Pad obuhvata svih vakcina kod dece: Imamo veštačke zalihe jer nisu iskorišćene nabavljene vakcine
Pandemija i opšta transformacija zdravstvenog sistema, uz druge mere, samo su imponovali antivakcinalnim lobijima koji, uprkos naučnom opovrgavanju, i dalje veruju da vakcine izazivaju autizam.
Nakon prošlonedeljnog teksta 021.rs o rekordno niskom procentu novosadske dece koja su prošle godine primila MMR vakcinu, a koji je izazvao veliku pažnju javnosti, donosimo vam pregled situacije u celoj Srbiji, uz analizu svih uzroka i posledica koje su evidentirali stručnjaci "Batuta".
Podsetimo, obuhvat vakcinacije dece protiv morbila, zaušaka i rubeole (MMR vakcinom) prošle godine je u Novom Sadu dostigao samo 24 odsto, što Novi Sad stavlja u gradove pri dnu u Srbiji kad je reč o obuhvatu.
U Srbiji postoji nekoliko vakcina koje su obavezne i služe u borbi protiv smrtonosnih bolesti koje su nekada odnosile živote, a sada su preventabilne. Na nivou cele Srbije, obuhvat ni za jednu od ovih vakcina nije bio dovoljan za kolektivni imunitet od 95 odsto, pokazuje novi godišnji izveštaj Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Na nivou cele Srbije je imunizacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečije paralize i oboljenja izazvanih hemofilusom influence tip B - takozvanom kombinovanom petovalentnom vakcinom, sprovedena s obuhvatom od 90,8 odsto. Željeni obuhvat od 95 odsto postignut je samo u četiri okruga u celoj Srbiji.
Vakcinacija protiv hepatitisa B ima obuhvat od samo 89,1 odsto, a ciljni obuhvat nije postignut nigde u Srbiji.
Protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije obuhvat imunizacije je iznosio 89,1 odsto, a obuhvat u revakcinaciji ovom vakcinom je još niži i iznosi tek 77,2 odsto.
Ono što najviše brine je izuzetno nizak obuhvat MMR vakcine u populaciji, koji na nivou Srbije iznosi 74,8 odsto i željenih 95 odsto nije postignuto ni u jednom okrugu. To znači da je epidemiološka situacija morbila trenutno preteća.
Obuhvat MMR vakcinom je pao u odnosu na 2020. godinu, kad je takođe bio nizak i iznosio samo 78,1 odsto. Na nivou Vojvodine je obuhvat 72,1 odsto planirane dece, a najniži obuhvat vakcinacijom zapravo je u Južnobačkom okrugu - 46,8 odsto. Novi Sad ne može da se ponosi sa pomenutih 24,4 odsto, ali je obuhvat revakcinacijom MMR vakcinom u ovom gradu takođe vrlo nizak i iznosi samo 68,5 odsto, što Novi Sad čini jednom od opština sa najnižim obuhvatom.
Zašto je ovako?
Na rekordno niske vrednosti za pojedine vakcine, poput MMR, uticala je aktuelna epidemija, zbog koje je imunizacija dece često odlagana. Međutim, bilo je tu i drastičnih promena u organizaciji rada domova zdravlja, uključujući sprovođenje vanredne preporučene imunizacije protiv Covid-19.
Osim kovida, uticaj antivakserskih lobija i prisutna (i neobjašnjiva) kolizija naših zakona doprinosi lošoj situaciji.
Naime, član 15 Zakona o pravima pacijenata daje pravo da roditelj odluči da li će vakcinisati maloletno dete, dok član 32 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ukazuje da za sprovođenje obavezne imunizacije nije potreban pristanak lica, odnosno roditelja i staratelja.
Imunizacija školske dece se sprovodi većinom u domovima zdravlja, samo u prisustvu roditelja, dok je vakcinacija po školama uglavnom napuštena, iako je bila efikasna dok je postojala.
Takođe, nejedinstven stav pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno vodi do pada u obuhvatu vakcinama, zaključuju stručnjaci "Batuta".
"Ako se ovome doda i kategorija visokorizičnih populacija koje ostaju van sistema imunizacije, jasno je da postoji kritična masa nevakcinisanih koja narušava kolektivni imunitet populacije, što za posledicu može imati pojavu sporadičnog i epidemijskog javljanja bolesti koje se mogu prevenirati vakcinama i dovodi u pitanje dostizanje statusa eliminacije morbila u Republici i održanje statusa 'zemlje bez poliomijelitisa'. Imajući u vidu navedeno, neophodna je kontinuirana i hitna reakcija svih učesnika u sistemu imunizacije, a u cilju vakcinacije nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane dece, odnosno dostizanja ciljnih vrednosti obuhvata svim vakcinama", zaključak je u izveštaju.
