Studentski plan: Visoko obrazovanje i nauka

U novom sazivu Parlamenta, usvajaće se novi zakoni, pa tako i oni koji se tiču visokog obrazovanja. Ono što je interesantno jeste da novu vladajuću većinu čine ljudi kojima je primarni posao upravo u tom domenu.
Studentski plan: Visoko obrazovanje i nauka
Foto: 021.rs
Studentski plan prvenstveno uočava probleme visokoobrazovnog sistema, posebno ističući da ljudi koji u njemu rade nisu dovoljno plaćeni, oprema je zastarela, a upravu bira politika.
 
"Nedavno uveden sistem SPIRI je fakultetima oduzeo vlast nad onim što su sami zaradili", navodi Studentska lista i najavljuje njegovo ukidanje.
Univerzitet sam bira svoje rukovodstvo
 
Studentski program predložiće izmene u biranju rektora, dekana i direktora instituta, te da se napusti sistem sa savetima i upravnim odborima u kojima je "dosadašnja vlast postavljala četiri do sedam spoljnih članova".
 
Dodaju da će sličan sistem biti primenjivan na više mesta u visokoobrazovnom sistemu.
 
"Akademska zajednica dobija većinu u Nacionalnom savetu za visoko obrazovanje i u Upravnom odboru Nacionalnog akreditacionog tela, za koje ministarstvo neće više predlagati kandidate", navodi Studentska lista.
Planiraju i izmene u načinu biranja u akademsko zvanje. Kako piše u njihovom planu, to će raditi nezavisna komisija u kojoj će biti najmanje 40 odsto članova drugih univerziteta i iz inostranstva, po nacionalnom minimumu kriterijuma, čime se omogućava da za isto zvanje važe isti uslovi na svim univerzitetima.
 
"Ko ispuni unapred zadate ciljeve, uz godišnju evaluaciju, dobija radni odnos na neodređeno umesto novog ugovora na određeno do sledećeg izbora", stoji u Studentskom planu.
 
Državni univerzitet u Novom Pazaru i Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici
 
Za Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Studentska lista tvrdi da je izložen političkim pritiscima i suočen sa pravnom nesigurnošću.
 
Kao lek za takvu situaciju, Studentska lista predlaže veće finansije, poseban program institucionalne i bezbedonosne zaštite sa planovima za nastavak nastave u kriznim uslovima, podršku za zadržavanje nastavnika i istraživača, ulaganja u objekte i laboratorije, stipendije i druge mere za upis i zadržavanje studenata, kao i međunarodnu saradnju i mobilnost, uz zaštitu od svih nedozvoljenih spoljnih uticaja.
 
Prema navodima Studentske liste, Državni univerzitet u Novom Pazaru poslednjih godina beleži pad u svim segmentima, a brojke su ispod granica održivosti. Kao krivca navode "centralizovanu i netransparentnu upravu".
 
"Njemu su potrebni privremeni organi upravljanja uz učešće zaposlenih i novi statut koji odlučivanje vraća kolektivnim telima, puna javnost rada, revizija odluka o zapošljavanju i izborima u zvanja uz poništavanje nezakonitih akata i povratak nepravedno udaljenih nastavnika, jasni kriterijumi napredovanja za sopstveni kadar, ograničavanje angažovanja penzionisanih lica, spoljna finansijska revizija, hitna reakreditacija programa i nezavisno utvrđivanje etičke odgovornosti", piše u Studentskom planu.
 
Školarine i sopstveni prihodi
 
Prihode fakulteta i instituta Studentska lista želi da odvoji od budžeta.
 
"Razmotrićemo smanjenje ili eventualno ukidanje školarina za samofinansirajuće studente u što kraćem roku i umesto školarina univerzitetima vraćamo imovinu kao izvor prihoda", najavljuje Studentska lista.
 
Što se upisa tiče, planira se da se broj slobodnih mesta uskladi sa potrebama tržišta rada.
 
Finansiranje nauke, piše u Studentskom planu, ići će preko novih fondova, konkretno Fonda za nauku i Fonda za investicionu delatnost, a iz kojeg će se isplaćivati plate, režije i istraživački rad. Naučna oprema i potrošni materijal neće biti podložan PDV-u i carinama ili će taj trošak biti umanjen.
 
Studentski standard
 
Studentska lista planira i da izmeni studentske stipendije i kredite novim, kombinovanim modelom. Jedan deo bi činila bespovratna stipendija za studente slabijeg imovinskog stanja, a za ostale kredite, čija otplata počinje tek po zaposlenju.
 
"Budžetska stavka za studentski standard koja u 2026. godini iznosi 14,76 milijardi dinara i pokriva oko 30 odsto potrebnog kapaciteta dobiće veći skok, nakon čega će nastaviti stalan postepeni rast", piše u Studentskom planu.
 
Novina je uvođenje Centra za podršku koji bi postojao na svakom univerzitetu i čiji bi posao bio da pomogne svim studentima upisanim na afirmativnim merama.
Kvalitet nastave i nauke
 
Studentska lista protivi se postojećem sistemu bodovanja naučnog rada, jer smatra da proizvodi koautorstva bez doprinosa i radove u časopisima koji za novac objave bilo šta.
 
"Novim pravilnicima i izmenama postojećih glavnom autoru ćemo dati veću težinu nego koautorima, uz to ćemo uvesti nacionalnu listu priznatih časopisa i zabraniti da se o trošku državnih projekata objavljuje u predatorskim časopisima", navodi se u Studentskom planu.
 
"Osim broja objavljenih radova vrednovaće se i recenziranje, patenti i predlozi javnih politika", predviđa Studentski plan.
 
Još jedna novost je da bi Studentska lista vratila mogućnost prelaska između akademskih i strukovnih studija, ali uz jasne nacionalne standarde prohodnosti kroz javne procedure.
 
Nauka i privreda
 
Kako navodi Studentski plan, uvešće se industrijski doktorati.
 
"Doktorandi na takvom programu bi radili na problemu koji kompanija stvarno ima", navode iz Studentske liste.
 
Povratak istraživača i strani studenti 
 
Što se tiče raseljenih istraživača i stranih studenata, njima Studentska lista nudi nacionalni program koji bi prema najavama trebalo da im donese platu, početni budžet, jednog do dva člana tima i laboratorijski prostor.
 
"Nostrifikacija strane diplome trajaće najviše 60 dana i sprovodiće se digitalno kroz mrežu ENIC/NARIC", piše u Studentskom planu.
 
Kako se tamo navodi, svi univerziteti će nastupati zajedno pod nacionalnim štandom i razmatraće se pravljenje fonda za stipendiranje najboljih stranih studenata i centara za doček stranih studenata i istraživača.
 
Lica nauke i visokog obrazovanja
 
Studentska lista sačinjena je od ljudi koji rade u visokoobrazovnom sistemu. Međutim, neki od njih ističu se i po tome što imaju iskustva u upravljanju pojedinih delova tog sistema, a takvih, uključujući i one koji se bave visokim obrazovanjem i naukom je 26.
 
Tako je, na primer, bivši rektor Univerziteta u Novom Sadu Dejan Jakšić, na listi pod brojem 101.
 
On nije jedina osoba sa iskustvom na rukovodećoj poziciji neke visokoobrazovne institucije. Na 90. mestu je Mirjana Nikolić koja je bila je članica radne grupe za izradu Strategije visokog obrazovanja. Ipak, javnosti je poznatija kao rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu. Na listi je takođe bivša rektorka iste ustanove Biljana Radovanović Brkanović.
 
Više na listi, pod brojem 29 nalazi se Milena Petrović koja je redovna profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta, a bila je recezentkinja Nacionalnog tela za akreditaciju.
 
Na 91. mestu nalazi se akademik Radomir Saičić koji je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti, a takođe je član Akademskog odbora za obrazovanje SANU. Saičić ipak nije jedini član SANU na Studentskoj listi. Na mestu broj 15 je Slobodan Vukosavić, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pet odsto BDP-a za vojsku: Previše?

Najava Studentske liste da će udvostručiti izdvajanja za vojsku, sa ciljem da ona dostignu pet odsto BDP-a, izazvala je različite reakcije javnosti.

Da li je reč "blokader" uvreda?

Članovi Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) poveli su na poslednjoj sednici raspravu o tome da li se rečju "blokader" izgovorenom u etru krše medijski zakoni.