Pad obuhvata svih vakcina kod dece: Imamo veštačke zalihe jer nisu iskorišćene nabavljene vakcine
Pandemija i opšta transformacija zdravstvenog sistema, uz druge mere, samo su imponovali antivakcinalnim lobijima koji, uprkos naučnom opovrgavanju, i dalje veruju da vakcine izazivaju autizam.
Foto: Pixabay
Nakon prošlonedeljnog teksta 021.rs o rekordno niskom procentu novosadske dece koja su prošle godine primila MMR vakcinu, a koji je izazvao veliku pažnju javnosti, donosimo vam pregled situacije u celoj Srbiji, uz analizu svih uzroka i posledica koje su evidentirali stručnjaci "Batuta".
Podsetimo, obuhvat vakcinacije dece protiv morbila, zaušaka i rubeole (MMR vakcinom) prošle godine je u Novom Sadu dostigao samo 24 odsto, što Novi Sad stavlja u gradove pri dnu u Srbiji kad je reč o obuhvatu.
U Srbiji postoji nekoliko vakcina koje su obavezne i služe u borbi protiv smrtonosnih bolesti koje su nekada odnosile živote, a sada su preventabilne. Na nivou cele Srbije, obuhvat ni za jednu od ovih vakcina nije bio dovoljan za kolektivni imunitet od 95 odsto, pokazuje novi godišnji izveštaj Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Na nivou cele Srbije je imunizacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečije paralize i oboljenja izazvanih hemofilusom influence tip B - takozvanom kombinovanom petovalentnom vakcinom, sprovedena s obuhvatom od 90,8 odsto. Željeni obuhvat od 95 odsto postignut je samo u četiri okruga u celoj Srbiji.
Vakcinacija protiv hepatitisa B ima obuhvat od samo 89,1 odsto, a ciljni obuhvat nije postignut nigde u Srbiji.
Protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije obuhvat imunizacije je iznosio 89,1 odsto, a obuhvat u revakcinaciji ovom vakcinom je još niži i iznosi tek 77,2 odsto.
Ono što najviše brine je izuzetno nizak obuhvat MMR vakcine u populaciji, koji na nivou Srbije iznosi 74,8 odsto i željenih 95 odsto nije postignuto ni u jednom okrugu. To znači da je epidemiološka situacija morbila trenutno preteća.
Obuhvat MMR vakcinom je pao u odnosu na 2020. godinu, kad je takođe bio nizak i iznosio samo 78,1 odsto. Na nivou Vojvodine je obuhvat 72,1 odsto planirane dece, a najniži obuhvat vakcinacijom zapravo je u Južnobačkom okrugu - 46,8 odsto. Novi Sad ne može da se ponosi sa pomenutih 24,4 odsto, ali je obuhvat revakcinacijom MMR vakcinom u ovom gradu takođe vrlo nizak i iznosi samo 68,5 odsto, što Novi Sad čini jednom od opština sa najnižim obuhvatom.

Zašto je ovako?
Na rekordno niske vrednosti za pojedine vakcine, poput MMR, uticala je aktuelna epidemija, zbog koje je imunizacija dece često odlagana. Međutim, bilo je tu i drastičnih promena u organizaciji rada domova zdravlja, uključujući sprovođenje vanredne preporučene imunizacije protiv Covid-19.
Osim kovida, uticaj antivakserskih lobija i prisutna (i neobjašnjiva) kolizija naših zakona doprinosi lošoj situaciji.
Naime, član 15 Zakona o pravima pacijenata daje pravo da roditelj odluči da li će vakcinisati maloletno dete, dok član 32 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ukazuje da za sprovođenje obavezne imunizacije nije potreban pristanak lica, odnosno roditelja i staratelja.
Imunizacija školske dece se sprovodi većinom u domovima zdravlja, samo u prisustvu roditelja, dok je vakcinacija po školama uglavnom napuštena, iako je bila efikasna dok je postojala.
Takođe, nejedinstven stav pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno vodi do pada u obuhvatu vakcinama, zaključuju stručnjaci "Batuta".
"Ako se ovome doda i kategorija visokorizičnih populacija koje ostaju van sistema imunizacije, jasno je da postoji kritična masa nevakcinisanih koja narušava kolektivni imunitet populacije, što za posledicu može imati pojavu sporadičnog i epidemijskog javljanja bolesti koje se mogu prevenirati vakcinama i dovodi u pitanje dostizanje statusa eliminacije morbila u Republici i održanje statusa 'zemlje bez poliomijelitisa'. Imajući u vidu navedeno, neophodna je kontinuirana i hitna reakcija svih učesnika u sistemu imunizacije, a u cilju vakcinacije nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane dece, odnosno dostizanja ciljnih vrednosti obuhvata svim vakcinama", zaključak je u izveštaju.
Stručnjaci kažu da ovi podaci ne omogućavaju da se dostigne i održi status eliminacije morbila u našoj populaciji.
"U pojedinim sredinama nedostatak kadra, ali i odbijanje i odlaganje imunizacije, sprovođenje imunizacije školske dece u domovima zdravlja, aktivnosti antivakcinalista, lažne kontraindikacije, prolongiranje privremenih kontraindikacija, kao i nepoštovanje procedura po Stručno metodološkom uputstvu za sprovođenje imunizacije u potpunosti, uticali su na ciljne vrednosti obuhvata i kompromitovanje imunizacije, uključujući niz medicinskih i nemedicinskih mera sprovođenih tokom pandemije COVID-19 po Uredbama i u uslovima pogoršane epidemiološke situacije (nedostatak kadra, masovno obolevanje kadra, roditelja, dece, prioritizacija zdravstvenih usluga itd.) koje su narušavale kontinuirano i pravovremeno sprovođenje obavezne imunizacije", dodaje se u izveštaju, koji je javno dostupan.

U ovoj priči postoji još jedan problem, a to je (namerno ili ne) neprijavljivanje svih sumnji na bolesti protiv kojih se vakcinišemo. Naime, epidemiolozi tvrde da se vođenje evidencije o slučajevima morbila ne obavlja valjano, odnosno da se ne prijavljuju svi sumnjivi slučajevi - zaključno sa 31. decembrom 2021. godine prijavljeno je samo 12 sumnji, a očekuje se 143 na godišnjem nivou, u skladu sa iskustvima i dugogodišnjom statistikom.
Neprijavljivanje slučajeva, odnosno izostanak validne dokumentacije, ne pomaže cilju da se morbile i rubele potpuno eliminišu do 2025. godine, što je cilj većine evropskih zemalja - ali gledajući podatke, čini se da će to biti vrlo teško ostvariti.
I pomenuta Evropa ima problem sa morbilama, odnosno sa neprijavljivanjem slučajeva i to zbog kovida. Najveći broj obolelih je u uzrastu od jedne do četiri godine (36 odsto), ispod jedne godine i do 24 odsto, 50 odsto obolelih je nevakcinisano, a druga polovina je primila samo jednu dozu.
Svako četvrto dete zaraženo morbilama u Evropi završilo je u bolnici.
Iako postoji vakcina protiv hepatitisa B, obuhvat nije zadovoljavajući. Hepatitis B je u Srbiji u 2021. godini imalo 25 osoba, od čega 14 u Centralnoj Srbiji, a 11 obolelih je u Vojvodini.
Ukupno 16 osoba obolelo je od pneumonije izazvane hemofilusom influence tip b, protiv kog takođe postoji vakcina.

Ovaj pad u obuhvatu nije opasnost samo za male boginje, već i za dečiju paralizu i to na širem, regionalnom nivou. Srbija ima nedovoljan obuhvat, a naročito zabrinjava nizak obuhvat dece iz ugrožene, romske populacije.
"Batut" navodi da postoje problemi sa okružnim koordinatorima za imunizaciju, koji su se samo povećali zbog uticaja kovida. Godinama se nagomilava količina dece koja nisu primila MMR vakcinu ili nisu potpuno vakcinisana, a treba napomenuti da je u Srbiji 2018. godine izbila epidemija malih boginja - najveća epidemija morbila u Srbiji sa smrtnim ishodima nakon punih 20 godina. Uprkos tome, od tada do danas nemamo dobar obuhvat, a tome ne pomaže ni to što ni zdravstveni radnici nisu redovno vakcinisani.
Kad je reč o vakcini protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije, lekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne indikuju ovu vakcinu svim svojim pacijentima, a nisu vakcinisani ni oni koji pripadaju grupama u posebnom riziku, skreće pažnju "Batut". Stručnjaci navode i da još uvek ne postoje zalihe vakcina za one zarazne bolesti koje su preventabilne vakcinama, a u slučaju da se importuje neki slučaj (na primer, slučaj dečije paralize, morbila) ili da izbije epidemija (morbila, rubele...).
Veštačke zalihe
Ono što je poražavajuće je da je Srbija u određenoj meri stvorila veštačke zalihe vakcina u prethodnom periodu baš zbog niskog obuhvata, odnosno činjenice da obezbeđene vakcine nisu iskorišćene kad je predviđeno.
Ovo nije prvi put da epidemiolozi apeluju da se ovaj problem reši jer je, kako se čini, zastupljen godinama unazad.
"Kao i u nizu prethodnih godina, ponovo ukazujemo na neophodnost postojanja zaliha svih vakcina od najmanje 25 odsto iskazanih potreba za slučaj izbijanja epidemija, vanrednih stanja, problema u proizvodnji, prekida u distribuciji, kako bi se u tim okolnostima obezbedio kontinuitet, odnosno primenile vakcine kao protivepidemijska mera. Napominjemo da su se sve navedene okolnosti koje nameću neophodnost postojanja zaliha već desile u Srbiji", kažu stručnjaci.
Navode da je potrebna revizija vakcinalnih kartoteka za svu decu koja su nevakcinisana i nepotpuno vakcinisana za svoj uzrast, a kako bi bila vakcinisana i revakcinisana u skladu s uzrastom.
Još jedna otežavajuća okolnost odnosi se na uvođenje izabranih pedijatara, a gašenja mesta sestre ili tehničara za imunizaciju u vakcinalnim punktovima u školskim i predškolskim dispanzerima širom Srbije. U izveštaju "Batuta" ne navodi zbog čega su ugašena mesta sestara i tehničara u dispanzerima doma zdravlja, ali se preporučuje da se situacija vrati na staro, kad je sve bilo efikasnije.
Neželjene reakcije na vakcine i teorije zavere
Kad je reč o prijavama neželjenih reakcija nakon primljene vakcine, u Srbiji je bilo 32 prijave prošle godine i sve se odnose na crvenilo, bol na mestu davanja vakcine, otok i povišenu temperaturu. Teže neželjene reakcije najčešće su se javljale kod istovremene primene dve vakcine i to su bili urtikarija (koprivnjača, iritacija kože), jedno uvećanje limfnih žlezda, jedna febrilna konvulzija do koje dovodi povišena temperatura, kao i jedan angioedem, odnosno natečenost kože koja se javlja i kao posledica alergijske reakcije.
Stručnjaci kažu da su za slučajeve istovremene primene vakcina odbačene uzročne povezanosti sa primenjenim vakcinama nakon procene uzročnosti, a kažu i da lekari nedovoljno prijavljuju te sitne slučajeve iritacija koje se očekuju - to bi moglo da razbije zabludu da vakcine ne izazivaju nikakve neželjene reakcije, što lekari nikada nisu tvrdili.
Naime, bilo kakva neželjena reakcija na vakcinu (bilo koju, pa i onu protiv morbila) nije ni blizu ozbiljna kao posledice koje nastaju zarazom ovim bolestima.
Kao najveća teorija zavere u antivakcinalnim krugovima, egzistira teorija o vezi između vakcine i pojave autizma kod dece, koja je 1998. godine pažljivo plasirana u lažiranom naučnom radu jednog gastroenterologa. Od tada do danas, antivakcinalni pokreti, u kojima učestvuju čak i pojedini zdravstveni radnici, tvrde da MMR vakcina uzrokuje bolest kojoj se, u suštini, uzrok još uvek ne zna, a od koje tradicionalno više obolevaju dečaci u odnosu na devojčice.
Osim kvazimedicine, uzroci odbijanja vakcine odnose se na sociološke fenomene poput izostanka poverenja u državu i u medicinu, verovanje da su vakcine deo većeg, globalnog "eksperimenta" na ljudima, bez objašnjenja zbog čega bi se bilo šta te vrste sprovodilo i na koji način.
Na kraju, opasna i štetna retorika u vezi sa kovid vakcinama, koja se u Srbiji bez ikakvih posledica plasirala na televizijama s nacionalnom frekvencijom, u onlajn i drugim medijima i na društvenim mrežama, dodatno je olakšala posao onima koji su odlučili da ne vakcinišu dete i time ga, suštinski, liše prava na slobodan i zdrav život.
----------

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Dijana Hrka pozvala porodice stradalih da se oglase o idejnom rešenju spomenika žrtvama pada nadstrešnice
04.05.2026.•
7
Dijana Hrka, majka mladića poginulog u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, kritikovala je idejno rešenje za spomenik žrtvama koje su tada stradale.
FOTO: Pogledajte još ideja za spomenik stradalima u padu nadstrešnice
04.05.2026.•
34
Osim rešenja Gorana Čpajka i Zorana Tucića za spomenik stradalima u padu nadstrešnice, nagrađene su još dve ideje.
FOTO: Ovako će izgledati spomenik stradalima na Železničkoj stanici
04.05.2026.•
135
Odabrano je idejno rešenje za spomenik stradalima u padu nadstrešnice Železničke stanice, 1. novembra 2024. godine.
Sutra u Novom Sadu 29 stepeni
04.05.2026.•
0
Utorak će u Novom Sadu biti veoma topao za ovo doba godine.
Slučaj 12 novosadskih aktivista: Za sutra zakazan glavni pretres
04.05.2026.•
1
Glavni pretres u slučaju koji se vodi protiv 12 novosadskih aktivista, koji su optuženi za navodni pokušaj rušenja ustavnog poretka, zakazan je za utorak, 5. maj u 9.30 časova.
Novosadske studentske organizacije dale rok od deset dana za raspisivanje izbora za Studentski parlament
04.05.2026.•
0
Novosadske studentske organizacije predale su zahtev rektoru Dejanu Matiću i Senatu Univerziteta u Novom Sadu zbog isteka roka za raspisivanje izbora za Studentski parlament.
Novosađanke pozvane da obave besplatan mamografski pregled: U toku prijave
04.05.2026.•
2
Dom zdravlja Novi Sad tokom maja organizuje akciju preventivnih mamografskih pregleda za žene od 40 do 50 godina.
Naplata parkiranja kod Štranda počinje 12. maja: Dnevna karta koštaće 35 dinara
04.05.2026.•
2
Naplata parkiranja na parkinzima u okolini Štranda počeće u utorak, 12. maja.
Sindikat pozvao nastavnike da tokom Nedelje sećanja govore i o žrtvama novosadske nadstrešnice
04.05.2026.•
3
Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije pozvao je nastavnike da tokom Nedelje sećanja i zajedništva s učenicima, realizuju aktivnosti kojima se iskazuje sećanje žrtava pada nadstrešnice Železničke stanice.
Vikend doneo sjajne vesti: U Novom Sadu rođene 24 bebe, među njima i dva para blizanaca
04.05.2026.•
0
U Novom Sadu su proteklog vikenda rođene 24 bebe.
Brod u Novom Sadu sam prešao 24 km i nasukao se: Dve nedelje niko ne reaguje
04.05.2026.•
30
Prošlo je dve nedelje otkako je brod bez posade prešao 24 kilometra Dunavom, prošao ispod dva mosta i nasukao se bez da je iko u sistemu to primetio. Dve nedelje kasnije, stanje na terenu je isto.
Članovi Anketne komisije: Vučić obećao ambasadoru Kine da niko neće odgovarati za pad nadstrešnice
04.05.2026.•
32
Članovi Anketne komisije nadstrešnicu Železničke stanice u Novom Sadu kazali su da je predsednik Aleksandar Vučić istog dana kada se to dogodilo, u telefonskom razgovoru obećao ambasadoru Kine da za to neće odgovarati.
Pred Novosađanima sunčan i veoma topao dan
04.05.2026.•
0
Danas će u Novom Sadu biti sunčano i veoma toplo.
Zbog požara u krugu trafo-stanice u Sremskoj Kamenici deo građana bio bez struje
03.05.2026.•
13
U krugu trafo-stanice na izlazu iz Sremske Kamenice prema Ledincima danas je izbio požar koji je zahvatio objekat unutar stanice.
Pred Novosađanima znatno toplija nedelja: U utorak 29 stepeni
03.05.2026.•
0
Nedelja pred nama biće znatno toplija, a temperatura će se popeti čak do 29 stepeni.
Prikupljanje hrane za napuštene životinje danas u Limanskom parku, akcije i u Beogradu i Kragujevcu
03.05.2026.•
3
Humanitarna akcija prikupljanja hrane za napuštene životinje biće organizovana u nedelju, 3. maja u Novom Sadu, Beogradu i Kragujevcu.
"Srbijavoz": Kondukterka u vozu prepoznala nestalu devojčicu iz Novog Sada
03.05.2026.•
16
Tokom sinoćne vožnje na liniji voza 2416, kondukterka Jelena Nedeljkov prepoznala je devojčicu iz Novog Sada na osnovu informacija iz sistema "Pronađi me", i odmah obavestila nadležne službe, saopštio je "Srbijavoz".
Dačić: Devojčica i dečak iz Novog Sada pronađeni u vozu Beograd-Petrovaradin zahvaljujući dojavi građana
03.05.2026.•
25
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je brzom i efikasnom reakcijom policije uspešno okončana potraga za petnaestogodišnjom devojčicom iz Novog Sada, čiji je nestanak bio prijavljen 29. aprila.
Pronađeni tinejdžeri iz Novog Sada
02.05.2026.•
14
Petnaestogodišnja devojčica iz Novog Sada čiji je nestanak prijavljen 29. aprila, pronađena je večeras oko 20.40 časova, saopštio je MUP.
Javna slušanja o setu izbornih zakona prema preporukama ODIHR-a, 6. maja i u Novom Sadu
02.05.2026.•
1
Javna slušanja o setu zakona koje se tiču izbornog procesa u skladu sa konačnim preporukama Posmatračke misije Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) održaće se od 4. do 7. maja.
Komentari 7
Predrag
Šta je u N. Sadu?
Novosađanka
Svojim "pravom" ugrožavaju tuđe slobode. I zato, kazne. I roditeljima i pedijatrima i nac. frekvencijama i "uticajnima" koji šire laži.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar