativ da EU primenjuje različite aršine prema državama kandidatima. U Srbiji veoma organizovana ruska propaganda deluje preko različitih medija i već decenijama širi viđenje da je EU neprijateljski nastrojena prema Srbiji", kaže u razgovoru Marko Todorović iz Centra za evropske politike.
Dragojlović: Srbija je ispunila uslove za otvaranje Klastera 3, ali preduslove nije
"Glavni razlog koji stoji kao prepreka punopravnom članstvu Srbije u Evropskoj uniji jeste nedostatak političke volje - nekad više na strani Srbije, nekad više na strani nekih država članica EU. Ali, u svakom slučaju sve je niži stepen međusobnog poverenja i načina da se te prepreke nekako prevaziđu", ocenila je za
N1 ekspertkinja za EU integracije Nataša Dragojlović.
Ipak, kako je dodala povodom pitanja ulaska zemlje u EU, "Srbija realno ne zaostaje mnogo, nije to nešto što je preteško za implementaciju, ukoliko je preduslov obezbeđen".
"A taj preduslov su vladavina prava, podela vlasti i rad institucija u punom kapacitetu - ako je to obezbeđeno, ovo drugo je zaista lako.".
Nataša Dragojlović ističe jedan paradoks - odnos cena između Klastera 3 i pomenutog preduslova.
"Klaster 3 spada u najskuplje reforme, potrebno je da se uloži mnogo novca da bi to radilo kao što radi u drugim članicama. A da obezbedite slobodu govora i medija, vladavinu prava i nezavisnost pravosuđa - to ne košta ništa."
Ipak, i mimo toga, upitana čija je odgovornost što, izgleda, Srbiji neće biti otvoren Klaster 3, sagovornica N1 navodi da je veća odgovornost na osam država članica koje su prenebegle važnost trenutka u kom je trebalo otvoriti Klaster 3, a za koji Srbija tehnički jeste spremna - "i tu nema dileme".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar