Manjinske stranke kao tas na vagi: Kakvu će ulogu imati u formiranju buduće vlade?

U slučaju tesnog izbornog rezultata, manjinske liste mogle bi dobiti ulogu kakvu dugo nisu imale.
Manjinske stranke kao tas na vagi: Kakvu će ulogu imati u formiranju buduće vlade?
Foto: 021.rs
Ako jednom bloku bude nedostajalo četiri, pet ili šest poslanika do većine, toliko manjinskih mandata moglo bi postati odlučujuće za formiranje buduće vlade, navode sagovornici Danasa.
 
Pet manjinskih stranaka do sada je Republičkoj izbornoj komisiji predalo izborne liste, a četiri su proglašene: SDP – CDP Rasima Ljajića, Savez vojvođanskih Mađara, Stranka pravde i pomirenja Usame Zukorlića i Ruska stranka. Lista SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina čeka proglašenje. Većina ostalih manjinskih stranaka i pokreta podržala je Studentsku listu.
Od pet manjinskih lista, četiri su do sada bile deo vladajuće većine, a neke su imale i ministre ili državne sekretare. Njihove ambicije nisu male ni pred oktobarske izbore, pa pojedine računaju da bi mogle imati važnu ulogu u formiranju nove vlade.
 
Rasim Ljajić, nosilac liste SDP-CDP, kaže da želi da njegova lista bude politički faktor bez kog se ne može formirati većina.
"Ne znam da li će lista SDP – CDP biti tas na vagi u forrmiranju buduće vlade, jer to je stvar više matematike, nego politike. Ali u ime liste čiji sam nosilac, želim da budemo politički faktor bez koga se ne može formirati većina. Nije isto imati predstavnika i imati političku snagu. Jedan poslanik može da govori, više poslanika može da odlučuje. Mi se upravo za to i borimo. Sigurno nećemo biti najveći, ali je vrlo moguće da budemo odlućujući faktor", navodi Ljajić.
 
"Logika manjinskih stranaka uglavnom je do sada bila pragmatična"
 
Politikolog Fahrudin Kladničanin ocenjuje da su manjinske stranke tokom najvećeg dela poslednje dve decenije bile deo parlamentarne većine ili su održavale blizak odnos sa republičkom vlašću.
 
"Manjinske stranke su tokom najvećeg dela poslednje dve decenije bile deo parlamentarne većine, ili su sa republičkom vlašću održavale blizak i funkcionalan politički odnos. Njihova logika uglavnom je bila pragmatična, biti što bliže mestu na kojem se donose odluke i tu političku poziciju koristiti za ostvarivanje interesa zajednica koje predstavljaju, od infrastrukture i budžetskih ulaganja do obrazovanja, kulture, manjinskih prava i zastupljenosti u državnim institucijama", kaže Kladničanin za Danas.
 
On navodi da njihova politička težina nije uvek bila ista, jer manjinski poslanici nisu bili neophodni za formiranje vlade kada je SNS sa partnerima imao komotnu većinu.
 
"Deluje mi da posle oktobarskih izbora situacija bi mogla biti drugačija. Ako nijedan od dva glavna politička pola – Ujedinjena Srbija sa jedne i Studentska lista "Studenti pobeđuju" sa druge strane, sa svojim partnerima ne bude mogao da dođe do potrebnih 126 plus poslanika, nekoliko manjinskih mandata može dobiti potpuno drugačiju vrednost. Ako manjinske liste zajedno osvoje petnaestak mandata, neće biti presudan samo njihov ukupan broj, već i način na koji su ti mandati raspoređeni", objašnjava Kladničanin.
 
Prema njegovim rečima, pet ili šest poslanika jedne manjinske stranke, u parlamentu u kojem jednom bloku nedostaje upravo toliko glasova, mogu postati uslov za formiranje većine. Kao posebno važne izdvaja SVM i Sandžačku demokratsku partiju.
 
Kladničanin dodaje da bi manjinske stranke u takvoj situaciji za pregovarački sto došle sa znatno većim političkim kapitalom, jer bi bilo važno ko može da obezbedi 126 plus poslanika i kakav politički dogovor nudi zajednicama koje predstavljaju.
 
"Zato bi, u slučaju tesnog rezultata, manjine mogle dobiti ulogu kakvu dugo nisu imale. Ako jednom bloku bude nedostajalo četiri, pet ili šest poslanika do većine, onda isto toliko manjinskih mandata više nisu politički ukras niti pojačanje već formirane vlasti. Ovi izbori biće svojevrsno političko čistilište, uz jednu od najvećih mobilizacija birača u poslednjih nekoliko izbornih ciklusa. I u tako snažnoj polarizaciji između dva glavna politička pola mnoge manje stranke mogle bi nestati iz parlamenta, dok će manjinske liste, po svemu sudeći, preživeti to političko ukrupnjavanje", ističe Kladničanin.
Novinar Nedim Sejdinović podseća na to da pripadnici nacionalnih manjina čine najmanje 12 odsto ukupnog stanovništva Srbije i ocenjuje da bi njihov značaj mogao biti posebno izražen u neizvesnoj izbornoj utakmici.
 
"Skontali su manjinci da je bolje pred radikalima pognuti glavu, nego ostati bez glave. Od pada nadstrešnice situacija se promenila. Pojavio se izuzetno važan i snažan politički faktor – a to su studenti – što je dovelo do promene i u političkom koloritu manjina. Naravno, u svakoj od njih dešavaju se specifični procesi, ali svakako će dobar deo njih skupiti hrabrost i odlučiti da da glas studentskoj listi, čak pre nego manjinskim strankama", ocenjuje Sejdinović.
 
On dodaje da u svakoj većoj manjini postoje partije i organizacije koje su podržale Studentsku listu.
 
"A kada je reč o najbrojnijoj manjini, Mađarima, ne treba posebno isticati da će pad Orbanove vlade uticati na političke preferencije građana mađarske nacionalnosti. U slučaju da Studentska lista bude u mogućnosti da formira vladu, uopšte nije isključeno da tu vladu podrže i manjinske stranke koje su do sada bile lojalne naprednjacima. Ko poznaje prilike u tim strankama, rekao bi čak da bi to bio sasvim logičan ishod", dodaje sagovornik Danasa.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija