Kada bi moglo da dođe do uravnoteženijeg odnosa na tržištu nekretnina: "Oko 2030. ili 2031. godine"

Čak 40 odsto kupoprodajnih ugovora za stanove u Beogradu u poslednjih nekoliko meseci finansirano je stambenim kreditima, dok starogradnja i dalje ima primat u odnosu na novogradnju, pokazuju podaci koje je objavio RTS.
Kada bi moglo da dođe do uravnoteženijeg odnosa na tržištu nekretnina: "Oko 2030. ili 2031. godine"
Foto: Pixabay
Istovremeno, direktor Sektora za poslove sa stanovništvom u Poštanskoj štedionici Stefan Vukotić izjavio je da je od početka programa subvencionisanih stambenih kredita za mlade odobreno i realizovano više od 3.500 kredita, ukupne vrednosti veće od 280 miliona evra, zbog čega je država povećala iznos garancija sa 600 na 900 miliona evra.
 
Iako podaci ukazuju na promene u načinu finansiranja kupovine stanova, ostaje pitanje šta se zapravo menja na tržištu nekretnina. Da li rast kupovine na kredit znači da se među kupce vraćaju građani koji rešavaju stambeno pitanje ili je, zbog visokih cena kvadrata, zaduživanje postalo gotovo jedini način da se dođe do sopstvenog doma? Zašto starogradnja i dalje beleži veću tražnju od novogradnje i može li se očekivati promena cena u narednom periodu?
Ekonomista Saša Đogović ocenjuje za Insajder da je rast učešća stambenih kredita u kupovini stanova delom posledica mera kojima je država administrativno ograničila kamatne stope na određene vrste kredita.
 
"Kada je Vlada donela uredbu o plafoniranju trgovačkih marži, takođe je odlučeno da se administrativnim putem spuste određene kamatne stope na gotovinske, pa i na stambene kredite, iako referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije nije spuštena", navodi sagovornik Insajdera.
 
Prema njegovim rečima, upravo se na period u kojem su važile te mere odnose i podaci koji pokazuju rast kupovine stanova finansiranih stambenim kreditima.
 
"Svakako da su jednim delom te administrativne mere i bile okidač povećane tražnje za stambenim kreditima, i samim tim je došlo do povećanja udela kredita u kupovini stanova, odnosno potražnji za novim nekretninama", ističe Đogović.
Očekuje da bi u narednom periodu moglo da dođe do smanjenja tražnje za stambenim kreditima.
 
"Očekujem da dođe do određenog zatezanja, imajući u vidu zagrejavanje inflatornih tokova kod nas, koje može da dovede do toga da Narodna banka Srbije blago poveća referentnu kamatnu stopu. To će se odraziti i na cenu stambenih kredita. Sa istekom uredbe može se očekivati i splašnjavanje postojeće tražnje za stambenim kreditima", kaže Đogović.
 
Privremene mere zaštite prerasle su u sistemsko zakonsko rešenje prema kom se maksimalne kamatne stope usklađuju na svakih šest meseci, a aktuelna ograničenja važe do 30. novembra 2026. godine.
 
Dok Đogović objašnjava razloge zbog kojih je poraslo učešće stambenih kredita, stručnjaci za tržište nekretnina ukazuju da se promene vide i u strukturi kupaca, ali i u odnosu ponude i tražnje.
 
Potpredsednik Stručnog saveta Klastera nekretnina Srbije Milić Đoković kaže da rast stambenih kredita pre svega dolazi od kupaca koji prvi put rešavaju stambeno pitanje, posebno mladih koji koriste program subvencionisanih kredita.
 
"To su, pre svega, krediti za kupovinu stanova od strane mladih, i to je, recimo, nekih 20 odsto, a drugih 20 odsto je onaj standardan deo kupaca koji je i ranije kupovao stanove iz kredita. To bi, u nekom normalnom ili bogatom društvu, bila super informacija", ističe Đoković.
 
Prema njegovim rečima, "teorija nekretnina kaže da smo bogati ako preko 51 odsto ljudi kupuje stanove putem kredita".
 
"Mi smo na nekom nivou od otprilike 30 i nešto odsto, što se tiče kompletne Srbije, a čini mi se da je to, kada je Beograd u pitanju, i malo više. Zanimljiv podatak je da su to krediti koji su relativno mali, otprilike između 70.000 i 150.000 evra. Nemamo velike kredite od 500 hiljada, milion, dva miliona, oni ne postoje, i to je obično ona bajpas varijanta od već pomenutih između 70.000 i 150.000 evra, što čini uglavnom 80 odsto kredita", kaže Đoković.
 
Đoković smatra da je jedan od glavnih razloga veće tražnje za starogradnjom način na koji je koncipiran program subvencionisanih stambenih kredita za mlade.
 
"To je objašnjivo zato što se tim kreditima ne mogu kupovati stanovi u objektima koji su još u izgradnji. Veći deo novogradnje još nije završen, dok je starogradnja uknjižena, završena i može odmah da bude predmet hipoteke. Kod novogradnje mora da se sačeka završetak gradnje", kaže Đoković.
 
Kako ističe, Vlada Srbije nije prepoznala kupovinu stanova u izgradnji kroz program subvencionisanih stambenih kredita za mlade, zbog čega, prema njegovoj oceni, starogradnja trenutno ima prednost u odnosu na novogradnju.
Kada je reč o kretanju cena, Đoković ne očekuje njihovu stabilizaciju u skorijem periodu. Razlog vidi u tome što je potražnja i dalje znatno veća od ponude.
 
"Nažalost, rast cena se nastavlja, jer nemate dovoljno stanova na tržištu koliko postoji tražnja. Ne raste vrednost nekretnina, već nominalne cene, usled inflacije. Dok god imate više kupaca nego stanova, nema ni pada cena. To je prvi zakon ekonomije", kaže Đoković.
 
Dodaje da su procene njegove proceniteljske kuće pokazivale da bi do uravnoteženja tržišta moglo da dođe tek oko 2030. ili 2031. godine, kada se završe veliki stambeni projekti i ponuda bude mogla da odgovori potražnji.
 
"Još imamo odnos od dva do tri kupca na jedan stan. Dok je tako, teško je očekivati smanjenje cena", navodi Đoković.
 
Ni do kraja godine, kako ocenjuje, ne očekuje slabljenje tražnje.
 
"Tražnja će verovatno nastaviti da raste. Odobren je novi kontingent sredstava za program subvencionisanih kredita za mlade, a s druge strane, ljudi koji imaju višak kapitala i dalje ga najčešće ulažu u nekretnine - bilo da je reč o zemljištu, garažama, stanovima ili poslovnom prostoru", zaključuje Đoković.
 
Sagovornici Insajdera saglasni su da je rast stambenog kreditiranja posledica više faktora - od državnih mera i programa subvencionisanih kredita za mlade do i dalje velike tražnje za nekretninama. Međutim, dok god broj kupaca premašuje ponudu stanova, ne očekuju ni značajniju korekciju cena na tržištu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Teniser

    12.07.2026 07:41
    Balonče
    Da budemo iskreni, ni investitori ni agenti nekretnina nisu znali da će cene otići ovoliko gore pre 4-5 godina. Kako sad znaju kada će pasti? Ovde ne postoji ozbiljno istraživanje tržišta nekretnina tako da podatak o 2-3 kupca na jedan stan zaista zvuči neozbiljno.
  • Nestalo droge?

    12.07.2026 07:39
    Računate da će prestati da se peru pare od droge preko nekretnina?
    A od koje iluzije ćete da živite?
  • Manojlo

    12.07.2026 07:21
    Sikter!
    Pa, šargarepa je na dugom štapu! Magarci jeste li spremni?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Čekanje na granicama do sat vremena

Putnički automobili na graničnom prelazu Preševo sa Makedonijom na izlazu iz Srbije zadržavaju se oko sat vremena, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije.