Pad obuhvata svih vakcina kod dece: Imamo veštačke zalihe jer nisu iskorišćene nabavljene vakcine
Pandemija i opšta transformacija zdravstvenog sistema, uz druge mere, samo su imponovali antivakcinalnim lobijima koji, uprkos naučnom opovrgavanju, i dalje veruju da vakcine izazivaju autizam.
Foto: Pixabay
Nakon prošlonedeljnog teksta 021.rs o rekordno niskom procentu novosadske dece koja su prošle godine primila MMR vakcinu, a koji je izazvao veliku pažnju javnosti, donosimo vam pregled situacije u celoj Srbiji, uz analizu svih uzroka i posledica koje su evidentirali stručnjaci "Batuta".
Podsetimo, obuhvat vakcinacije dece protiv morbila, zaušaka i rubeole (MMR vakcinom) prošle godine je u Novom Sadu dostigao samo 24 odsto, što Novi Sad stavlja u gradove pri dnu u Srbiji kad je reč o obuhvatu.
U Srbiji postoji nekoliko vakcina koje su obavezne i služe u borbi protiv smrtonosnih bolesti koje su nekada odnosile živote, a sada su preventabilne. Na nivou cele Srbije, obuhvat ni za jednu od ovih vakcina nije bio dovoljan za kolektivni imunitet od 95 odsto, pokazuje novi godišnji izveštaj Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Na nivou cele Srbije je imunizacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečije paralize i oboljenja izazvanih hemofilusom influence tip B - takozvanom kombinovanom petovalentnom vakcinom, sprovedena s obuhvatom od 90,8 odsto. Željeni obuhvat od 95 odsto postignut je samo u četiri okruga u celoj Srbiji.
Vakcinacija protiv hepatitisa B ima obuhvat od samo 89,1 odsto, a ciljni obuhvat nije postignut nigde u Srbiji.
Protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije obuhvat imunizacije je iznosio 89,1 odsto, a obuhvat u revakcinaciji ovom vakcinom je još niži i iznosi tek 77,2 odsto.
Ono što najviše brine je izuzetno nizak obuhvat MMR vakcine u populaciji, koji na nivou Srbije iznosi 74,8 odsto i željenih 95 odsto nije postignuto ni u jednom okrugu. To znači da je epidemiološka situacija morbila trenutno preteća.
Obuhvat MMR vakcinom je pao u odnosu na 2020. godinu, kad je takođe bio nizak i iznosio samo 78,1 odsto. Na nivou Vojvodine je obuhvat 72,1 odsto planirane dece, a najniži obuhvat vakcinacijom zapravo je u Južnobačkom okrugu - 46,8 odsto. Novi Sad ne može da se ponosi sa pomenutih 24,4 odsto, ali je obuhvat revakcinacijom MMR vakcinom u ovom gradu takođe vrlo nizak i iznosi samo 68,5 odsto, što Novi Sad čini jednom od opština sa najnižim obuhvatom.

Zašto je ovako?
Na rekordno niske vrednosti za pojedine vakcine, poput MMR, uticala je aktuelna epidemija, zbog koje je imunizacija dece često odlagana. Međutim, bilo je tu i drastičnih promena u organizaciji rada domova zdravlja, uključujući sprovođenje vanredne preporučene imunizacije protiv Covid-19.
Osim kovida, uticaj antivakserskih lobija i prisutna (i neobjašnjiva) kolizija naših zakona doprinosi lošoj situaciji.
Naime, član 15 Zakona o pravima pacijenata daje pravo da roditelj odluči da li će vakcinisati maloletno dete, dok član 32 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ukazuje da za sprovođenje obavezne imunizacije nije potreban pristanak lica, odnosno roditelja i staratelja.
Imunizacija školske dece se sprovodi većinom u domovima zdravlja, samo u prisustvu roditelja, dok je vakcinacija po školama uglavnom napuštena, iako je bila efikasna dok je postojala.
Takođe, nejedinstven stav pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno vodi do pada u obuhvatu vakcinama, zaključuju stručnjaci "Batuta".
"Ako se ovome doda i kategorija visokorizičnih populacija koje ostaju van sistema imunizacije, jasno je da postoji kritična masa nevakcinisanih koja narušava kolektivni imunitet populacije, što za posledicu može imati pojavu sporadičnog i epidemijskog javljanja bolesti koje se mogu prevenirati vakcinama i dovodi u pitanje dostizanje statusa eliminacije morbila u Republici i održanje statusa 'zemlje bez poliomijelitisa'. Imajući u vidu navedeno, neophodna je kontinuirana i hitna reakcija svih učesnika u sistemu imunizacije, a u cilju vakcinacije nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane dece, odnosno dostizanja ciljnih vrednosti obuhvata svim vakcinama", zaključak je u izveštaju.
Stručnjaci kažu da ovi podaci ne omogućavaju da se dostigne i održi status eliminacije morbila u našoj populaciji.
"U pojedinim sredinama nedostatak kadra, ali i odbijanje i odlaganje imunizacije, sprovođenje imunizacije školske dece u domovima zdravlja, aktivnosti antivakcinalista, lažne kontraindikacije, prolongiranje privremenih kontraindikacija, kao i nepoštovanje procedura po Stručno metodološkom uputstvu za sprovođenje imunizacije u potpunosti, uticali su na ciljne vrednosti obuhvata i kompromitovanje imunizacije, uključujući niz medicinskih i nemedicinskih mera sprovođenih tokom pandemije COVID-19 po Uredbama i u uslovima pogoršane epidemiološke situacije (nedostatak kadra, masovno obolevanje kadra, roditelja, dece, prioritizacija zdravstvenih usluga itd.) koje su narušavale kontinuirano i pravovremeno sprovođenje obavezne imunizacije", dodaje se u izveštaju, koji je javno dostupan.

U ovoj priči postoji još jedan problem, a to je (namerno ili ne) neprijavljivanje svih sumnji na bolesti protiv kojih se vakcinišemo. Naime, epidemiolozi tvrde da se vođenje evidencije o slučajevima morbila ne obavlja valjano, odnosno da se ne prijavljuju svi sumnjivi slučajevi - zaključno sa 31. decembrom 2021. godine prijavljeno je samo 12 sumnji, a očekuje se 143 na godišnjem nivou, u skladu sa iskustvima i dugogodišnjom statistikom.
Neprijavljivanje slučajeva, odnosno izostanak validne dokumentacije, ne pomaže cilju da se morbile i rubele potpuno eliminišu do 2025. godine, što je cilj većine evropskih zemalja - ali gledajući podatke, čini se da će to biti vrlo teško ostvariti.
I pomenuta Evropa ima problem sa morbilama, odnosno sa neprijavljivanjem slučajeva i to zbog kovida. Najveći broj obolelih je u uzrastu od jedne do četiri godine (36 odsto), ispod jedne godine i do 24 odsto, 50 odsto obolelih je nevakcinisano, a druga polovina je primila samo jednu dozu.
Svako četvrto dete zaraženo morbilama u Evropi završilo je u bolnici.
Iako postoji vakcina protiv hepatitisa B, obuhvat nije zadovoljavajući. Hepatitis B je u Srbiji u 2021. godini imalo 25 osoba, od čega 14 u Centralnoj Srbiji, a 11 obolelih je u Vojvodini.
Ukupno 16 osoba obolelo je od pneumonije izazvane hemofilusom influence tip b, protiv kog takođe postoji vakcina.

Ovaj pad u obuhvatu nije opasnost samo za male boginje, već i za dečiju paralizu i to na širem, regionalnom nivou. Srbija ima nedovoljan obuhvat, a naročito zabrinjava nizak obuhvat dece iz ugrožene, romske populacije.
"Batut" navodi da postoje problemi sa okružnim koordinatorima za imunizaciju, koji su se samo povećali zbog uticaja kovida. Godinama se nagomilava količina dece koja nisu primila MMR vakcinu ili nisu potpuno vakcinisana, a treba napomenuti da je u Srbiji 2018. godine izbila epidemija malih boginja - najveća epidemija morbila u Srbiji sa smrtnim ishodima nakon punih 20 godina. Uprkos tome, od tada do danas nemamo dobar obuhvat, a tome ne pomaže ni to što ni zdravstveni radnici nisu redovno vakcinisani.
Kad je reč o vakcini protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije, lekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne indikuju ovu vakcinu svim svojim pacijentima, a nisu vakcinisani ni oni koji pripadaju grupama u posebnom riziku, skreće pažnju "Batut". Stručnjaci navode i da još uvek ne postoje zalihe vakcina za one zarazne bolesti koje su preventabilne vakcinama, a u slučaju da se importuje neki slučaj (na primer, slučaj dečije paralize, morbila) ili da izbije epidemija (morbila, rubele...).
Veštačke zalihe
Ono što je poražavajuće je da je Srbija u određenoj meri stvorila veštačke zalihe vakcina u prethodnom periodu baš zbog niskog obuhvata, odnosno činjenice da obezbeđene vakcine nisu iskorišćene kad je predviđeno.
Ovo nije prvi put da epidemiolozi apeluju da se ovaj problem reši jer je, kako se čini, zastupljen godinama unazad.
"Kao i u nizu prethodnih godina, ponovo ukazujemo na neophodnost postojanja zaliha svih vakcina od najmanje 25 odsto iskazanih potreba za slučaj izbijanja epidemija, vanrednih stanja, problema u proizvodnji, prekida u distribuciji, kako bi se u tim okolnostima obezbedio kontinuitet, odnosno primenile vakcine kao protivepidemijska mera. Napominjemo da su se sve navedene okolnosti koje nameću neophodnost postojanja zaliha već desile u Srbiji", kažu stručnjaci.
Navode da je potrebna revizija vakcinalnih kartoteka za svu decu koja su nevakcinisana i nepotpuno vakcinisana za svoj uzrast, a kako bi bila vakcinisana i revakcinisana u skladu s uzrastom.
Još jedna otežavajuća okolnost odnosi se na uvođenje izabranih pedijatara, a gašenja mesta sestre ili tehničara za imunizaciju u vakcinalnim punktovima u školskim i predškolskim dispanzerima širom Srbije. U izveštaju "Batuta" ne navodi zbog čega su ugašena mesta sestara i tehničara u dispanzerima doma zdravlja, ali se preporučuje da se situacija vrati na staro, kad je sve bilo efikasnije.
Neželjene reakcije na vakcine i teorije zavere
Kad je reč o prijavama neželjenih reakcija nakon primljene vakcine, u Srbiji je bilo 32 prijave prošle godine i sve se odnose na crvenilo, bol na mestu davanja vakcine, otok i povišenu temperaturu. Teže neželjene reakcije najčešće su se javljale kod istovremene primene dve vakcine i to su bili urtikarija (koprivnjača, iritacija kože), jedno uvećanje limfnih žlezda, jedna febrilna konvulzija do koje dovodi povišena temperatura, kao i jedan angioedem, odnosno natečenost kože koja se javlja i kao posledica alergijske reakcije.
Stručnjaci kažu da su za slučajeve istovremene primene vakcina odbačene uzročne povezanosti sa primenjenim vakcinama nakon procene uzročnosti, a kažu i da lekari nedovoljno prijavljuju te sitne slučajeve iritacija koje se očekuju - to bi moglo da razbije zabludu da vakcine ne izazivaju nikakve neželjene reakcije, što lekari nikada nisu tvrdili.
Naime, bilo kakva neželjena reakcija na vakcinu (bilo koju, pa i onu protiv morbila) nije ni blizu ozbiljna kao posledice koje nastaju zarazom ovim bolestima.
Kao najveća teorija zavere u antivakcinalnim krugovima, egzistira teorija o vezi između vakcine i pojave autizma kod dece, koja je 1998. godine pažljivo plasirana u lažiranom naučnom radu jednog gastroenterologa. Od tada do danas, antivakcinalni pokreti, u kojima učestvuju čak i pojedini zdravstveni radnici, tvrde da MMR vakcina uzrokuje bolest kojoj se, u suštini, uzrok još uvek ne zna, a od koje tradicionalno više obolevaju dečaci u odnosu na devojčice.
Osim kvazimedicine, uzroci odbijanja vakcine odnose se na sociološke fenomene poput izostanka poverenja u državu i u medicinu, verovanje da su vakcine deo većeg, globalnog "eksperimenta" na ljudima, bez objašnjenja zbog čega bi se bilo šta te vrste sprovodilo i na koji način.
Na kraju, opasna i štetna retorika u vezi sa kovid vakcinama, koja se u Srbiji bez ikakvih posledica plasirala na televizijama s nacionalnom frekvencijom, u onlajn i drugim medijima i na društvenim mrežama, dodatno je olakšala posao onima koji su odlučili da ne vakcinišu dete i time ga, suštinski, liše prava na slobodan i zdrav život.
----------

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Nove radionice Škole za psihomotorni razvoj beba u avgustu
03.08.2026.•
0
I u avgustu će biti održane četiri besplatne radionice Škole za psihomotorni razvoj beba, u Gradskom centru za unapređenje reproduktivnog zdravlja.
Ministar prosvete: Možda je rešenje za Jovinu gimnaziju da je vratimo crkvi
03.08.2026.•
48
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da bi rešenje za gimnaziju "Jovan Jovanović Zmaj" možda bilo da se ona vrati Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja ju je osnovala.
Utorak pred vama: Novosađani, nastavlja se toplotni talas
03.08.2026.•
0
U Novom Sadu toplotni talas ne jenjava, ipak građane očekuju nova kulturna dešavanja i poneko isključenje struje i vode.
Protestna akcija održana na Trgu slobode zbog tri nova slučaja femicida
03.08.2026.•
0
Tišinom od osam minuta večeras je Aktivistička grupa Žene za promene odala poštu za osam žrtava femicida u Srbiji ove godine.
Šta brine Novosađane: Voda, prenaseljenost, nedostatak zelenila...
03.08.2026.•
2
Voda za piće, prenaseljenost i nedostatak zelenila biće najveći problemi Novog Sada u budućnosti, smatra publika portala 021.rs.
Grad traži rešenje za taksi stajališta: Biće analizirano postojeće stanje i predložene promene
03.08.2026.•
7
Gradska uprava za saobraćaj i puteve raspisala je javnu nabavku za izradu studije saobraćajno-tehničkih uslova, kriterijuma i preporuka za uređenje i unapređenje taksi stajališta u Novom Sadu.
Novosađani, rok za treću ratu poreza na imovinu je 14. avgust
03.08.2026.•
0
Rok za plaćanje treće rate poreza na imovinu za 2026. godinu ističe u petak, 14. avgusta.
U petak u Novom Sadu mogući pljuskovi sa grmljavinom, za vikend blagi pad temperature
03.08.2026.•
0
Novosađane i u utorak očekuje "pakleni" dan.
Novi Sad bi mogao da dobije spomenik "Majka Makedonija": Evo kako je zamišljeno da izgleda
03.08.2026.•
45
Na današnjoj sednici Saveta za kulturu i informisanje Skupštine Novog Sada odlučeno je da će se tražiti mišljenje JP "Urbanizma" o spomeniku pod nazivom "Majka Makedonija".
VIDEO Satelitski snimci: Kako opada Dunav u Novom Sadu
03.08.2026.•
17
Dunav u Novom Sadu nastavlja da opada.
VIDEO: Temerin zbog požara na deponiji proglasio vanrednu situaciju u delu opštine
03.08.2026.•
0
U delu teritorije opštine Temerin proglašena je vanredna situacija zbog požara na deponiji.
VIDEO: Miloš Vučević sa bajkerima krenuo iz Novog Sada u Republiku Srpsku, naveo koji je razlog
03.08.2026.•
10
Predsednik SNS i savetnik predsednika Republike zadužen za regionalna pitanja Miloš Vučević krenuo je sa grupom motociklista iz Novog Sada u Republiku Srpsku.
U Novom Sadu proteklog vikenda rođeno 26 beba
03.08.2026.•
0
U Novom Sadu je proteklog vikenda rođeno 26 beba.
Humanitarni ponedeljak na Štrandu za Jasinu Hasani
02.08.2026.•
0
Tradicionalna akcija Humanitarni ponedeljak na Štrandu biće održana u ponedeljak, 3. avgusta, a prikupljena sredstva namenjena su Novosađanki Jasini Hasani.
Roditelji učenika: Istekao zakonski rok za konkurs za direktora Jovine gimnazije
02.08.2026.•
6
Roditelji učenika Jovine gimnazije upozorili su da je istekao zakonski rok za raspisivanje konkursa za direktora te škole i od ministra prosvete zatražili odgovor na pitanje da li je i kada konkurs raspisan.
Mićin o vodi u Novom Sadu: Pušta se u rad deveti bunar, jedini problem na Popovici
02.08.2026.•
16
Gradonačelnik Žarko Mićin saopštio je da je, dok je vodostaj Dunava na istorijskom minimumu, u Novom Sadu vodosnabdevanje stabilno.
Protestna akcija u ponedeljak na Trgu slobode zbog tri nova slučaja femicida
02.08.2026.•
1
Aktivistička grupa "Žene za promene" organizovaće u ponedeljak, 3. avgusta protest na Trgu slobode zbog tri femicida počinjena u Srbiji u poslednjih deset dana.
Narednih dana još toplije u Novom Sadu, u sredu i četvrtak do 40 stepeni
02.08.2026.•
2
Narednih dana u Novom Sadu će biti još toplije.
Do sada iz Dunava kod Novog Sada "izronile" četiri eksplozivne naprave
02.08.2026.•
14
Na obali Petrovaradina u blizini Tvrđave i Kameničkog parka do sada su pronađene i iz vode izvučene četiri eksplozivne naprave.
CRTA podsetila na svoju anketu: Koji je uzrok pada nadstrešnice - šta kažu glasači SNS, a šta Studentske liste
02.08.2026.•
15
Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) povodom 21 meseca od pada nadstrešnice u Novom Sadu podsetio je na nalaze svog istraživanja o stavu ljudi o uzroku tog pada.
Komentari 7
Predrag
Šta je u N. Sadu?
Novosađanka
Svojim "pravom" ugrožavaju tuđe slobode. I zato, kazne. I roditeljima i pedijatrima i nac. frekvencijama i "uticajnima" koji šire laži.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar