Srbija uvozi crni i beli luk, krompir, paradajz i drugo povrće koje može sama da proizvodi

Pravac buduće agrarne politike biće jedan od važnih zadataka nove Vlade Srbije.
Srbija uvozi crni i beli luk, krompir, paradajz i drugo povrće koje može sama da proizvodi
Foto: 021.rs
Nezadovoljstvo poljoprivrednika, loši proizvodni rezultati, visoki troškovi i sve izraženiji klimatski rizici samo su deo izazova sa kojima se suočava domaća poljoprivreda.
 
Kako je za portal Biznis.rs ocenio agroekonomski analitičar Žarko Galetin, ovogodišnji rezultati u poljoprivredi ne mogu se smatrati dobrim, već su "samo nešto manje loši" u odnosu na prošlu, izuzetno tešku godinu.
"Ova godina nije bila dobra, a ni solidna. Ona je jednostavno bila manje loša nego katastrofalna prošla godina. Ne treba upadati u zamku da ovu godinu merimo sa prethodnom jer lošije od prošle godine gotovo da nije bilo moguće", kaže Galetin.
 
Kako objašnjava, pojedine grane, poput voćarstva, imale su nešto bolje rezultate, pšenica je rodila solidno, a suncokret se relativno dobro držao. Međutim, ostatak poljoprivredne proizvodnje bio je veoma loš.
"Naši poljoprivrednici beleže praktično tri sušne godine u poslednje četiri. Kada imate takav kontinuitet loših ekonomskih godina, nezadovoljstvo je mnogo veće nego kada u pet godina imate jednu lošu, a četiri dobre. Već nekoliko godina imamo rezultate ispod nivoa i proseka kakve smo beležili pre deset ili 15 godina", navodi on.
 
Srbija sve više zavisi od uvoza hrane koju može sama da proizvede
 
Kao jedan od najvećih problema srpske poljoprivrede Žarko Galetin izdvaja sve veću zavisnost od uvoza pojedinih prehrambenih proizvoda, uprkos tome što Srbija raspolaže prirodnim i proizvodnim potencijalima za njihovu proizvodnju.
 
"Pogledajte samo spisak poljoprivrednih proizvoda koje Srbija danas uvozi. Uvozimo crni i beli luk, krompir, paradajz i čitavu lepezu povrtarskih kultura koje možemo da proizvodimo. Mi praktično postajemo neto uvoznici. Uvozimo svinje, prasad, svinjski podmladak, svinjsko i goveđe meso. To je nedopustivo za zemlju koja ima takve poljoprivredne potencijale", kaže Galetin.
 
Iako Srbija ostvaruje pozitivan spoljnotrgovinski bilans u poljoprivredi, prema njegovoj oceni, taj rezultat najvećim delom nose primarne poljoprivredne kulture, dok domaća proizvodnja proizvoda veće dodate vrednosti zaostaje.
 
Navodi da smo postali sirovinska baza i poziva da napravimo jedan inventar, podvučemo crtu i vidimo šta je potrebno da uradimo kako bismo zadovoljili sopstvene prehrambene potrebe, umesto da postajemo sve zavisniji od uvoza. Hrana postaje strateška sirovina, a prehrambeni suverenitet jedna je od najvažnijih pretpostavki ekonomskog i političkog suvereniteta države, smatra Galetin.
Od uvozničkog lobija do skupih proizvoda na policama
 
Govoreći o tome kako Srbija može da smanji uvoz povrća, Galetin ukazuje na smanjene domaće proizvodne kapacitete, ali i na nedovoljna ulaganja u intenzivnu proizvodnju.
 
"Morate da zadovoljite domaći proizvodno-potrošni bilans. Ako nemate dovoljno paprika, šargarepe, luka ili drugih proizvoda, morate da ih uvozite. Zato je potrebno podići i stimulisati intenzivnu proizvodnju, posebno povrtarstvo", objašnjava on.
 
To podrazumeva ulaganja u sisteme za navodnjavanje, plastenike i druge oblike zaštićene i kontrolisane proizvodnje. Kada se uloži u takve kapacitete, ta ulaganja mogu relativno brzo da se vrate, a domaća proizvodnja može da smanji potrebu za uvozom.
 
On, međutim, ukazuje i na problem tržišnih odnosa i uticaja uvozničkih lobija, za koje smatra da dodatno otežavaju položaj domaćih proizvođača.
 
"Ne krivim uvoznike. Oni rade ono što im tržište i propisi omogućavaju, odnosno nastoje da ostvare što veću zaradu. Ali država mora da obezbedi uslove u kojima se domaća proizvodnja neće potiskivati. Novac koji se troši na uvoz kroz odgovarajuću agrarnu politiku mogao bi da se usmeri na podizanje domaćih proizvodnih kapaciteta“, smatra Galetin. „Kada krenete od uvozničkih lobija koji potiskuju domaću proizvodnju, na kraju dobijete veoma skupe proizvode na policama naših marketa. Zato čitav taj sistem treba menjati, ali veoma oprezno i pažljivo", dodaje analitičar.
 
Stočarstvo među ključnim prioritetima
 
Kao jedan od ključnih prioriteta naš sagovornik izdvaja oporavak stočarstva koje je u velikoj meri devastirano.
 
"Moramo da podignemo nivo stočarstva. Naše stočarstvo je toliko oslabljeno da uvozimo mleko, mlečne proizvode i meso. To, međutim, ne može da se uradi za pola godine, jednu ili dve ekonomske godine. To je delatnost koja zahteva jedan dugoročan proces u kom se godinama podižu proizvodni kapaciteti, genetski potencijal i kvalitet", objašnjava Galetin.
 
Prema njegovim rečima, unapređenje domaće proizvodnje važno je i zbog budućeg pristupa evropskom tržištu, jer će proizvođači morati da ispune sve zahtevnije standarde kvaliteta i bezbednosti hrane. Galetin podseća da Srbija već godinama ne izvozi svinjsko meso na tržište Evropske unije zbog problema sa afričkom kugom svinja, što dodatno ukazuje na potrebu za sistemskim rešavanjem problema u stočarstvu i veterinarskoj zaštiti.
 
Ceo tekst možete pročitati OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Blace bez vode, proglašena vanredna situacija

Nivo vode u akumulacionom jezeru "Pridvorica", iz kog se snabdeva veći deo Blaca i okolnih sela, na istorijskom je minimumu, a zbog nestašice vode u akumulaciji na delu opštine Blace proglašena je vanredna situacija.