Stručnjaci kažu da ovi podaci ne omogućavaju da se dostigne i održi status eliminacije morbila u našoj populaciji.
"U pojedinim sredinama nedostatak kadra, ali i odbijanje i odlaganje imunizacije, sprovođenje imunizacije školske dece u domovima zdravlja, aktivnosti antivakcinalista, lažne kontraindikacije, prolongiranje privremenih kontraindikacija, kao i nepoštovanje procedura po Stručno metodološkom uputstvu za sprovođenje imunizacije u potpunosti, uticali su na ciljne vrednosti obuhvata i kompromitovanje imunizacije, uključujući niz medicinskih i nemedicinskih mera sprovođenih tokom pandemije COVID-19 po Uredbama i u uslovima pogoršane epidemiološke situacije (nedostatak kadra, masovno obolevanje kadra, roditelja, dece, prioritizacija zdravstvenih usluga itd.) koje su narušavale kontinuirano i pravovremeno sprovođenje obavezne imunizacije", dodaje se u izveštaju, koji je javno dostupan.
U ovoj priči postoji još jedan problem, a to je (namerno ili ne) neprijavljivanje svih sumnji na bolesti protiv kojih se vakcinišemo. Naime, epidemiolozi tvrde da se vođenje evidencije o slučajevima morbila ne obavlja valjano, odnosno da se ne prijavljuju svi sumnjivi slučajevi - zaključno sa 31. decembrom 2021. godine prijavljeno je samo 12 sumnji, a očekuje se 143 na godišnjem nivou, u skladu sa iskustvima i dugogodišnjom statistikom.
Neprijavljivanje slučajeva, odnosno izostanak validne dokumentacije, ne pomaže cilju da se morbile i rubele potpuno eliminišu do 2025. godine, što je cilj većine evropskih zemalja - ali gledajući podatke, čini se da će to biti vrlo teško ostvariti.
I pomenuta Evropa ima problem sa morbilama, odnosno sa neprijavljivanjem slučajeva i to zbog kovida. Najveći broj obolelih je u uzrastu od jedne do četiri godine (36 odsto), ispod jedne godine i do 24 odsto, 50 odsto obolelih je nevakcinisano, a druga polovina je primila samo jednu dozu.
Svako četvrto dete zaraženo morbilama u Evropi završilo je u bolnici.
Iako postoji vakcina protiv hepatitisa B, obuhvat nije zadovoljavajući. Hepatitis B je u Srbiji u 2021. godini imalo 25 osoba, od čega 14 u Centralnoj Srbiji, a 11 obolelih je u Vojvodini.
Ukupno 16 osoba obolelo je od pneumonije izazvane hemofilusom influence tip b, protiv kog takođe postoji vakcina.
Ovaj pad u obuhvatu nije opasnost samo za male boginje, već i za dečiju paralizu i to na širem, regionalnom nivou. Srbija ima nedovoljan obuhvat, a naročito zabrinjava nizak obuhvat dece iz ugrožene, romske populacije.
"Batut" navodi da postoje problemi sa okružnim koordinatorima za imunizaciju, koji su se samo povećali zbog uticaja kovida. Godinama se nagomilava količina dece koja nisu primila MMR vakcinu ili nisu potpuno vakcinisana, a treba napomenuti da je u Srbiji 2018. godine izbila epidemija malih boginja - najveća epidemija morbila u Srbiji sa smrtnim ishodima nakon punih 20 godina. Uprkos tome, od tada do danas nemamo dobar obuhvat, a tome ne pomaže ni to što ni zdravstveni radnici nisu redovno vakcinisani.
Kad je reč o vakcini protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije, lekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne indikuju ovu vakcinu svim svojim pacijentima, a nisu vakcinisani ni oni koji pripadaju grupama u posebnom riziku, skreće pažnju "Batut". Stručnjaci navode i da još uvek ne postoje zalihe vakcina za one zarazne bolesti koje su preventabilne vakcinama, a u slučaju da se importuje neki slučaj (na primer, slučaj dečije paralize, morbila) ili da izbije epidemija (morbila, rubele...).
Veštačke zalihe
Ono što je poražavajuće je da je Srbija u određenoj meri stvorila veštačke zalihe vakcina u prethodnom periodu baš zbog niskog obuhvata, odnosno činjenice da obezbeđene vakcine nisu iskorišćene kad je predviđeno.
Ovo nije prvi put da epidemiolozi apeluju da se ovaj problem reši jer je, kako se čini, zastupljen godinama unazad.
"Kao i u nizu prethodnih godina, ponovo ukazujemo na neophodnost postojanja zaliha svih vakcina od najmanje 25 odsto iskazanih potreba za slučaj izbijanja epidemija, vanrednih stanja, problema u proizvodnji, prekida u distribuciji, kako bi se u tim okolnostima obezbedio kontinuitet, odnosno primenile vakcine kao protivepidemijska mera. Napominjemo da su se sve navedene okolnosti koje nameću neophodnost postojanja zaliha već desile u Srbiji", kažu stručnjaci.
Navode da je potrebna revizija vakcinalnih kartoteka za svu decu koja su nevakcinisana i nepotpuno vakcinisana za svoj uzrast, a kako bi bila vakcinisana i revakcinisana u skladu s uzrastom.
Još jedna otežavajuća okolnost odnosi se na uvođenje izabranih pedijatara, a gašenja mesta sestre ili tehničara za imunizaciju u vakcinalnim punktovima u školskim i predškolskim dispanzerima širom Srbije. U izveštaju "Batuta" ne navodi zbog čega su ugašena mesta sestara i tehničara u dispanzerima doma zdravlja, ali se preporučuje da se situacija vrati na staro, kad je sve bilo efikasnije.
Neželjene reakcije na vakcine i teorije zavere
Kad je reč o prijavama neželjenih reakcija nakon primljene vakcine, u Srbiji je bilo 32 prijave prošle godine i sve se odnose na crvenilo, bol na mestu davanja vakcine, otok i povišenu temperaturu. Teže neželjene reakcije najčešće su se javljale kod istovremene primene dve vakcine i to su bili urtikarija (koprivnjača, iritacija kože), jedno uvećanje limfnih žlezda, jedna febrilna konvulzija do koje dovodi povišena temperatura, kao i jedan angioedem, odnosno natečenost kože koja se javlja i kao posledica alergijske reakcije.
Stručnjaci kažu da su za slučajeve istovremene primene vakcina odbačene uzročne povezanosti sa primenjenim vakcinama nakon procene uzročnosti, a kažu i da lekari nedovoljno prijavljuju te sitne slučajeve iritacija koje se očekuju - to bi moglo da razbije zabludu da vakcine ne izazivaju nikakve neželjene reakcije, što lekari nikada nisu tvrdili.
Naime, bilo kakva neželjena reakcija na vakcinu (bilo koju, pa i onu protiv morbila) nije ni blizu ozbiljna kao posledice koje nastaju zarazom ovim bolestima.
Kao najveća teorija zavere u antivakcinalnim krugovima, egzistira teorija o vezi između vakcine i pojave autizma kod dece, koja je 1998. godine pažljivo plasirana u lažiranom naučnom radu jednog gastroenterologa. Od tada do danas, antivakcinalni pokreti, u kojima učestvuju čak i pojedini zdravstveni radnici, tvrde da MMR vakcina uzrokuje bolest kojoj se, u suštini, uzrok još uvek ne zna, a od koje tradicionalno više obolevaju dečaci u odnosu na devojčice.
Osim kvazimedicine, uzroci odbijanja vakcine odnose se na sociološke fenomene poput izostanka poverenja u državu i u medicinu, verovanje da su vakcine deo većeg, globalnog "eksperimenta" na ljudima, bez objašnjenja zbog čega bi se bilo šta te vrste sprovodilo i na koji način.
Na kraju, opasna i štetna retorika u vezi sa kovid vakcinama, koja se u Srbiji bez ikakvih posledica plasirala na televizijama s nacionalnom frekvencijom, u onlajn i drugim medijima i na društvenim mrežama, dodatno je olakšala posao onima koji su odlučili da ne vakcinišu dete i time ga, suštinski, liše prava na slobodan i zdrav život.
----------
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
VIDEO Požar na Novom naselju: Gori nisko rastinje
17.09.2026.•
1
Izbio je požar na niskom rastinju na Novom naselju.
FOTO, VIDEO Protest Jovinih đaka: 56 pisama za 56 profesora na Gradskoj kući
17.09.2026.•
3
Đaci Jovine gimnazije, njihovi profesori i roditelji organizovali su protest podrške profesorima koji su ostali bez ugovora.
Novosađani, kraj radne nedelje je uskoro tu: Šta vas sve očekuje u petak?
17.09.2026.•
0
Petak je uskoro tu i donosi nam, osim moguće kiše, nekoliko zanimljivih događaja koje vredi posetiti.
Pet saobraćajnih nezgoda u toku jednog dana
17.09.2026.•
0
U sredu, 16. septembra, na području Južnobačkog okruga, dogodilo se deset saobraćajnih nezgoda u kojima su tri lica zadobila teške, a pet lake telesne povrede.
Počinje sa radom nova grupa za odvikavanje od pušenja u Domu zdravlja
17.09.2026.•
1
Nova grupa Savetovališta za odvikavanje od pušenja počinje sa radom u ponedeljak, 21. septembra 2026. godine, u 18 časova.
Ulica Dositeja Obradovića u Sremskim Karlovcima bez vode
17.09.2026.•
0
Javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" saopštava da je nastala havarija na vodovodnoj mreži u Sremskim Karlovcima u Ulici Dositeja Obradovića.
Planira se biciklistička staza između Novog Sada i Stare Pazove duga 58 kilometara
17.09.2026.•
16
Na javnom uvidu nalazi se prostorni plan za izgradnju nove biciklističke staze duge 58 kilometara između Novog Sada i Stare Pazove koja će prolaziti kroz tunel u Čortanovcima.
Suđenje "porše ekipi" nastavlja se u petak u novosadskom Višem sudu
17.09.2026.•
4
Suđenje okrivljenima za napad kod Futoške pijace 2024. godine, tokom odavanja pošte nastradalima padu nadstrešnice, trebalo bi da bude nastavljeno u petak, 18. septembra, u Višem sudu u Novom Sadu.
Mićin bi dronovima da snima divlje deponije u Novom Sadu i kažnjava neodgovorne
17.09.2026.•
53
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin dao je nalog gradskim upravama da se razmotri nabavka sofisticiranih dronova koji će snimati divlje deponije u gradu kako bi se kaznili oni koji nelegalno bacaju smeće.
Ilija Srdanović o napadima tabloida: Ne želim da se uključujem u blatnu baru
17.09.2026.•
4
Nosilac Studentske liste Ilija Srdanović poručuje da će se, umesto odgovora na napade tabloida, koncentrisati na probleme građana i njihovo rešavanje.
Ko su novosadski kandidati Saveza vojvođanskih Mađara: Najbolje pozicioniran Boris Bajić
17.09.2026.•
23
Na predstojećim parlamentarnim izborima učestvuje i lista "Savez vojvođanskih Mađara - Dr Balint Pastor", na kojoj se nalazi 12 kandidata iz Novog Sada.
NSBI: Evo gde se pogrešilo sa turbo kružnim tokom u Novom Sadu
17.09.2026.•
43
Novosadska biciklistička inicijativa (NSBI) podelila je snimak kružnog toka u Holandiji koji ilustruje gde su domaći projektanti napravili greške kada se gradio turbo kružni tok u Novom Sadu.
Treba li Novom Sadu data centar?
17.09.2026.•
23
U Srbiji van Beograda data centar državnog značaja postoji jedino u Kragujevcu, ali bi u skoroj budućnosti svetlost dana mogli da ugledaju još dva, u Nišu i Novom Sadu.
Slobodan univerzitet: Podrška kolegama sa DIF-a koje kolektiv predvođen Dridom ostavlja bez posla
17.09.2026.•
12
Slobodan univerzitet podržao je Mladena Mikića i Jovana Vukovića, nastavnike Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, koji ostaju bez posla iako ispunjavaju zakonom propisane uslove za reizbor u zvanje.
Povodom Svetskog dana bez automobila: U utorak u Novom Sadu besplatno iznamljivanje gradskih bicikala
17.09.2026.•
0
"Parking servis" omogućiće u utorak, 22. septembra svim korisnicima NS bajk sistema da se tog dana voze besplatno.
U Novom Sadu za jedan dan rođene 23 bebe
17.09.2026.•
0
U Novom Sadu su u protekla 24 časa rođene 23 bebe.
Đaci Jovine danas u protestnoj šetnji od Mašinske do Gradske kuće: 56 pisama za 56 profesora
17.09.2026.•
13
Učenici Jovine gimnazije danas, 17. septembra organizuju protestnu šetnju od Mašinske škole do Gradske kuće.
Još jedan letnji dan pred Novosađanima
17.09.2026.•
0
Danas će u Novom Sadu biti pretežno sunčano i toplo.
Stiže četvrtak: Novosađani spremite se za još jedan sunčan dan, koncerte i po neko isključenje struje
16.09.2026.•
0
Radna nedelja prolazi i dolazi još sunčanih i toplih dana u Novi Sad. Sutra vas neće iznenaditi kiša, barem prema RHMZ-u, ali gradske službe jesu najavile isključenja u gradi i prigradskim naseljima.
FOTO Udes između Begeča i Futoga: Saobraćaj obustavljen
16.09.2026.•
0
Na izlazu iz Begeča prema Futogu dogodila se teža saobraćajna nesreća.
Komentari 7
Predrag
Šta je u N. Sadu?
Novosađanka
Svojim "pravom" ugrožavaju tuđe slobode. I zato, kazne. I roditeljima i pedijatrima i nac. frekvencijama i "uticajnima" koji šire laži.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar