Špicerov dvorac dobija privremeni krov

Nakon skoro dve decenije propadanja, jedan od najlepših primera secesije na ovim prostorima, Špicerov dvorac u Beočinu, uskoro će dobiti privremeni krov koji će sprečiti slivanje vode u potocima i dalje urušavanje zdanja.
Kako piše Dnevnik, Ministarstvo kulture odobrilo je projekat interventne zaštite dvorca i za koji dan će početi demontaža postojećeg krovnog pokrivača od biber crepa, koji je u izuzetno lošem stanju. U krovu na više mesta postoje velike rupe, a grede iznad glavnog stepeništa su se obrušile.
 
Pretpostavka je da, ukoliko se uruše i preostale grede iznad velike dvorane koja ima visinu dve etaže, može doći do urušavanja polovine krovne konstrukcije, pa i dela samog dvorca, tim pre što su usled obilnog prokišnjavanja i strukture nosećih zidova oslabile. Šteta koja bi na taj način nastala bila bi praktično nepopravljiva – upozorava arhitekta Jelena Filipović, konzervator u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture po čijem će projektu biti izvedeni interventni radovi na dvorcu.
 
Tokom skidanja dotrajalog krova upotrebljiv materijal će biti sortiran i sačuvan za potrebe rekonstrukcije dvorca, a do tada će objekat biti natkriven privremenom krovnom konstrukcijom.
 
To nije trajan krov. On će samo zaštiti dvorac od atmosferskih padavina i daljeg propadanja zidanih struktura. I biće u funkciji dok se budućom projektno-tehničkom dokumentacijom ne utvrde načini stabilizacije temelja, zidova, tavanica i ostalih konstruktivnih elemenata objekta. Nakon statičke sanacije dvorca - a ona je predviđena narednom fazom obnove objekta koja nije predmet ovogodišnjih radova - ponovo će biti montirani sačuvani delovi starog krova, uz, podrazumeva se, dodavanje nedostajuće i zamenu oštećene građe. Tek tada će dvorac dobiti krov koji će biti u svemu kao originalni – navodi Jelena Filipović.
 
Dvorac je 1892. godine izgradio Eduard Špicer, jedan od trojice suvlasnika Beočinske fabrike cementa. Porodica Špicer je pred početak Drugog svetskog rata napustila Beočin, a tokom njega je dvorac korišćen kao zgrada nemačke vojne komande. Posle vojne je objekat nacionalizovan i služio je kao škola, biblioteka, poslovni prostor, a korišćen je i kao scenografija u filmovima Klinta Istvuda (Ratnici), Emira Kusturice (Crna mačka, beli mačor) i Miroslava Antića (Doručak sa đavolom, Sveti pesak).
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • MarijaS

    27.06.2016 14:34
    Važno je da su svi znali da ga koriste, ali bez osećanja obaveze da ga i održavaju. Prava bez obaveza - moralno načelo prilično rašireno u Srbiji.
  • NS

    26.06.2016 21:25
    Tuga
    E moj Špiceru...da si znao
  • S

    26.06.2016 17:37
    Svinje i biseri

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti